|      
Želiš odustati?
Prije nego potvrdiš svoju odluku, upoznaj se s posljedicama.
Ukoliko potvrdiš odustajanje na tvoje ćemo osobno računalo postaviti cookie kako bismo te pri dolasku na portal tijekom natjecanja od 02.-08.11., prepoznali i omogućili ti nesmetano korištenje portala, bez prikazivanja ikona sponzora odnosno kontrole uz desni rub ekrana.

Istovremeno, morat ćemo ti oduzeti sve prikupljene bodove. Odustajanjem, nažalost, gubiš i pravo na osvojene nagrade.

Želiš li još uvijek odustati?
Ringeraja.hr koristi "kolačiće" za pružanje boljeg korisničkog iskustva, praćenje posjećenosti i prikaz oglasa. Postavke prihvata kolačića podesite u vašem internet pregledniku.
Nastavkom korištenja smatra se da se slažete s korištenjem kolačića u navedene svrhe. Za nastavak kliknite "U redu".   Saznajte više.
Želiš svoj osobni kalendar?
PRIJAVI SE i primati ćeš e-novosti sa korisnim, zanimljivim i zabavnim sadržajem na svoju e-mail adresu.

Razvoj djeteta: Razvojne faze

Suvremeni pogledi na učenje hodanja
Hodanje, hodanje i još jedanput hodanje. To je to što označava motorički razvoj u prvoj polovini druge godine. Za dijete je hodanje vrlo zabavno jer upoznaje svijet iz potpuno nove perspektive. Za roditelje je možda malo napornije jer moraju još bolje osiguravati područja gdje bi se mališan mogao ozlijediti. Moderni pogledi na hodanje djeteta se potpuno razlikuju od onih koji su vrijedili nekada. Sigurno ste sreli neku stariju gospođu koja se čudila što dijete još ne hoda kada ste joj rekli koliko je dijete staro. Vjerojatno vam je savjetovala da ga morate postaviti na noge, primiti za rukice i pomicati mu nožice. Sigurno je i dodala da će lakše hodati ako mu kupite tvrde cipelice kao potporu.
Ako ste na takve stvari i sami pomislili, NE ČINITE TO. Posljedice prebrzog opterećivanja hodanjem mogu biti vrlo teške. Djeca mogu početi hodati nepravilno držeći stopala prema unutra ili prema vani ako prebrzo opterete donji dio tijela. Svako dijete ima svoj raspored razvoja gibanja. Prohodat će kada bude na to spremno. Rijetki hodaju još prije prvog rođendana, a velikoj većini to uspije do 15. mjeseca. Mališani koji su vrlo aktivni i nemaju straha obično prohodaju prije njihovih vršnjaka koji su po prirodi manje aktivni, oprezniji i skloniji detaljnom istraživanju predmeta.

Kada će dijete prohodati?
Pri prvom rođendanu većina djece još ne hoda samostalno. Dijete se već podiže uz potporu namještaja i već hoda ako mu pružimo potporu ili će je sam potraži u blizini namještaja. Vrlo kratko vrijeme može samostalno stajati bez potpore. Zato je već pravi majstor u sjedenju i sam se iz ležećeg položaja podiže u sjedeći. Isto tako je vrlo hitar pri puzanju. Može na sve četiri puzati i po stepenicama. Užitak mu je ispuštati i bacati predmete, promatrati ih kako padaju na pod i odmah zatim želi da mu ih podignemo. Predmet koji ga zanima pokazuje kažiprstom.
Ubrzo nakon napunjene prve godine većina djece prohoda, a pritom su još nesigurni. Hod je nesiguran, noge su zgrčene u koljenu, prsti nogu su često okrenuti na van ili na unutra. Za ravnotežu drži ruke gore i u početku često pada.

