/11 /11

UVOD

U Hrvatskoj svako treće dijete koje umre u dobi od 1 do 19 godina umire kao posljedica ozljeda nastalih uslijed prometnih nesreća. Prema podacima MUP-a u prometnim je nesrećama u Hrvatskoj 2007. godine stradalo 1797 djece (do 14 godina). Poginulo je 25, a ozlijeđeno je 1772 (od toga 14,2% s teškim ozljedama). Najviše je djece, njih 16 poginulo u svojstvu putnika, 8 u svojstvu pješaka i jedan kao vozač. Zadnjih godina bilježi se porast stradavanja djece u svojstvu putnika. U ovom slučaju posebno veliku odgovornost snose odrasli vozači, najčešće roditelji. Mladi vozači (18-24 godine) predstavljaju poseban problem zbog njihovog visokog udjela u uzrokovanju teških prometnih nezgoda, a najčešći razlog je nepoštivanje brzine. Ovaj se problem pokušava riješiti postupno kroz zakonsku regulativu, edukaciju, prosvjećivanje i stalni nadzor.

U Hrvatskoj se od 1994. godine provodi Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa s ciljem da se unaprijedi stanje sigurnosti u cestovnom prometu. Ministarstvo unutarnjih poslova RH glavni je koordinator programa. U tijeku je provođenje četvrtog nastavka za razdoblje 2006 - 2010.godina. Jedna od strateških aktivnosti programa je zaštita djece, mladih i najranjivijih sudionika u prometu.

Mladi su pod posebnim rizikom od ozljeđivanja u cestovnom prometu iz više razloga:

• pri izgradnji prometnica ne posvećuje se dovoljna pozornost na posebne potrebe mladih;
• tjelesne i razvojne karakteristike povećavaju rizik kojem su izloženi (na primjer: mala visina kod djece doprinosi njihovoj težoj uočljivosti u prometu, a u slučaju prometne nesreće u kojoj sudjeluju kao pješaci zadobivaju teže ozljede u odnosu na odrasle osobe);
• rizična ponašanja i pritisak vršnjaka na upuštanje u rizična ponašanja (posebno kod adolescenta);
• drugi rizični čimbenici poput prebrze vožnje, nekorištenja zaštitne kacige i nevezanja pojasom.

NAJVAŽNIJE ČINJENICE VEZANE UZ MLADE I SIGURNOST U CESTOVNOM PROMETU PREMA SVJETSKOJ ZDRAVSTVENOJ ORGANIZACIJI:

1. Više od 1000 djece i mladih u dobi do 25 godina smrtno strada u cestovnim prometnim nesrećama svaki dan.
2. U nerazvijenim i srednje razvijenim zemljama većina mladih smrtno stradalih ili ozlijeđenih u cestovnom prometu su pješaci, biciklisti, vozači motocikla ili korisnici javnog prijevoza.

U manje razvijenim zemljama svijeta organizacija prometa je lošija, uz nepostojanje stroge zakonske regulative što su najvažniji razlozi nastanka povećanog broja prometnih nesreća u tim zemljama. Ali treba napomenuti i bolju dostupnost tehnički naprednijih vozila (veća stabilnost, unaprijeđen sustav kočenja, ugrađeni zaštitni, zračni jastuci i slično) u razvijenim zemljama. U razvijenim zemljama većina mladih ljudi smrtno stradalih ili ozlijeđenih u cestovnom prometu su vozači početnici.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova RH u Hrvatskoj se od 1995. do 2004. godine bilježi trend laganog smanjenja stradavanja djece vozača, jače izraženi trend smanjenja stradavanja djece pješaka, te trend porasta stradavanja djece putnika.
Veliku važnost u sigurnosti djece u prometu ima uloga starijih u promicanju prometne kulture, posebno roditelja.

3. Mladi muški vozači prometne propise najčešće krše prekoračenjem brzine i time pridonose čak do 1/3 svih nesreća u cestovnom prometu.

U Hrvatskoj je već godinama prisutan problem mladih vozača (18-24 godine) zbog njihovog visokog udjela u uzrokovanju teških prometnih nezgoda, a najčešći razlog je upravo nepoštivanje brzine. Zbog toga su neophodna stroža ograničenja brzine upravo za mlade vozače početnike. To je predviđeno i Zakonom o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine 67/08) koji u članku 221. navodi da mladi vozač u dobi od 16 do 24 godine ne smije upravljati vozilom na cesti brzinom većom od 80 km na sat, na brzoj cesti i cesti namijenjenoj isključivo za promet motornih vozila brzinom većom od 100 km na sat, odnosno 120 km na sat na autocesti, a mopedom 40 km na sat.

4. Neiskusni mladi vozači koji u organizmu imaju alkohola iznad 0,50 g/kg, imaju 2.5 puta veći rizik za prometnu nesreću u usporedbi sa iskusnijim vozačima.

Zbog toga odgovarajuća razina alkohola u krvi treba biti postavljenja za mlade vozače, što je i učinjeno u Zakonu o sigurnosti prometa na cestama koji u članku 199 i 221 navodi da mladi vozači ne smije upravljati niti početi upravljati motornim vozilom ako u organizmu ima opojnih droga, alkohola ili ako pokazuje znakove alkoholiziranosti, dok se granica od 0,50 g/kg odnosi na vozače starije od 24 godine.

5. Nošenje zaštitne kacige je najučinkovitiji način smanjenja ozljeda glava i smrtnosti u nesrećama na motociklima.