/11 /11

Što je peta bolest?

Peta bolest ili erythema infectiosum ili megaleritem je blaga virusna bolest najčešće dječje dobi koja se javlja uglavnom bez povišene temperature, a glavni znak je osip po koži. Javlja se sporadično ili epidemijski.

Koji je uzročnik?

Uzročnik pete bolesti je vrsta virusa – parvovirus B19.

Koji su simptomi pete bolesti?

Nakon inkubacije od 4 do 20 dana, najčešće se javlja crveni osip oba obraza, ali osip se javlja i na drugim dijelovima tijela. Rjeđe se javljaju temperatura, glavobolja i curenje iz nosa. Kod odraslih osipa često nema, ali se može pojaviti bol u zglobovima. Više od 25% zaraženih nema nikakve simptome.

Mogu li se javiti komplikacije?

Kao i kod većine zaraznih bolesti i ovdje su moguće komplikacije, koje se mogu javiti kod prethodno bolesnih osoba, onih s hemolitičkim anemijama (anemije koje dovode do razaranja eritrocita), te onih s oslabljenim imunološkim sustavom (npr. osobe oboljele od raka ili HIV pozitivne osobe), kao i kod trudnica.

Kako se bolest dijagnosticira?

Bolest se najčešće dijagnosticira prema kliničkim obilježjima i epidemiološkoj situaciji. Konačna dijagnoza postavlja se dokazivanjem protutijela na parvovirus B19 ili na njegov DNA.

POČITAJTE JOŠ: Anemija - slabokrvnost u dječjoj dobi

Kako se bolest liječi?

Liječenje najčešće nije potrebno, jer bolest prolazi spontano. U slučajevima artritisa i bolova u zglobovima mogu se uzeti lijekovi poput ibuprofena.

Kako se prenosi?

Peta bolest se prenosi sa čovjeka na čovjeka preko kapljica sekreta dišnog sustava koje se šire zrakom, rukama ili predmetima i to u bliskom kontaktu u obitelji, školama i dječjim vrtićima. Može se prenijeti i s majke na plod, ali i transfuzijom krvi.

Koliko dugo je oboljeli zarazan za druge?

Ukoliko osoba ima samo osip (što je najčešće), ona je zarazna uglavnom par dana prije pojave osipa. Osobe s oštećenim imunološkim sustavom i nekom drugom kroničnom infekcijom, parvovirus mogu širiti dugo vremena.

Kolika je zaraznost pete bolesti?

Vjerojatnost da se netko zarazi u uskom kontaktu u obitelji, školi ili sl. je 10-60%. Oko 90% odraslih bilo je u kontaktu s parvovirusom i ima zaštitna protutijela. Inače, preboljela bolest ostavlja trajan imunitet.

Koje su mjere prevencije bolesti?

Budući se bolest širi kapljičnim putem, mjere prevencije su ograničene. Trudnicama, bolesnicima s oštećenim imunološkim sustavom i bolesnicima s hemolitičkim anemijama savjetuje se izbjegavanje kontakta s oboljelima, a svakako dijeljenje pribora za jelo. Pranje ruku je univerzalna mjera sprječavanja niza zaraznih bolesti, a koristi i u slučaju pete bolesti. Cjepivo za sada ne postoji.

Mato Lakić, dr. med. spec. epidemiologije