Vremenske prijelomnice
Ako dijete još ne hoda, tada s navršenih trinaest mjeseci stoji bez potpore i održava ravnotežu. S četrnaest mjeseci se saginje, uzima igračku i odnosi ju na drugo mjesto. S petnaest mjeseci se na sve četiri penje po stepenicama. Dok hoda rado vuče ili gura različite igračke. Najviše voli one na kotačima koje za vrijeme vožnje stvaraju zvukove, svijetle ili im se pomiču pojedini dijelovi. Sa šesnaest mjeseci pokušava udariti loptu ali mu to ne uspijeva jer često stane na nju. Zna već hodati unatrag. S godinu i pol se dijete uspravno penje po stepenicama ako mu pritom pomažemo. Uspijeva sjesti na nizak stolac uz male teškoće. U hodu sve manje hvata ravnotežu. Hoda sve brže i većim koracima. Rukice su uz tijelo i gibaju se suprotno od nogu. Navedeno razdoblje je za roditelje jedno od najtežih jer moraju dijete imati neprestano pred očima. U djetetovoj blizini ne smiju biti lomljivi i nestabilni predmeti ili oni kojima se dijete može zagušiti, pokvariti ih ili su na bilo koji način opasni za njega. Jednom će i razdoblje beskonačnog istraživanja koje je trenutno u punom toku prestati.

Poticanje djetetovog razvoja
Od prvog socijalnog osmijeha prošla je već skoro godina dana. Dijete se sada upoznaje i sa svojim vršnjacima. Neka djeca ne reagiraju na prisutnost druge djece. Njihovo ponašanje zovemo socijalno slijepo. Prisutnost drugog djeteta ih se ne tiče, zanimljivije su igračke i ostali predmeti. Druga djeca reagiraju imitiranjem ili izazivanjem na prisustvo vršnjaka, a neka se ponašaju zaštitnički. Pri kraju prve godine se pojavi sudjelovanje koje je u početku ograničeno na jedno ili dvoje djece. Vezu između djece prije svega predstavljaju igračke do kojih dijete želi doći.

Mali istraživač
U toj dobi mališanova glavna djelatnost je radoznalost i istraživanje. Osobito je zanimljivo sve što je zabranjeno. Napravit ćete mu najveću uslugu ako ćete ga čim manje ograničavati. To činite tek tada kada bi svojom aktivnošću mogao ozlijediti sebe ili vas. Umjesto stalnog ponavljanja NE, bolje će biti da spremite sve opasne predmete tako da je istraživanje prijatnije i opuštenije. Mali istraživači koriste roditelje kao sigurnu bazu oko kojih kruže dok istražuju. Uvijek se vraćaju po ohrabrujući i umirujući dodir. Razdaljina na kojoj kruže oko roditelja je vrlo različita. U poznatoj domaćoj okolini mogu hrabra djeca otići van vidnog polja roditelja dok se na drugoj strani mnogo djece uopće ne odvaja od roditelja u novoj okolini.

Samostalnost
Mališani postaju naporni jer žele raditi stvari tako kako su oni zamislili i mnogo puta ne na način koji se od njega očekuje. Samostalno žele obavljati određene radnje. Sami odabiru čime i na koji način će se igrati. Određuju pravila i tijek igre i tada su puno manje ovisni od roditelja. Radoznalost tjera dijete na otkrivanje svijeta oko sebe. Želi odgovore na složena pitanja. Iako pritom ne zna obrazložiti pojedinosti, potrudite se da djetetu ne lažete nego radije priznajte da ne znate odgovor. Važni su vaši komentari i odnos prema pitanjima. Ako dijete slušate kao važnog sugovornika, tada je vaš utjecaj na njegovu samosvijest jači nego sam odgovor. Ako ćete dijete poduprijeti u njegovom razmišljanju i ponašanju, njegova samostalnost će se razviti prije nego ako ga ograničavate ili pretjerano namećete svoju volju bez obzira na djetetove želje i potrebe. S odobravanjem i poticanjem dijete jača samosvijest i nauči poštivati sebe.

Strah od nepoznate okoline
Događa se da mališan koji je donedavno uživao u samostalnom hodu to više ne želi pokušavati. Počinje se bojati vanjskog svijeta tj. svega što nije njegova domaća okolina. Ako ne uspije doći u vaše naručje ne osjeća se dovoljno siguran da samostalno istražuje. Što napraviti? Promatrajte dijete koliko daleko je sposobno udaljiti se od vas bez panike i kada će se ponovno vratiti u vašu blizinu. Kada će se razdaljina povećavati to će značiti veliki korak prema samostalnosti.
Neki mališani rado samostalno stoje pri majci, ali samo do trenutka kada požele nešto istražiti. Tada ih obuzima panika i zahtijevaju da ih dignete jer bi uz vašu pomoć ipak pokušali. Trebaju vas jer ste jedini posrednik između njih i ostalog svijeta koji ih okružuje. Dijete u strahu moramo umiriti riječima i glasom.

