|      
Želiš odustati?
Prije nego potvrdiš svoju odluku, upoznaj se s posljedicama.
Ukoliko potvrdiš odustajanje, na tvoje ćemo osobno računalo namjestiti cookie, koji će nam omogućiti, da te tijekom natjecanja (14. - 18. 04. 2014.) prilikom dolaska na portal prepoznamo i omogućimo ti neometano korištenje portala, bez prikazivanja Ringerajinih ikona i ikona sponzora odnosno kontrole uz desni rub ekrana.

Istovremeno, oduzeti ćemo ti sve prikupljene bodove, a bodove će izgubiti i Ringeraja. Na žalost, odustajanjem gubiš i pravo na osvojene nagrade.

Dali još želiš odustati?

Poremećaji spavanja kod djece

Autor: Doc. dr. sc. Gordana Buljan Flander | 4.5.2010
image

Uzroci poremećaja spavanja su individualni, no najčešće su vezani uz dob djeteta i uz odnose djeteta s okolinom . Ponekad su uzroci u temperamentu djeteta.

Prva godina života zahtjeva prilagodbu djeteta na planu fiziološkog, perceptivnog i motoričkog funkcioniranja, kao i uspostavljanja primarnih socijalnih odnosa. San je ključni element i indikator tih procesa. U prvim danima i mjesecima života dojenčeta spavanje je vezano uz osjećaj sitosti i gladi.

Kod rođenja normalno donesena beba provede 2/3 od 24 sata spavajući. U to doba periodi san i budnost se izmjenjuju svaka 3-4 sata. Beba se toliko puta budi noću koliko puta spava danju tijekom prvog mjeseca se ciklus budnost – spavanje počinje prilagođavati ciklusu svjetlost – tama i socijalnim utjecajima.

Obično se oko 6.-og mjeseca najdulji period spavanja produžuje od 4 na 6 sati, a beba se noću nekoliko puta budi.

Periodi budnosti danju postaju duži i prekidaju se povremenim spavanjem.

Šestomjesečna beba spava oko 50% vremena od 24 sata. Većim dijelom spava tijekom noći te obično 2 puta danju. Do prve godine života kod većine djece ostaje samo jedno dnevno spavanje tijekom popodneva.

U predškolskoj dobi, ovisno o socijalnim očekivanjima većina djece više ne spava danju i san postaje vezan samo uz noć iako kod neke djece potreba za popodnevnim spavanjem ostaje cijeli život.

Noćno buđenje

Problemi noćnog buđenja su najčešće razvojni i prolaze spontano. Mirna i kratkotrajna buđenja tijekom noći su tipična za djecu od 18 mjeseci. S dobi frekvencija i trajanje budnosti opada. Istraživanja su pokazala da oko 70% tromjesečnih beba spava noću od ponoći do 5 sati ujutro kontinuirano bez buđenja. Oko 83% šestomjesečnih beba i 90% devetomjesečnih beba spava cijelu noć. No, bebe stare od 9 do 24 mjeseci često se bude , u prosjeku 2 puta noću, iako se većina tih beba sama smiri i ponovo zaspi, bez da plačem ili na neki drugi način signaliziraju okolini da su budne te da roditelji takvo buđenje ne zamjećuju.

Što razlikuje problematično od neproblematičnog noćnog buđenja?


Neke bebe signaliziraju buđenje, a neke se same smire. Tijekom prvih mjeseci 95% beba plače (signalizira buđenje) i zahtijeva reakciju roditelja. U dobi od 12 mjeseci 60-70% beba može se samo smiriti. Smatra se da je noćno buđenje problem ako se beba budi i plače noću pet ili više puta, a poremećaj traje dulje od 3 mjeseca.

Problemi usnivanja


Dijete koje se noću češće budi obično ima problema i s odlaskom na spavanje. Iako djeca mogu sama zaspati, roditelji ih često nose, ljuljaju i pjevaju im. Kad roditelji pokušaju prestati s tim tehnikama smirivanja djeca se bude i snažno protestiraju, odbijaju ostati u krevetu, a ponekad zahtijevaju i prave male rituale prije spavanja (npr. vrte svoj ili majčin pramen kose, sišu ugao jastučića; neku djecu roditelji voze u autu prije usnivanja).

Moramo znati da odlazak u krevet i usnivanje predstavljaju separaciju od roditelja, što kod djeteta može izazvati tjeskobu. Separacijska tjeskoba se ne javlja samo kod djece, ponekad se uočava i kod roditelja, kojima je potrebna prisutnost djeteta da prevladaju vlastitu tjeskobu ili krivnju u odnosu na odvajanje. U obiteljima u kojima oba roditelja rade danju, večer je jedino vrijeme za druženje te su djeca navečer duže budna. Kasnije odlaženje u krevet ne znači da dijete ima probleme usnivanja.

