|      
Želiš odustati?
Prije nego potvrdiš svoju odluku, upoznaj se s posljedicama.
Ukoliko potvrdiš odustajanje, na tvoje ćemo osobno računalo namjestiti cookie, koji će nam omogućiti, da te tijekom natjecanja (15. - 19. 09. 2014.) prilikom dolaska na portal prepoznamo i omogućimo ti neometano korištenje portala, bez prikazivanja Ringerajinih ikona i ikona sponzora odnosno kontrole uz desni rub ekrana.

Istovremeno, morat ćemo ti oduzeti sve prikupljene bodove. Na žalost, odustajanjem gubiš i pravo na osvojene nagrade.

Želiš li još uvijek odustati?

Razvija li se moja beba pravilno?

Autor: Tamara Jančevski, prof.rehabilitator stručna radnica-defektologinja | 6.5.2013
image

Da bi se mogla provoditi rana intervencija, odnosno da bi se moglo na vrijeme početi poticati djetetov razvoj roditelji moraju biti svjesni kako pravilan razvoj izgleda te pratiti napredak svoga djeteta.

Da bi se mogla provoditi rana intervencija, odnosno da bi se moglo na vrijeme početi poticati djetetov razvoj roditelji moraju biti svjesni kako pravilan razvoj izgleda te pratiti napredak svoga djeteta. Postoje tablice koje služe stručnjacima i roditeljima kao pomoć u praćenju razvoja djeteta. Naravno da je svako dijete različito i da se može desiti da jedno dijete prohoda sa 14 mjeseci, a drugo već sa 10.

Ne treba se stoga strogo držati tih vrijednosti navedenih u tablicama i dizati paniku ako ste primijetili da kod vašeg djeteta postoje manja odstupanja. Postoje neki znakovi koji nas  jasno upozoravaju na to da bismo ipak trebali posjetiti odgovarajućeg stručnjaka i svakodnevno provoditi vježbe s djetetom kako dijete ne bi usvojilo krivi obrazac držanja i kretanja.

Važno je obratiti pažnju na to kakav je djetetov mišićni tonus. Ako je tonus mišića poremećen možemo primijetiti da su djetetovi mišići ili mlohavi (smanjen tonus mišića) ili ukočeni (povećan tonus mišića). Uglavnom roditelji lako uoče da je djetetov tonus mišića smanjen, jer je dijete previše opušteno, no povećan tonus mišića je malo teže prepoznati. Ponekad se roditelji zabune i misle da je dijete naprednije te zato već u prvom mjesecu života odlično drži glavu, a zapravo se radi o povećanom mišićnom tonusu. Ovaj poremećaj najlakše je prepoznati po nogama koje se križaju i oslanjanju na vrhove prstiju prilikom postavljanja djeteta u stojeći položaj. Kad promatramo djetetove ruke možemo primijetiti da su šake uglavnom čvrsto zatvorene, dijete najčešće ruke drži čvrsto uz tijelo ili u položaju „avion“, što znači da su odmaknute od tijela. Svakako je važno što ranije posjetiti stručnjaka ako ste primijetili i da se dijete izvija unazad u obliku luka.

Ako je došlo do oštećenja središnjeg živčanog sustava mogu se primijetiti i u kasnijoj dobi urođeni refleksi koji kod zdravog djeteta s njegovim razvojem nestaju. Tako možemo vidjeti da je i nakon 2.mjeseca starosti djetetov palac i dalje zarobljen u šaci. Babinskijev refleks, odnosno jako povlačenje nožnog palca prema gore prisutan je kod ovakvog djeteta i nakon 3.mjeseca života. Znak upozorenja nam treba biti i nemogućnost držanja glave najmanje 5 sekundi u pasivnom sjedećem položaju nakon 2.mjeseca. Dijete s teškoćama se ne može prevrnuti na bok nakon 3.mjeseca te se ne prevrće s trbuha na leđa i obrnuto nakon 8.mjeseca života. Jedan od znakova upozorenja je i kada primijetimo da dijete nekon 8. mjeseca života ima zaobljena leđa i savinuta koljena te ne može održati leđa ravnima. Sve navedeno trebaju nam biti znakovi upozorenja da pomnije pratimo razvoj djeteta. Ako ni  2 mjeseca od gore navedenih vrijednosti ovi urođeni refleksi ne nestanu potrebno je odmah se obratiti stručnjaku. Više o znakovima upozorenja možete pronaći na letku „Roditelji, obratite pažnju!“.

