Bogata iskustva, od igre do umjetnosti i odnosa, u osnovi utječu na dječji razvoj.

/11 /11

Kad je Albert Einstein bio dijete, samo je nekolicina (ako i oni) očekivala da će on dati takav izvanredan doprinos znanosti. Njegov je jezični razvoj kasnio, što je toliko zabrinulo njegove roditelje da su se odlučili posavjetovati s liječnikom. Njegova je sestra jednom priznala da je Einstein imao „toliko problema s jezikom da su se svi oko njega bojali da nikada neće naučiti”. Kako je ovo dijete od osobe s mogućim poteškoćama u razvoju postalo, doslovno, Einstein?

Dio odgovora na to pitanje simbolično pokazuju dva poklona koja je Einstein dobio od svojih roditelja kad je imao pet godina. Kad je Einstein zbog bolesti cijeli dan proveo u krevetu, otac mu je dao kompas. Za Einsteina je to bio tajanstveni uređaj koji je pobudio njegovo zanimanje za znanost. Ubrzo nakon toga, Einsteinova majka, koja je bila talentirana pijanistica, poklonila je Einsteinu violinu. Ova dva poklona aktivirala su Einsteinov mozak na prepoznatljiv način u pravo vrijeme.

PROČITAJTE JOŠ: Ideje za razvojne igre za djecu do tri godine

Dječji mozak razvija se postepeno, u tzv. kritičnim razdobljima. Prvo nastupa oko 2. godine života, a drugo započinje tijekom adolescencije. Na početku ovih razdoblja broj veza (sinapsi) između moždanih stanica (neurona) se udvostručuje. Dvogodišnjaci imaju dvostruko više sinapsi od odraslih. Budući da se u ovim vezama između moždanih stanica odvija učenje, dvostruko više sinapsi omogućava mozgu da uči brže nego u bilo kojem drugom razdoblju života. Zato iskustva djece u ovom razdoblju trajno utječu na njihov razvoj.

Ovo prvo kritično razdoblje razvoja mozga započinje oko 2. godine i završava oko 7. godine života. To je prva prilika za izgradnju temelja za cjelovito obrazovanje djece. Četiri su načina za maksimalno iskorištavanje ovog kritičnog razdoblja: poticanje ljubavi prema učenju, naglasak na širini, a ne dubini, obraćanje pozornosti na emocionalnu inteligenciju i ne shvaćanje obrazovanja male djece samo kao preteče „pravog” učenja.

Potaknite ljubav prema učenju

Mala djeca trebaju uživati u procesu učenja, a ne se usredotočiti na samu izvedbu. Odgajatelji i roditelji mogu naglasiti radost u iskušavanju novih aktivnosti i učenju nečeg novog. Moramo pomoći djeci da shvate da su pogreške dobrodošli, normalan dio učenja.

Ovo je razdoblje ujedno i vrijeme za uspostavljanje razmišljanja o rastu – vjerovanja da se talenti i sposobnosti razvijaju trudom te da nisu fiksni. Odgajatelji trebaju izbjegavati etiketiranje djece i univerzalne izjave o njihovim sposobnostima. Čak su i komplimenti poput „Ti si tako pametan!” kontraproduktivni. Umjesto toga, naglasite upornost i stvorite siguran prostor za učenje. Djeca će naučiti voljeti učenje ako pokažemo entuzijazam tijekom procesa, a ne ako se usredotočimo na rezultate.

PROČITAJTE JOŠ: Spavanje i pamćenje

Usredotočite se na širinu, ne dubinu

Ako tijekom ove faze razvoja želite ukloniti naglasak na rezultatima, naglasite širinu razvoja vještina, a ne dubinu. Izlaganje djece brojnim različitim aktivnostima temelj je za razvoj vještina u raznim područjima. Ovo je vrijeme da se djeca počnu baviti glazbom, čitanjem, sportom, matematikom, umjetnošću, znanošću i jezicima.

