/11 /11

Svijet se nalazi pred novim izazovima kako očuvati i unaprijediti zdravlje ljudi. U razvijenom svijetu promijenio se način života. Bolji životni standard nije iskorišten i za promicanje nove kvalitete zdravlja, te se nalazimo pred novim pandemijama nezaraznih bolesti kao što su: debljina, bolesti srca i krvnih žila, šećerna bolest, karcinomi, osteoporoza.Za mnoge od nabrojenih bolesti poznat je uzrok, ali nema dovoljno razrađenih preventivnih programa s obzirom da nastaju neprimjetno. Posljedice su dugoročne, te je od velike važnosti na vrijeme ih uočiti ili još bolje spriječiti njihov nastanak. Mnoge od njih povezane su s prevelikim energetskim unosom i neadekvatnom prehranom.S druge strane, u današnjem životu čovjeka sve je manje kretanja, odnosno gubitka kalorija. Iz toga proizlazi, da fizička aktivnost, kretanje, bavljenje sportom neosporno utječe na zdravlje čovjeka, posebno djece i mladih. Slijedom toga, nameće se zaključak da je od važnosti razvijati masovni, amaterski sport i što više djece i mladih uključiti u sportske aktivnosti. Na žalost, danas smo svjedoci sve veće profesionalizacije sporta u svrhu postizanja vrhunskih rezultata i materijalne dobiti.Sve se manje provodi duh olimpizma „Važno je sudjelovati“, a sve je veći pritisak na djecu i sportaše s porukom „Važno je pobijediti“.  

Želimo li biti civilizirano društvo i društvo odgovornosti za budućnost naše djece moramo djelovati i posvetiti se omasovljenju sporta, jer to na kraju predstavlja korist i za pojedinca i za društvo u cjelini. Mnogobrojni su razlozi koji govore u prilog bavljenja sportom. Fizička aktivnost prevenira prekomjernu debljinu u djetinjstvu i naravno u odrasloj dobi. Sport razvija samosvijest i smanjuje anksioznost i stres. Uči dijete kako pobjeđivati ali i prihvaćati poraz, uči ga fair-play-u u igri i životu, razvija prijateljstvo. Djeca koja se bave sportom imaju zdravije navike hranjenja, manje puše, manje konzumiraju alkohol, manje poboljevaju. Sportski programi dovode kod mladih ljudi do razvoja vještina, timskog rada, samodiscipline, bolje socijalizacije u društvu. Sport ispunjava društveni život mladih i ne prepušta ih negativnim socijalnim pojavama i kriminalu, u njima potiče pozitivniji pristup životu. Na razini lokalne zajednice je potrebno osmisliti programe za veće uključivanje djece i mladih bavljenju sportom i to naravno besplatno, bez učešća roditelja. Sponzori bi trebali donacijama poticati takove aktivnosti, a ne samo vrhunski sport, koji ionako okreće veliki novac u rukama pojedinaca. Iz svega proizlazi da sport valja iskoristiti u promicanju zdravlja i razvoja djece. Svjetski sportski kongres koji je održan u Arnhemu 2002.g. u organizaciji Međunarodnog olimpijskog komiteta donio je Deklaraciju koja ističe;“ Sportska se zajednica suočava s novim društvenim izazovima poput javnog zdravstva, pravednosti, tolerancije i očuvanja okoliša, koji traže razuman odgovor masovnog i elitnog sporta.“Trenutno je od osobite važnosti najnovija inicijativa Svjetske zdravstvene organizacije uvrštavanja tjelesne aktivnosti među prioritetne zadaće, u svrhu suzbijanja globalno povećanog tereta nezaraznih bolesti, kako u razvijenim zemljama, tako i u zemljama u razvoju. To je novi izazov i golema mogućnost za sportski pokret u cjelini, a osobito za dostupnost sporta svakome. Aktivna uloga u ovom području može jedinstveno i značajno doprinjeti unapređenju javnog zdravstva i u isto vrijeme ojačati   društveni kredibilitet i odgovornost za sport u cjelini.