|      
Želiš odustati?
Prije nego potvrdiš svoju odluku, upoznaj se s posljedicama.
Ukoliko potvrdiš odustajanje na tvoje ćemo osobno računalo postaviti cookie kako bismo te pri dolasku na portal tijekom natjecanja od 02.-08.11., prepoznali i omogućili ti nesmetano korištenje portala, bez prikazivanja ikona sponzora odnosno kontrole uz desni rub ekrana.

Istovremeno, morat ćemo ti oduzeti sve prikupljene bodove. Odustajanjem, nažalost, gubiš i pravo na osvojene nagrade.

Želiš li još uvijek odustati?
Ringeraja.hr koristi "kolačiće" za pružanje boljeg korisničkog iskustva, praćenje posjećenosti i prikaz oglasa. Postavke prihvata kolačića podesite u vašem internet pregledniku.
Nastavkom korištenja smatra se da se slažete s korištenjem kolačića u navedene svrhe. Za nastavak kliknite "U redu".   Saznajte više.

Od glasanja do prve riječi

Ilona Poskhova, prof. logoped, 30.3.2013
Razvoj i usvajanje govora u prvih 12 mjeseci...
Ključne riječi:

image
/11


Prva faza razvoja govora traje od rođenja do 8. tjedna (2. mjeseca). To je faza fiziološkog krika i refleksnog glasanja. To su spontana glasanja koja odražavaju fiziološko i emocionalno stanje bebe. Beba uzdiše, kiše, kašlje, plače kada je gladna ili osječa nelagodu. Kao što beba čini mnoštvo spontanih pokreta nogicama, ručicama i prstićima, tako također nesvjesno pokreće govorne organe - jezik, usnice, donju vilicu, glasnice. U kriku dominiraju zvukovi slični samoglasnicima uz blagu nazalnost glasa. Procjena krika ima vrlo važno značenje. Krik zdravog novorođenčeta je glasan, bistar, čist, s kratkim uzdahom i produljenim izdahom. Simptom rizika je kada je dječji krik prodoran ili vrlo tih, kada se sastoji od kratkih naglih vriskova ili tihog jednoličnog stenjanja i kada dijete plače nekoliko dana za redom bez somatskog razloga (kad ga ništa ne boli i ne smeta). Iako se u prvoj fazi još ne radi o pojavi pravih govornih glasova, ona je vrlo važna za cjelokupni govorni razvoj. U prvoj fazi počinje stvaranje prvih za govor važnih senzomotoričkih živčanih veza. Mozak bebe postupno uči kontrolirati izgovor glasova i slušanje. Taj proces čini temelj za ostvarivanje svjesnoga razvoja govora. On počinje u prvoj fazi i traje tijekom cijelog pripremnog perioda. Prvo dolazi do uspostavljanja kontrole nad intenzitetom glasa, pa kontrole visine glasa (rad glasnica) pa, konačno, kontrole različitih pokreta govornim organima u usnoj šupljini. Slušanje se razvija tako da beba postaje veoma osjetljiva na glasove ljudskog govora. Na početku 2. mjeseca pojavljuje se specifična reakcija na ljudski govor u obliku slušne koncentracije. Izmeđ|u 6. i 8. tjedna se, u kontaktu s odraslima, pojavljuje prvi osmijeh.



Druga faza razvoja govora traje od 8. do 20. tjedna (2. do 5. mjeseca). Ta je faza praćena kvalitetnom promjenom krika, pojavom smijeha i gukanja. Proces uspostavljanja svjesne kontrole nad izgovorom i slušanjem se nastavlja tako da dijete počinje ovladavati prvim elementom ljudskog govora - intonacijom. Tako se od 3. mjeseca razvija intonacijska kvaliteta krika: krik se mijenja ovisno o stanju bebe. Krik nije nimalo jednoličan, već je veoma izražajan i bogat. Beba na razne načine daje majci glasovne signale da je gladna, mokra, da je nešto boli i smeta. Beba reagira na govor roditelja vlastitim glasovnim reakcijama. Na početku izgovara kratke glasove, oponašajući intonaciju odraslih. Kasnije se te reakcije produljuju, postaju ritmičnije, intonacijski složenije. U toj je fazi vrlo važno s bebom ostvarivati što bogatiju emocionalnu komunikaciju. Otprilike od 12. tjedna kod zdrave djece učestalost krika se smanjuje i pojavljuje se početno gukanje. Glasovi gukanja se pojavljuju kao reakcija na osmijeh i govornu i emotivnu interakciju roditelja s bebom, kad je mazimo, grlimo, razgovaramo s njom. Važna uloga druge faze razvoja govora sastoji se u tome da se ostvaruje prijelaz od refleksnog spontanog glasanja prema komunikativnom glasanju. Tako zdrava beba aktivnije guče u prisutnosti odraslih osoba. U 4. mjesecu života sposobnost razlikovanja intonacije govora odraslih se usavršava. Pojavljuju se počeci imitacije i aktivno smijanje kao reakcija na emotivno komuniciranje s odraslima. Gukanje se sastoji uglavnom od samoglasnika, ali na kraju druge faze pojavljuju se reducirani suglasnici. Glasovi gukanja se javljaju tijekom izdaha i postaju početkom ovladavanja govornim disanjem. Ostvaruje se intenzivni razvoj intonacijskog elementa govora, glasovi gukanja se postupno približavaju standardnim govornim glasovima. Simptomi rizika u drugoj fazi su odsutnost ili nedostatak intonacijske izražajnosti krika i gukanja, jednolično, monotono, tiho, usporeno gukanje, odsutnost smijeha, dominacija nazalnih glasova u kriku.