Socijalne vještine
Osamostaljivanje djeteta koje je u društvu druge djece različite dobi ili vršnjaka vrlo je zanimljivo. Mališan će vjerojatno htjeti promatrati djecu iz vašeg naručja. U stvarnosti ga jako zanima što se igraju, rado bi im se pridružio u igri ili želi vidjeti njihove igračke. Pokažite mu kako biti društven. Uljudno izmijenite nekoliko rečenica s drugim mamama i njihovom djecom. Mališan će vas promatrati i učiti se socijalnim vještinama na najučinkovitiji način – promatranjem i oponašanjem.
Ne brinite ako vaš mališan nije toliko samostalan kao njegovi vršnjaci, možda će stvarno kasnije doseći samostalnost što ni izdaleka ne znači da će cijeli život biti samotnjak ili pretjerano povezan s majkom. Mnogi suzdržani mališani za samo nekoliko godina izrasti će u djecu koja će uživati u druženju.

Emocionalni razvoj
Emocije se razvijaju s vremenom, učenjem, oponašanjem ili modelnim učenjem i uvjetovanim učenjem. Dijete promatra roditelje, braću i sestre, baku i djeda, vršnjake, crtane i književne likove...promatra kako reagiraju u različitim situacijama i preuzima njihovo ponašanje kao svoje. U sličnim situacijama će i sam doživljavati slične osjećaje. Osjećaji su intenzivni iako naizgled površinski.

Veselje, naklonost, ljubomora i ponos
Intenzivna naklonost i ljubav prema roditeljima počinje se razvijati otprilike nakon navršenih deset mjeseci. Radost ćemo primijetiti kada navrši otprilike godinu i pol, iako osjećaj općeg zadovoljstva možemo primijetiti već kod dvomjesečne dojenčadi.
Veselje, naklonost i ljubav prema roditeljima su s obzirom na izražaj ponekad nedjeljivi osjećaji, što je teško razlikovati kod djeteta. Ljubomora se razvija s navršenih četrnaest mjeseci i ostaje prisutna do treće i pol godine. To je složen osjećaj sastavljen od elemenata ljutnje, straha i naklonosti.
I ponos je jedan od osjećaja koji osnaži u drugoj godini. To se događa pri pohvalama koje dijete prima od okoline. Ako dijete živi u socijalno i osjećajno neugodnim okolnostima može pri starosti od petnaest mjeseci zapasti u depresiju. Tamo vode žalost i tuga. Tome su najviše podložna djeca koja su sama u bolnici, imaju ograničene doticaje s roditeljima ili za njih privremeno brine netko drugi.

Ljutnja
U tom razdoblju je vrlo čest negativan osjećaj i ljutnja. Pojavljuje se kada prekidamo djetetove aktivnosti (igranje, istraživanje ormara, kopanje po posudama za cvijeće i slično...) ili kada ne ispunjavamo djetetove želje. Kao i ostali osjećaji i ljutnja je česta i kratkotrajna i tada ju dijete izražava više tjelesno nego verbalno. Tapkanje nogama, mahanje rukama, odgurivanje, vikanje, otimanje i plač su svakodnevni prizori. Dijete mora naučiti kontrolirati ispade osjećaja. Mirno mu obrazložite zašto ste prekinuli njegovu aktivnost i zašto se ne smije uzbuđivati. Ponekad to možemo opaziti čak i kod adolescenta, kao npr. ljutito poskakivanje.