Problemi ponovnog usnivanja

Često su problem ponovnog usnivanja tijekom noći iste prirode kao i problemi usnivanja prilikom odlaska u krevet navečer; dijete je tjeskobno, boji se mraka, boji se biti samo u krevetu ili bi se igralo kao da je već jutro. Manja djeca traže iste rituale kao i kod odlaska na spavanje: nošenje, pjevanje i sl. Starija djeca odlaze roditeljima u krevet, traže gledanje televizije ili čitanje priče. Preporuča se da način vraćanja djeteta u san bude isti kao i kod usnivanja navečer.

Noćni strahovi i more

Djeca često imaju noćne strahove i more pa se u prvim godinama života znaju probuditi vrišteći, uznojena su, blijeda, proširenih zjenica, nesvjesna okoline, ne reagiraju na tješenje, guraju roditelje od sebe ili bježe. Te reakcije mogu trajati jednu do deist minuta, a ujutro se djeca uglavnom ničeg ne sjećaju.
Noćne more s ružnim snovima su nešto češće od noćnih strahova (10-15% djece u dobi od 3 do 5 godina ima more koje brinu roditelje), a najčešće prolaze spontano.

Djeca imaju i osjećaj pritiska u prsima, tahikardiju te smetnje disanja. Neka djeca škrguću zubima, smiju se ili hodaju, što predstavlja rasterećenje od napetosti prethodnog dana. Uglavnom nema potrebe za specifičnim intervencijama, tj. djeca prerastu ove napade.

Uzroci poremećaja spavanja


Uzroci poremećaja spavanja su individualni, no najčešće su vezani uz dob djeteta i uz odnose djeteta s okolinom . Ponekad su uzroci u temperamentu djeteta.
Kako bi se isključili organski poremećaji, tj. disfunkcije CNS-a ili neka druga oboljenja, neku djecu potrebno je podvrgnuti i različitim ispitivanjima. Kod neke djece probleme spavanja možemo vezati uz novonastale situacije: preseljenje, rođenje brata ili sestre, promjenu kreveta i sl.

Ponekad je nekonzistentan ritam hranjenja vezan uz nekonzistentnost u roditeljskom stilu što dovodi i do problema spavanja.

U otkrivanju uzroka poremećaja spavanja kod djece stručnjaci posvećuju pažnju i značajkama roditelja. Konflikti među roditeljima i ličnost roditelja doprinose problemima spavanja. Utvrđeno je da majke djece koja se noću bude imaju više emocionalnih poremećaja od majki djece koja se ne bude; nervoznije su, često gube samokontrolu, imaju loš odnos sa suprugom, depresivnije, anksioznije i imaju više traumatskih iskustava.

Intervencije

Prije nego potraže pomoć stručnjaka dobro je da roditelji nekoliko dana vode dnevnik spavanja u koji će unijeti sve podatke u vezi djetetovog spavanja, npr.: kad liježe, koliko vremena treba djetetu da zaspi, koliko dugo spava do prvog buđenja, da li i koliko dugo plače i sl.

Zatim je potrebno utvrditi eventualnu povezanost između problema spavanja i odnosa roditelj – dijete. Uvažavajući djetetovu ličnost najčešće se provodi modifikacija ponašanja, kojom se uči dijete da spava samo u vlastitom krevetu uz minimalnu intervenciju roditelja.

Insistira se da roditelji uvijek stave dijete u krevet u isto vrijem, uz priču, poljubac 8ali bez nošenja i ljuljanja), ostaju u blizini, ne razgovaraju s njim dok ne zaspi. Ako se dijete protivi spavanju može mu se dozvoliti da se neko vrijem igra u krevetu ili mu se u krevet donese najmilija igračka. Postepeno, u narednim danima, nakon što su dijete stavili u krevet, roditelji se udaljavaju od kreveta, napuštaju sobu, ostavljaju otvorena vrata tako da dijete samo zaspi. Važno je da se roditelji redovito drže ustaljenog obreda.

Neka djeca su uporna u svojim zahtjevima da ih se nosi, plaču, zovu roditelje; takvu djecu roditelji trebaju smiriti, ali ne odustati od svoje nakane da dijete samo zaspi.

Ponekad kao pomoć u usnivanju može poslužiti duda, medo ili neki drugi omiljeni predmet. Taj, tzv. «tranzicijski objekt» ima kvalitetu objekta privrženosti, a omogućuje separaciju u odsustvu primarne figure privrženosti (najčešće majke).

Ukoliko su poremećaji spavanja vezani uz poremećenu obiteljsku dinamiku i poremećen odnos dijete – roditelj, tada navedene preporuke neće biti dovoljne, nego treba pronaći i rješavati uzroke poremećaja.

U težim slučajevima pedijatar ili dječji psihijatar može preporučiti i medikamentoznu terapiju, no time se i dalje ne otklanja uzrok. Ukoliko poremećaj spavanja nije organski uvjetovan, u većini slučajeva i roditelji moraju mijenjati neke svoje stavove i reakcije na djetetovo nespavanje. 
 
 

Klikni “Like” i dodaj svoj komentar na članak:



Anketa

Ime za curicu
scarlet

Koje vam se vise svidja?

Oznake

Sve najbolje!

Nekoliko korisnica i korisnika koji danas slave rođendan:

Čestitamo!