Treća faza traje od 16.-20. do 30. tjedna (4.-5. - 7,5. mjeseca). U toj se fazi pojavljuju glasovne igre i brbljanje. U usnoj se šupljini sve više stvaraju suglasnici. Beba je već narasla, pa u usnoj šupljini ima više prostora za različita složenija kretanja jezikom. Postupno se pojavljuje početno slogovno glasanje (baaa, maaa, taaa) koje kasnije prelazi u slogovno brbljanje koje se sastoji u ponavljanju slogova uz kontrolu sluhom. Taj period je od ogromnog značenja u govornom razvoju, jer se ostvaruje spajanje odvojenih glasova u glasovne sekvence na temelju kojih se gradi govor.



Sljedeća faza traje od 20.-25. do 50. tjedna (5.-7,5. - 12,5. mjeseca). Prati se aktivnim slogovnim brbljanjem. Upravo sada, prema svojim akustičkim kvalitetama, glasovi dječjeg brbljanja počinju podsjećati na prave glasove materinskog jezika. Taj se proces ostvaruje putem kontroliranog ponavljanja istoga sloga (ba-ba, ma-ma, ta-ta, pa-pa). Brbljanje postaje društveno orijentirano - dijete aktivno brblja u igranju s odraslima, brbljanjem pokušava privuči pozornost odrasle osobe, pruža ručice, igračke, pažljivo sluša ljudski govor. Kod zdrave djece slogovno brbljanje postaje samostalna komunikativna aktivnost. Istodobno se razvija i početno razumijevanje ljudskoga govora. Dijete veoma pažljivo prati na njega usmjerene aktivnosti roditelja i pokušava razumijeti njihovo značenje. Nakon 8.-9. mjeseca slogovno glasanje postaje mnogo bogatije. Dijete počinje spajati različite slogove i izgovara ih sa značenjem uz gestovnu imitaciju (npr. pa-pa kod odlaska). Razumijevanje govora se intenzivno razvija. Na kraju prve godine života, odnosno pripremnog perioda razvoja govora, dijete svjesno reagira na vlastito ime, na riječ "Ne!" i na jednostavan nalog ("Daj mi loptu!") te usmjeruje pogled prema imenovanim osobama i igračkama ("Gdje je tata?", "Gdje je auto?"). Aktivno se proširuje memorija, dijete živahno reagira na promjene okoline, pojavu nepoznatih osoba (krije se iza majke i sa zanimanjem razgledava neznanca). Posebno je oštra reakcija na odvajanje od majke, što može utjecati na pojavu odstupanja u govornom razvoju. U tom je periodu veoma važno ostvarivati predmetnu komunikaciju s djetetom putem jarkih šarenih igračaka i predmeta. Zdravo dijete uvijek živo reagira na novi predmet, ali odnos prema različitim predmetima je različit. Nedostatak predmetne komunikacije s odraslima, rano odvajanje od roditelja, mogu ozbiljno zakočiti razvoj govora. Upravo se ta faza smatra vrlo osjetljivom fazom za razvoj govora. Dijete je od sada posebno osjetljivo na usvajanje svih elemenata materinskog jezika. Razvoj govora se odvija putem usavršavanja svjesne glasovne percepcije ljudskoga govora, a ne isključivo putem imitacije. Dijete postupno i svjesno gradi vlastiti slušno-govorno-motorički sustav. Simptomi rizika pojave poremećaja govora tijekom zadnjih predverbalnih faza su odsutnost ili siromašnost slogovnog brbljanja, jednolično usporeno brbljanje koje nije povezano s komunikacijom (kao kod pospanog djeteta), nerazumijevanje i neslijeđenje jednostavnih govornih uputa kao što su: "Daj mi!", "Dođi!", "Pusti to!", "Pogledaj me!", odsutnost govornog oponašanja.



Više informacija u priručniku za roditelje "Razvoj govora i prevencija govornih poremećaja u djece", Ilona Posokhova, Ostvarenje 2000;

Vaš tečaj za preživljavanje prvih 6 tjedana
Od hranjenja do hvatanja ritma spavanja i suočavanja s gostima,navikavanja na život s novom bebicom,sve to moglo bi biti...
3
Emocionalni, socijalni i intelektualni raz...
Nakon devet mjeseci u mraku, beba se rodila. Odjednom je zaronila u svijet svjetla i zvuka, pokreta i dodira, okusa i mi...
3
Refleksi kod novorođenčeta
Iako nam novorođenče izgleda potpuno bespomoćno, već nakon rođenja ima primarne reflekse koji mu pomažu u preživljavanju...
3
Baby Handling
Roditelji često ne znaju kako se pravilno podiže i spušta dojenče. (slovenski video)
3


Klikni “Like” i dodaj svoj komentar na članak:




Anketa

braća i seke
VALENTINA MARTIN

Koliko je važno imati ih?

jako važno (61%)

važno (32%)

nije važno (7%)


Broj svih glasova: 41

Hvala na glasovima. Glasovala/glasovao si već na svim aktualnim anketama. Možeš napraviti svoju anketu!

Oznake

Sve najbolje!