/11 /11

Beskrajne su rasprave kada počinje život - trenutkom začeća, prvim otkucajem srca ili u nekom trećem ili četvrtom trenu, no za ovaj tekst taj podatak nije bitan. Bitan je podatak da života i te kako ima dok je dijete još u trbuhu. U zadnje vrijeme se zna da je intrauterini razvoj (razvoj u maternici) djeteta ili predrođenčeta (termin koji se dosta koristi u stručnoj literaturi) važniji je i kompleksniji nego se prije mislilo - sve je veći broj istraživanja koja pokazuju da predrođenče ima puno veće sposobnosti nego se smatralo. Beba u trbuhu ne čeka pasivno trenutak rođenja da bi počela učiti i pokazivati svoje vještine i mogućnosti, nego se aktivno razvija od prvog trenutka začeća. Razvoj osjetila (vid, sluh, opip, kinestetički osjet, miris) počinje od začeća, a to nudi velike mogučnosti komunikacije nerođenog djeteta s roditeljima. Od 28.tjedna trudnoće moždana kora je dovoljno razvijena za mišljenje, te to predstavlja osnov razumijevanja vanjskih podražaja.



OSJET DODIRA

Beba od 2 mjeseca intrauterinog života ili trudnoće, u smislu taktilnog osjeta reagira kao novorođenče - ono se "kupa" u vibracijama zvukova, jer se zvukovi prenose kroz plodnu vodu u maternici stvarajući valove. Moguće je kroz dodir napraviti i komunikaciju s bebom - uzajamnim lupkanjem po trbuhu. Neka su istraživanja pokazala da je, ukoliko lupnete po trbuhu na istom mjestu gdje je predrođenče lupilo vas, moguće ostvariti komunikacija majke i bebe.



KINESTETIČKI OSJET (KRETANJE)

Od 8 tjedna trudnoće se kinestetički osjet počinje razvijati - beba se kreće, preokreće u maternici razvijajući motorne vještine. Ona za to ima idealnu okolinu, jer se ne može nigdje ozlijediti (pošto je okolina mekana), te je na ultrazvučnim slikama od 10 tjedna trudnoće na dalje moguće vidjeti, i vrlo često majke vide, kako se predrođenče okreće i vrti - što će nakon par tjedana jako dobro osjetiti kada bebi zbog njenog rasta prostor u maternici postane pretijesan.

Ritam majčinog hoda predstavlja jedan poseban umirujući doživljaj. Taj princip njihanja nakon rođenja i umiruje bebu - kolijevke su tako napravljene da se njišu u ritmu hodanja, a samo nošanje bebe ima cilj ponavljati pokrete hodanja na koje je beba naučila još dok se nije ni rodila.



SLUH

Od 23.tjedna trudnoće sluh je razvijen tako da beba može reagirati na vanjske podražaje. Ono čuje i majčin i očev glas, televizor i muziku koju slušamo, razgovore i svađe... No zasigurno su bebi najdraži prenatalni zvukovi organizma majke - posebice otkucaji srca. Analizirajući umjetnička djela, nađeno je da je preko 80 % slika malog djeteta i majke naslikano tako da je dijete na lijevoj strani majke - kako bi bilo bliže zvuku srca. Pokazalo se i da bebe jako dobro reagiraju na glazbu u ritmu od 72 otkucaja u minuti - što odgovara srčanom ritmu, dok puno brža glazba bebama ne odgovara - čini ih nervoznima. Možda u ovom podatku leži i razlog zašto bebe puno više vole klasičnu glazbu (posebice Mozarta) od rock glazbe.

Prenatalno zvučno okruženje korišteno je kao terapija nedonoščadi (bebe koje su prerano rođene, a samim tim i nedovoljno razvijene) - nedonošćad koja je bila izložena zvukovima koje može čuti u maternici bolje se razvijala, imala je bolje motoričke i kognitivne sposobnosti te je brže napredovala i konačno, otpuštena je iz bolnice prije nego nedonošćad koja nije imala mogućnosti slušati takve zvukove.

Ukoliko ste trudnica, imate mogućnost naučiti svoje, još nerođeno, dijete neku pjesmu, koju ćete poslije moći koristiti kao uspavanku. Naime, pokazalo se da ona beba koja je slušala određenu pjesmu svakodnevno tijekom trudnoće, reagira nakon poroda umirujućim ponašanjem na tu istu pjesmu - isto vrijedi i za govor oca. Ukoliko otac govori bebi tijekom trudnoće, beba će ga puno prije prepoznati i obratiti pažnju na njega nakon poroda.



VID

Od 5 mjeseca trudnoće prerođenče može vidjeti i jako svjetlo upereno u trbuh - što predstavlja još jedan način intrauterine stimulacije.



MIRIS

Opće je poznato da djeca majku poslije rođenja prvo prepoznaju po mirisu. Što sigurno ukazuje da je i miris nešto što beba prije poroda može prepoznati i zapamtiti.



ISTRAŽIVANJE dr. MANRIQUE - PROJEKT OBITELJ

U ovom opsežnom istraživanju praćen je utjecaj prednatalne stimulacije na razvoj djece. Dr. Manrique je utvrdila da su majke koje su koristile prednatalnu stimulaciju (pjevale su djetetu, lupkale po trbuhu, pokušale na neki način komunicirati s djetetom) imale bolje obrasce ponašanja tijekom poroda. Novorođenčad iz te skupine je imala bolju kontrolu glave i tijela, odlično vidno i slušno zapamćivanje... Kako su djeca iz istraživanja praćena 6 godina, pokazalo se da ta djeca imaju progresivan porast motornog i mentalnog kvocjenta inteligencije u usporedbi s kontrolnom skupinom, tj. onom skupinom gdje majka nije koristila prednatalnu stimulaciju. Djeca iz prve skupine su imala razvijeniju emocionalnu inteligenciju, veće samopouzdanje, bila su empatičnija i kod njih nisu primjećeni znakovi agresivnosti.