Strahovi mališana
Usprkos većom samopovjerenju dijete može imati izrazite strahove od jedne ili više stvari. Djeca se u toj dobi boje prije svega konkretnih stvari: buke, životinja, glasnih kućanskih aparata, naglom izlijevanju vode, odlaska roditelja na posao, čišćenja ušiju i još mnogo toga što se roditeljima čini potpuno besmisleno. Djetetove strahove trebate prihvatiti i poštivati ih jer su za dijete stvarni. Kada se dosjeti da postoji nešto što ga plaši, pokušajte mu što jasnije obrazložiti da neke stvari izbjegavate ne zato što se vi bojite nego zato jer se on boji. Strah će se pojačavati ako će se dijete puno puta suočavati s njim, a prije će biti zaboravljen ako će s njime imati što manje iskustva. Zato su metode »pogledaj nije ništa strašno« dok dijete plače od straha potpuno neuspješne. Dijete se ne može prestati bojati ako ga vi plašite.

Prve riječi
Do 18. mjeseca starosti mališan upotrebljava od pet do dvadeset smislenih riječi a razumije ih mnogo više. Većina komunikacije je još uvijek neverbalna. Kod zdravog djeteta govor se razvija spontano i istovremeno s duševnim i motoričkim razvojem ako živi u okolini u kojoj dobiva dovoljno govornih poticaja i razumijevanja. Znanstvenici i pedijatri nisu jedinstveni u ocjeni kada možete očekivati prve riječi i kada je kasno ako dijete još uvijek ne govori. Djetetovu prvu riječ možete očekivati u starosti od 7. do 15. mjeseca, iznimno i kasnije, 50 riječi između 18. i 30. mjeseca i kombinacije riječi između 16. i 30. mjeseca. Prve smislene riječi se pojavljuju po navršenoj prvoj godini pa sve do 18. mjeseca starosti. Kombinacija dviju riječi se najčešće pojavi u 14. mjesecu. Govor je važno sredstvo uspostavljanja socijalnih kontakata i razvoja mišljenja. Ponekad za prve glasove dojenčeta pogrešno mislimo da su to prave riječi npr. kada dijete brblja ma-ma ili pa-pa.
Moramo naglasiti da govorne (ne)spretnosti nikada ne uspoređujete s drugom djecom. Svako dijete individuum je za sebe koji ide svojim razvojnim putem.

Veselje govora
Naravno da ćete djetetov »govor« najbolje razumjeti vi i to mu pokažite sa zadovoljstvom. Tako ćete potaknuti njegov interes za verbalnu komunikaciju. Njegove riječi što češće ispravljajte pravom riječi ali ga ne prisiljavajte da ih za vama ponavlja. To je za dijete naporno a prije svega dosadno. Posebno pazite da svoj način govora prilagodite djetetovom razumijevanju i stupnju razvoja. S njim razgovarajte jasno i razgovijetno, riječi neka budu kratke i jednostavne da ih dijete prepozna i razumije iako još ne govori. Što će više slušati vaš govor, dobivat će više pravilnih informacija o govornom izražavanju. Ako želite pridonijeti bržem govornom razvoju vašeg djeteta razgovarajte mnogo s njim i poslušajte ga s ljubavlju i zanimanjem. Razgovarajte neposredno pred djetetom i gledajte ga dok govorite tako da vidi vaše lice i kretnje. Čim više i što češće govorite neposredno svom djetetu i s njim također povjerljivo razgovarajte u četiri oka.
Za dijete njegovo je ime jedna od najvažnijih riječi. Upotrebljavajte ga što češće jer mališan o sebi neće razmišljati kao o osobi i zato upotrebljavajte njegovo ime kada govorite o stvarima koje se odnose na njega.

Pročitajte još

Moj mališan
Razvojne faze
U vrtić ili kod bake?
Zdravlje i njega
Prehrana
Igrajmo se
Dobro je znati




Anketa

Partneri-razlika u godinama....
modesty blaise

Što mislite o odnosu kada je žena starija a muškarac mlađi....

ne odobravam to (17%)

odobrava ako je razlika najviše do 3 godine (16%)

odobravam iako je razlika veća od 3 godine (67%)


Broj svih glasova: 166

Hvala na glasovima. Glasovala/glasovao si već na svim aktualnim anketama. Možeš napraviti svoju anketu!

Oznake

Sve najbolje!

Nekoliko korisnica i korisnika koji danas slave rođendan:

Čestitamo!