/11 /11

Razmatrajući situacije koje za dijete mogu biti stresne u školi, svakako treba voditi računa o cjelovitosti uvjeta i njihovom utjecaju na dijete:

• fizički uvjeti – kakav je i koliki prostor u kojem djeca borave, temperatura, buka, je li preveliki broj djece na jednom mjestu
• ličnost i ponašanje nastavnika – postoji li poštivanje individualnih razlika među djecom, podržavanje osjećaja pripadništva, povjerenja i sigurnosti, kakva je emocionalna klima…
• stresnost okoline – jesu li česte nesigurne i neizvjesne situacije, postoji li mogućnost ozljeđivanja, ima li nasilja u školi, na koji se način rješavaju problemi, postoji li utvrđeni protokol postupanja u kriznim situacijama 

Pokazalo se da je važno da školsko osoblje vodi računa o svom psihičkom zdravlju i suočavanju sa problemnim situacijama radi međusobnog utjecaja na živote djece. Učitelji koji sudjeluju u preventivnim programima u školi imaju manje izostanka s posla, poboljšan je njihov pristup podučavanju, ohrabreni su u svom poslu, više brinu o svom osobnom zdravlju i zadovoljstvu. Također, na taj način postaju pozitivni model djeci i njihovim roditeljima. Briga o mentalnom zdravlju (i zdravlju uopće) učitelja uključuje i znanja o tehnikama relaksacije, načinu prehrane, komunikacijskim vještinama i dr.

Prevencija stresa u školi

1. učenje strategija suočavanja
2. usmjeravanje na važnost mentalnog i emocionalnog zdravlja, kao dio preventivnih programa
3. osmišljavanje kvalitetnih programa tjelesnog odgoja
4. uključivanje programa prevencije stresa u druge komponente programa (književnost, društvene znanosti, prirodne znanosti, umjetničko izražavanje)
5. stručna ekipiranost škole i dostupnost stručnjaka djeci i roditeljima  ( mogućnost psihološkog savjetovanja, podrška obitelji, briga za zdravlje, važnost osiguravanja prehrane i dr.)