|      
Želiš odustati?
Prije nego potvrdiš svoju odluku, upoznaj se s posljedicama.
Ukoliko potvrdiš odustajanje na tvoje ćemo osobno računalo postaviti cookie kako bismo te pri dolasku na portal tijekom natjecanja od 17.-23.12., prepoznali i omogućili ti nesmetano korištenje portala, bez prikazivanja ikona sponzora odnosno kontrole uz desni rub ekrana.

Istovremeno, morat ćemo ti oduzeti sve prikupljene bodove. Odustajanjem, nažalost, gubiš i pravo na osvojene nagrade.

Želiš li još uvijek odustati?
Ringeraja.hr koristi "kolačiće" za pružanje boljeg korisničkog iskustva, praćenje posjećenosti i prikaz oglasa. Postavke prihvata kolačića podesite u vašem internet pregledniku.
Nastavkom korištenja smatra se da se slažete s korištenjem kolačića u navedene svrhe. Za nastavak kliknite "U redu".   Saznajte više.
JelenaRel
Korisnik nije podesio status.




petak, 26.6.2020

Gimnazije kroz povijest00

Gimnazije su općeobrazovne ustanove koje su nastale u antičkoj Grčkoj. Gimnaziji (latinski gymnasium) su bili sportske institucije, koje su naziv dobile od imenice gymnasion, što bi u bukvalnom prevodu značilo „gimnastička škola“.

U starogrčkim gimnazijima se posebna pažnja poklanjala pravilnom razvoju duha i tijela. Gimnaziji su bili rezervirani samo za mladiće – efebe. Ove institucije su se sastojale od velikih posjeda na kojima su bile zgrade, trijemovi, tereni za vježbanje, trkališta, kupaonice i vrtovi. Najbitniji dio gimnazija bila je palestra, prostor na otvorenom, koji je služio za mačevanje, rvanje i gimnastičke vježbe.

U blizini posjeda gimnazija nalazile su se i javne knjižnice, te je dio vremena bio posvećen izučavanju glazbe, književnosti i filozofije. Škole su vodili javni djelatnici koji su bili odgovorni za vođenje sportskih igara na javnim priredbama. Božanstva koja su bila zaštitnici gimnazija su Herakle i Hermes.

Na tlu današnje Grčke postoje ostaci drevnih gimnazija, koji se mogu vidjeti na području antičkih Delfa, Pompeja, Aleksandrije, Hierapolisa i Pergama.

Gimnazije danas

U Strazburu je 1538. godine zvanično osnovana prva gimnazija, koja je preteča gimnazija kakve poznajemo danas. Tokom godina razvili su se tipovi gimnazija:

  • Klasična gimnazija, u trajanju od četiri godine, gde se latinski jezik izučavao sve četiri, dok se starogrčki jezik učio dve godine.
  • Realna gimnazija najviše podseća na gimnazije koje su zastupljene na našem podneblju. U tzv. „realkama“ latinski jezik se izučavao dve godine, dok se starogrčki nije našao u obrazovnom planu i programu. Realne gimnazije su uglavnom imale dva smera koja su bila orijentisana na prirodoslovne, odnosno društvene nauke. To su prirodoslovno - matemački smer i društveno - jezični.
  •  Specijalizirane gimnazije su bile usko posvećene izučavanju jedne oblasti nauke (ili sporta).

Gimnazije su općeobrazovne ustanove koje đaci mogu upisati nakon osnovne škole. Gimnazijsko školovanje traje četiri godine, a za cilj ima razvijanje svestranosti i intelektualne širine učenika. Naime, u ovim školama se jednaka pažnja poklanja svim predmetima (izuzev specijalizovanih gimnazija) i intenzivno se radi na proširenju saznanja iz svih oblasti. Kod učenika se razvija kritička misao, radoznalost, želja za istraživanjem i sticanjem novih znanja.

Gimnazija ne osposobljava učenike za vršenje određene delatnosti, već ih priprema za nastavak školovanja u višim, visokim strukovnim školama ili na fakultetima. Učenici tijekom školovanja u gimnaziji stiču široko opće obrazovanje i obimna znanja iz svih nastavnih jedinica, te su dobro pripremljeni za upis na željeni fakultet.

