/11 /11

Definicija

 
Noćno mokrenje (enuresis nocturna) je nehotično mokrenje u krevet za vrijeme sna u djece iznad navršene pete godine života. To se odnosi i na nehotično mokrenje koje se događa za vrijeme spavanja preko dana. Takav problem razlikujemo od dnevne inkontinencije koja obuhvaća različite pojave nehotičnog mokrenja preko dana u budnom stanju.

• ako dijete mokri u krevet nakon navršene pete godine potrebno je potražiti liječničku pomoć;
• noćno mokrenje najčešće nije uzrokovano psihičkom bolešću kako se to uobičajeno smatra;
• noćno mokrenje može se uspješno liječiti.

Razvoj i normalno funkcioniranje mokrenja

 
Za uspješnu kontrolu mokrenja odgovorna su tri sustava koja moraju dobro funkcionirati, a to su:

• regulacija stvaranja mokraće
• funkcioniranje mjehura
• buđenje kod osjećaja punoće mjehura.

Noću je stvaranje mokraće smanjeno i do 50% dnevne količine za što je odgovoran antidiuretski hormon žlijezde hipofize, koji se noću pojačano luči. Količina mokraće stvorene noću najčešće odgovara kapacitetu mjehura. Kada količina stvorene mokraće prijeđe funkcionalni kapacitet mokraćnog mjehura, spavač se budi. Mjehur se rasteže i prilagođava volumenu mokraće bez porasta tlaka. Nakon osjećaja punoće, bez neugode, mokrenje započinje voljom u društveno prihvatljivim prilikama, snažnim kontinuiranim mlazom do potpunog pražnjenja. Svjesni osjet punjenja mjehura razvija se između prve i druge godine života. Sposobnost da se voljno mokri u socijalno prikladnoj situaciji razvija se između druge i treće godine, tako da poslije navršene treće godine većina djece imaju razvijenu kontrolu mokrenja noću i danju.

Učestalost

 
Noćno mokrenje je dosta čest problem u djece: 20% petogodišnjaka, 10% desetogodišnjaka i 2% petnaestogodišnjaka ima taj problem, a ponekad ga imaju I odrasli.

Uzroci poremećaja

 
Noćno mokrenje je najčešće genetski uvjetovano tj. nasljeđuje se. Dvije trećine djece s noćnim mokrenjem ima sniženo izlučivanje antidiuretskog hormona noću, uz posljedično povećanje stvaranja mokraće tijekom noći. Jedna trećina djece ima smanjen kapacitet mjehura noću, dok je isti danju potpuno uredan. Često kod jednih i drugih zapažamo da se teško bude, tvrdo spavaju.

Sva tri navedena poremećaja upućuju na jedinstven uzrok tj. disfunkciju autonomnog živčanog sustava. Ostali rizični čimbenici su: zadržavanje stolice (obstipacija), usporen psihomotorni razvoj, sindrom hiperaktivnosti, kratkoća pažnje, otežano disanje u snu.

U slučaju da je dijete spontano i na vrijeme uspostavilo kontrolu mokrenja, a zatim je nakon najmanje 6 mjeseci ponovo počelo mokriti u krevet, mogući uzroci enureze su infekcija mokraćnog sustava, dijabetes melitus, dijabetes insipidus, stres, seksualno zlostavljanje.

Ako uz noćno mokrenje postoje i dnevne poteškoće kontrole mokrenja mogući uzroci su uz nasljedne čimbenike, uroinfekcija i neke prirođene urološke abnormalnosti, te psihijatrijski poremećaji.

Što treba uočiti ?

 
Važno je kod djece koja noću mokre zapaziti koliko puta mokre danju i noću, da li se teško bude iz sna, da li imaju tvrdu stolicu ili nemaju stolice po nekoliko dana, da li hrču ili ostaju bez zraka u spavanju. Važni su podaci o mogućem poremećaju razvoja, simptomima hiperaktivnosti ili poremećaju pažnje i predhodnim uroinfekcijama. U slučajevima dnevnog mokrenja treba obratiti pozornost na učestalost mokrenja (normalno je 4-7 puta dnevno za dijete od pet godina), bijeg mokraće, prisilni nagon ili hitnost, oklijevanje pri započinjanju mokrenja, napinjanje prilikom mokrenja, slab mlaz mokraće, prekinuti mlaz mokraće, manevre zadržavanja mokraće, osjećaj nepotpunog pražnjenja mokraćnog mjehura, kapanje mokraće iza mokrenja, bol pri mokrenju. Ovi podaci pomoći će liječniku pri usmjeravanju na potrebne dodatne pretrage i konačno pri odabiranju primjerenog liječenja.

Liječenje

 
Ako dijete ima samo noćno mokrenje, a pažljivim odabirom i nekom jednostavnijim pretragama je ustanovljeno da nema dugih poteškoća niti organskih bolesti, te ako dijete ili roditelji drže da to za njih predstavlja problem potrebno je poduzeti liječenje. Enureza se može liječiti dezmopresinom, sintetskim analogom prirodnog antidiuretskog hormona, koji se može davati u obliku raspršivaća za nos ili u obliku tableta. Tijekom davanja dezmopresina važno je ne piti tekućinu bar 8 sati nakon davanja lijeka. Liječenje se provodi u nekoliko kura po 3 mjeseca uz dvotjedne prekide između kura.

Ako se pokaže slab odgovor na liječenje dezmopresinom ili se smatra da je kod nekog djeteta glavni uzrok noćnog mokrenja teško buđenje, koristi se elektronička naprava za buđenje noću koja registrira vlagu i daje zvučni i mehanički signal, te tako uvježbava dijete na buđenje pri početku mokrenja.

Ako se u djeteta utvrdi manji kapacitet mjehura u liječenje se uvode lijekovi (antikolinergici) koji opuštaju mišiće mjehura. Ponekad je potrebno djeci davati I tricikličke antidepresive, koji smanjuju pospanost, te povećavaju funkcionalni kapacitet mjehura. Također je potrebno regulirati obstipaciju ako je prisutna i otkloniti druge poteškoće poput otežanog disanja u snu.

Ako dijete ima dnevne poteškoće kontrole mokrenja potrebno je učiniti opsežnije dijagnostičke postupke koji će liječenje usmjeriti na otklanjanje različitih mogućih uzroka poteškoća.


Objavljeno uz dozvolu Hrvatskog društva za preventivnu i socijalnu pedijatriju