/11 /11

Nasilnici pronalaze žrtve koje su zbog nečega ranjive ili odskaču od druge djece (boja kože, način hoda, ime, veličina, religija, naočale, obitelj, način oblačenja…). Često su to tiha, mirna, pasivna, anksiozna, nesigurna i oprezna djeca niskog samopouzdanja. Imaju malo prijatelja koji ponekad i stanu u njihovu obranu. Vrlo su povezani s roditeljima koje se često (ali ne uvijek) može opisati kao prezaštićujuće.

Žrtve nasilništva često imaju i:

• Lošije socijalne vještine (ne znaju se "zauzeti za sebe'')
• Manjak sigurnosti da potraže pomoć
• Manje podrške od strane nastavnika i drugih učenika
• Osjećaj krivnje te smatraju da su sami krivi za to što im se događa
• Želju da se uklope, na bilo koji način

Najčešće je žrtva:

• Novo dijete u razredu
• Nadareno dijete
• Mirno i ljubazno dijete
• Dijete koje ima dobar odnos s učiteljem
• Dijete nižeg socioekonomskog statusa
• Dijete iz druge etničke skupine
• Hendikepirano dijete/ dijete s posebnim potrebama
• Dijete razvedenih roditelja
• Dijete žrtva obiteljskog nasilja

Djeca žrtve često pokušavaju to sakriti od odraslih jer se boje da će ih smatrati slabima i kukavicama ili iz straha da će se situacija samo pogoršati. Postoje znakovi koji nam mogu pomoći da prepoznamo/posumnjamo da je neko dijete žrtva školskog nasilništva.

Žrtve nasilničkog ponašanja:

• Boje se ići u i iz škole
• Mijenjaju uobičajeni put do škole
• Mole roditelje da ih voze u školu
• Odbijaju ići u školu
• ''Bolesni'' su ujutro prije škole, imaju glavobolje ili bolove u trbuhu
• Pogoršava se školski uspjeh
• Dolaze kući s potrganom odjećom i oštećenim školskim knjigama
• Dolaze kući izgladnjeli (uzet im je novac)
• Postanu povučeni, niskog samopouzdanja
• Postanu anksiozni, napeti, prestanu jesti
• Prijete ili pokušaju samoubojstvo
• Zaspu plačući, imaju noćne more
• Ostaju bez svojih stvari, često ''gube'' džeparac
• Sve češće pitaju za novac ili počnu krasti (da daju nasilniku)
• Odbijaju govoriti što nije u redu
• Imaju neobjašnjive modrice, ogrebotine i porezotine
• Počnu zastrašivati drugu djecu
• Postanu agresivni ili depresivni
• Počnu markirati
• Daju nevjerojatne isprike za gore navedena ponašanja
• Sami su pod odmorom, a prijatelji iz razreda zbog toga nisu zabrinuti
• Ne biraju ih u grupnim sportovima
• Traže blizinu učitelja
• Nesigurni su i uznemireni ako trebaju izaći pred ploču, pred razred