Danas gimnazije možemo podijeliti na opće, jezične, klasične, prirodoslovno-matematičke i prirodoslovne:

  • Opće gimnazije, kakva je gimnazija Arhimed, svojim đacima omogućavaju podjednako široka saznanja iz svih općeobrazovnih nastavnih jedinica, koje su uravnotežene i jednako prisutne. Od drugog razreda se uključuje izborna nastava koja je obavezni dio školskog plana i programa.
  • Jezična gimnazija akcenat stavlja na izučavanje jezika, kojima je posvećen veći broj sati tjedno u odnosu na opće gimnazije. Učenici u četvrtom razredu neki od prirodoslovnih predmeta (biologija, fizika ili kemija) mogu zamjeniti satima stranog jezika po želji.
  •  Klasična gimnazija danas podrazumijeva učenje latinskog i grčkog jezika tijekom sve četiri školske godine, po tri sata tjedno.
  • Prirodoslovno – matematička gimnazija učenicima nudi obrazovanje koje akcentuje matematiku, informatiku i fiziku, a učenici sate drugog stranog jezika mogu mijenjati za dopunske sate matematike, fizike ili informatike.
  • Prirodoslovna gimnazija posebnu pažnju poklanja izučavanju matematike, kemije, biologije i fizike, a veliki broj sati se odvaja za laboratorijske vježbe. U okviru izbornog programa učenici se mogu odlučiti za sate drugog stranog jezika ili osnove ekologije.

Obavezni predmeti u gimnazijama su maternji jezik, dva strana jezika (engleski, španjolski, talijanski, francuski ili njemački), latinski jezik, glazbena umjetnost, likovna umjetnost, psihologija, filozofija, logika, sociologija, povijest, zemljopis, informatika, matematika, fizika, kemija, biologija, politika i gospodarstvo, tjelesna i zdravstvena kultura. Izborni predmeti su vjeronauk i etika.

U klasičnim gimnazijama se ovim predmetima dodava grčki jezik, a u prirodoslovnim sati osnova ekologije.

Najpopularnije gimnazije diljem Hrvatske

Najboljom gimnazijom u Hrvatskoj smatra se Zagrebačka XV ili Mioč. Ukoliko želite upisati ovu gimnaziju neće vam biti dovoljne sve petice i odličan prosjek, već ćete morati priložiti i bodove sa natjecanja u sportu ili nauci. Rame uz rame sa popularnom Mioč gimnazijom su i Biskupska klasična gimnazija Ruđera Boškovića s pravom javnosti u Dubrovniku, Gimnazija Franje Petrića u Zadru i Gimnazija Josipa Slavenskog u Čakovcu.

Popularne su i Gimnazija Tituša Brezovačkog u Zagrebu, V Gimnazija u Zagrebu, Gimnazija Pula, Gimnazija Karlovac, Isusovačka klasična gimnazija s pravom javnosti u Osijeku, Klasična gimnazija fra Marijana Lanosovića s pravom javnosti u Slavonskom Brodu.

U prve tri pomenute gimnazije nemoguće je „upasti“ ako se učenicima potkrade neka četvorka, dok je za ostale gimnazije diljem zemlje prosečan broj bodova prilikom upisa 79.80 od mogućih 80.

Najteže je upisati prirodoslovno – matematičke gimnazije, jer za njih vlada najveće interesovanje, potom klasične, a potom opće i jezične.

Privatne gimnazije

Privatne gimnazije, poput gimnazije Arhimed, sve su popularnije svuda u Evropi. Privatno srednjoškolsko obrazovanje učenicima donosi mnoge benefiti. Napredni sistem edukacije koji neguje gimnazija Arhimed zasnovan je na prepoznavanju afiniteta učenika i stimulisanju interakcije đaka i profesora, razvija kritičku misao, inteligenciju, kognitivne sposobnosti, istraživački duh.

Privatne gimnazije imaju manji broj đaka po odeljenju, što profesorima omogućava da se posvete individualnom odnosu s učenicima. Opremljene su po najmodernijim svetskim standardima i ispunjavaju sve uvjete Ministarstva prosvjete. Bitno je napomenuti da je diploma privatne gimnazije jednako vrijedna i validna kao i diploma bilo koje državne gimnazije.



Klikni ovdje i napiši prvi zapis u svom dnevniku!
Jedinstveno razdoblje života, nezaboravna sjećanja! Sve prekretnice i važne događaje upiši u svoj dnevnik. Podijeli ih s Ringerajinom zajednicom ili zaključaj samo za sebe.
Ako želiš da objaviš komentar moraš sePrijaviti ili postaneti član portala.







Nema komentara.


Klikni ovdje i pogledaj druge javne dnevnike!
Zajedno se radujemo, plačemo, rastemo ...