Istraživanja pokazuju da od 100 neurorizične djece oko 80 se razvija uredno, a njih dvadesetak ima prolazne ili trajne (blaže ili teže) poremećaje koji se javljaju u dojenačkoj dobi. Dakle, pravovremenim i upornim vježbanjem kod većine djece ove teškoće se brzo isprave i dijete vrlo brzo usvoji pravilne pokrete. Pritom je važno na koji način postupate s djetetom prilikom hranjenja, presvlačenja, nošenja, podizanja i spuštanja djeteta. Dijete koje je rođeno ranije ili je iz nekog drugog razloga označeno kao neurorizično napreduje na svoj način, odnosno izvodi pojedine pokrete na svoj način, a ako mu ne pomognemo da usvoji pravilan obrazac izvođenja pokreta, dijete će usvojiti taj loš obrazac pokreta pri čemu uvijek dolazi do još većeg grčenja mišića i s vremenom dijete ima sve većih poteškoća pri kretanju. Kad roditelji i svi koje se brinu za dijete nauče ispravno postupati s djetetom, dijete vježba, a da toga nije ni svjesno. Kod ispravnog postupanja s djetetom važno je imati na umu da djetetove ruke uvijek moraju biti naprijed, laktovi ispred ramena i da trebamo raditi rotaciju trupa djeteta. Ovdje pogledajte priručnik o „baby handlingu“- Ispravno postupanje s djetetom!   

Bitna dopuna rehabilitaciji je vježbanje s djetetom u roditeljskom domu, a upute o poticanju razvoja djeteta roditeljima bi trebao dati stručni tim. Članovi svakog stručnog tima za ranu intervenciju trebali bi činiti profesor rehabilitator (ili edukacijsko-rehabilitacijski stručnjak), psiholog, liječnik, fizioterapeut, medicinska sestra i socijalni radnik. Zadaća stručnjaka je također pomoći roditeljima u poboljšanju interakcije roditelja i djeteta s ciljem smanjenja roditeljskog stresa u prvoj godini života, jer je dokazano da povećani stres roditelja može utjecati na odnos roditelja i djeteta tijekom ranog djetinjstva i povećati rizik od pojavljivanja problema u ponašanju u školskoj i adolescentnoj dobi. Dijete je ovisno o roditeljima i u ovoj najranijoj dobi iznimno je važno da roditelji ozbiljno shvate sve upute stručnjaka, a stručnjaci bi pritom trebali slušati, prihvaćati i analizirati povratne informacije od roditelja kako bi postalo jasnije kako pomoći svakom specifičnom djetetu s kojim se provodi rana intervencija.   

 

Kako bi pratili razvoj vašeg djeteta koristite naš kalendar razvoja.


Neka korištena literatura:
Košiček T., Kobetić D., Stančić Z., Joković Oreb I.: Istraživanje nekih aspekata rane intervencije u djetinjstvu, Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, 2009.
Pinjatela R., Joković Oreb I.: Rana intervencija kod djece visokorizične za odstupanja u motoričkom razvoju, Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, 2010.  
________________________________

Obiteljski centar Virovitičko-podravske županije

Klikni “Like” i dodaj svoj komentar na članak:



Anketa

Damjan
sisak

što mislite na muško ime Damjan

Oznake

Sve najbolje!

Nekoliko korisnica i korisnika koji danas slave rođendan:

Čestitamo!