David Epstein u svojoj knjizi Range tvrdi da često zanemarujemo i podcjenjujemo širinu iskustva. Naglasak na izvrsnosti u jednoj aktivnosti možda će biti prikladno u nekom trenutku života. Ali ljudi koji napreduju u našem svijetu koji se brzo mijenja obično su oni koji se prvo nauče koristiti znanjem iz više područja i razmišljati kreativno i apstraktno. Drugim riječima, našem društvu trebaju dobro oblikovani pojedinci.

Dobro oblikovanje posebno je važno za djecu u dobi od dvije do sedam godina. Njihovi mozgovi u razvoju spremni su primiti široku lepezu vještina. Ovo je „razdoblje uzorkovanja”, kako ga Epstein naziva, vrlo važno. To je razdoblje u kojem se djeca mogu razvijati – u svakom pogledu. Kasnije će biti dovoljno vremena za specijalizaciju.

Nemojte zanemarivati emocionalnu inteligenciju

Da, želimo da djeca dobro čitaju i nauče osnove matematike. Ali ne bismo trebali zanemariti emocionalnu inteligenciju. Prednosti učenja tijekom ovog prvog kritičnog razdoblja razvoja mozga trebale bi se proširiti i na interpersonalne vještine poput ljubaznosti, empatije i timskog rada.

Daniel Siegel i Tina Payne Bryson u svojoj knjizi The Whole-Brain Child objašnjavaju važnost razvoja empatije u djece. Empatija počinje prepoznavanjem vlastitih osjećaja. Stoga oni predlažu da najprije pomognemo djeci u ovoj dobnoj skupini da prvo odrede svoje osjećaje (Osjećam se tužno.), a zatim i da ispričaju priču o tome što ih je rastužilo (Osjećam se tužno jer sam htio sladoled, a ti si rekao ne.). Kad djeca izvježbaju prepoznavanje emocija, odgajatelji mogu početi postavljati pitanja koja ih potiču na razmišljanje o osjećajima drugih.

Jedan od načina poticanja brige o drugima jest uključivanje djece u ono što odrasli čine za druge. Čak i ako maloj djeci dopustite da sudjeluju u obavljaju kućanskih poslova, ona mogu postati korisniji i pažljiviji ljudi.

PROČITAJTE JOŠ: Što reći djetetu umjesto PAZI i OPREZNO?

Nemojte misliti da je obrazovanje male djece samo preteča „pravog” učenja

Dječji mozak može na jedinstven način primiti informacije tijekom ovog kritičnog razdoblja. Ako inteligenciju definiramo kao sposobnost učenja, djeca u dobi od dvije do sedam godina života možda su najinteligentniji ljudi na Zemlji.

Istraživanja pokazuju da se neke vještine ne mogu naučiti ni približno dobro nakon ovog prvog kritičnog razdoblja razvoja mozga. Na primjer, istraživanja pokazuju da djeca ove dobi najbolje mogu naučiti jezične obrasce, što im omogućava svladavanje drugog jezika gotovo kao i materinskog jezika. Međutim, kad djeca navrše 8 godina, smanjuje se i sposobnost njihova učenja jezika, zbog čega drugi jezik ne mogu govoriti tako dobro kao materinski. Isti učinak dobi nalazimo i kod učenja glazbenih sposobnosti, kao što je savršeni ton.

Važno je napomenuti da Einsteina roditelji nisu upisali na instrukcije iz fizike, područja iz kojeg će kasnije dobiti Nobelovu nagradu. Naprotiv, Einsteina je otac uključio u svoj inženjerski posao. Majka ga je upisala na satove violine jer je željela da voli i cijeni glazbu. Obje su aktivnosti djelovale na holistički razvoj njegova mladog uma. Primamljivo je obrazovanje u ranom djetinjstvu smatrati pretečom „pravog” obrazovanja, no ovo su možda najvažnije godine.

Više pročitajte u knjizi: RAZVOJ DJEČJEG MOZGA

Autor: Rishi Sriram

Izvor: harfa.hr