Vitamin D, poznat je kao “vitamin sunca”!

/11 /11

Jedna od odobrenih zdravstvenih tvrdnji za vitamin D je da on pridonosi normalnoj funkciji imunološkog sustava.

Za razliku od ostalih vitamina koji se u organizam unose isključivo prehranom ili putem dodataka prehrani, vitamin D, poznat kao “vitamin sunca”, može se sintetizirati u koži pod utjecajem sunčevih zraka. No, suvremeni način života često nas drži u zatvorenim prostorima, te smo stoga manje izloženi sunčevoj energiji.

Smatra se da više od jedne milijarde ljudi diljem svijeta ima niske koncentracije vitamina D zbog čega se govori o „pandemiji“ hipovitaminoze D.

Djelovanje vitamina D

Vitamin D pomaže tijelu u apsorpciji kalcija i fosfora iz probavnog sustava, omogućava očuvanje normalne funkcije mišića, mineralizaciju kostiju te rast i razvoj koštanog tkiva i zubi. Vitamin D je iznimno važan za normalno funkcioniranje našeg imuniteta.

PROČITAJTE JOŠ: Jačajmo imunitet redovitim boravkom na svježem zraku

Manje je poznata njegova uloga u zaštiti našeg imunološkog sustava o čemu se tijekom pandemije koronavirusa sve više priča.

U obrani i zaštiti imunološkog sustava svi ćemo prvo pomisliti na suplementaciju vitaminom C dok rijetko tko će pomisliti da osoba koja pati od čestih infekcija ima deficit vitamina D...

Nekada je bilo vrlo popularno djeci davati riblje ulje jer je ono izvor EPA, DHA i vitamina D. Vitamin D je jedan od faktora koji stvaraju ravnotežu između različitih dijelova imunosnog odgovora.

Možemo reći kako on ima tri središnje funkcije:

regulira imunološki sustav (obrambene sposobnosti tijela), regulira rast stanica (što je pogotovo važno kada su u pitanju maligne bolesti, ali i liječenje kožnih oboljenja, poput ekcema i psorijaze) te regulira hormonalnu ravnotežu.

Mnoge znanstvene studije su ukazale na povezanost niskih koncentracija vitamina D i učestalosti infektivnih bolesti; infekcija gornjeg respiratornog sustava te enteroviroza, ali i pneumonije, upale uha, denga groznice, hepatitisa B i C… Manifestacija tih bolesti ovisna je o slabljenju imunosnog sustava domaćina.

PROČITAJTE JOŠ: Priprema imuniteta za novu školsku godinu

Vitamin D u hrani

Osnovni prehrambeni izvor vitamina D u prvom redu je plava riba poput srdela, inčuna, papalina, skuše i onih većih kao što su tuna, haringa i losos, koja zbog visokog sadržaja masti (omega-3 masnih kiselina) skladišti vitamin D, dok biljne izvore predstavljaju gljive i kvasci.

Preporučeni dnevni unos vitamina D ovisi o dobi - u djece iznosi 400 - 600 internacionalnih jedinica (IU) dnevno, a za zdrave odrasle osobe 600 IU/dan.

Ono što može doprinijeti jačanju imunosnološkog sustava je uravnotežena prehranom te pametan odabir dodataka prehrani s vitaminom D.

Izvor:BioTerra