Jedna kriva riječ može se pretvoriti u nezaustavljivu bujicu koja potapa gotovo svakoga tko s njom dođe u kontakt.

/11 /11

Priča o zdravoj internet komunikaciji započinje u jednoj osnovnoj školi.

Naime, moje se djetešce vratilo sa školskog izleta sretno kući. Dva dana kasnije, leži u krevetu sa prosječnom temperaturom 39 stupnjeva. I tu kreće priča o djevojčici koja se razbolila na izletu i „provjerenim“ informacijama koje su stizale sa svih strana kako se zataškava da ona boluje od koronavirusa jer je sa roditeljima prije izleta bila na skijanju.

Srce luđački lupa, krv udara u glavu i želiš vrištati kad čuješ takve priče što je na kraju ispalo da su to i bile, samo priče.

Jadna ta djevojčica, njezini roditelji „najgori na svijetu“ i svi ljudi koji su se kao i ja isprepadali takvom viješću. Ono što me je tješilo cijelo to vrijeme je da iz Kriznog stožera nisu stizale nikakve informacije o oboljeloj djevojčici na našem području.

Mjesec dana kasnije, moje mi djetešce kaže da je čulo kako netko iz njegova razreda u šali govori starijoj školskoj djeci kako se ta ista djevojčica razboljela od koronavirusa. Šta su djeca drugačije mogla zaključiti nego da se radi upravo o tom virusu o kojem svi sad pričaju.

Kakva egzotična priča.

PROČITAJTE JOŠ: BLOG: Imam jednu kritiku – što ću s njom?

Dakle, to je bio korijen moje tjeskobe punih tjedan dana dok sam liječila svoje bolesno dijete nadajući se da je to obična gripa, što je na kraju i bila.

Deklaracija o ljudskim pravima dala nam je slobodu govora. Tu “slobodu traženja, primanja i širenja informacija i ideja svake vrste, usmeno, pismeno, tiskom ili kojim drugim sredstvom”

Ipak ponekad se moramo sami ograničiti. Neki put se u tekstu kojeg čitamo ili dijelimo s drugima skrivaju našem oku nevidljive, a drugima štetne poruke. Često ih nismo ni svjesni i pukim slučajem postajemo „oni koji šire dezinformacije“.

KAKO SEBE I DRUGE ZAŠTITITI OD TOGA?

S obzirom da smo prisiljeni boraviti kod kuće i jedini način da komuniciramo sa prijateljima i širom obitelji je s pomoć naših smartphona, tableta ili kompjutera, lako možemo upasti u neke zamke.

Naime, istina je, ova nas tehnologija spašava u ovom trenutku jer nam je svijet na dlanu, imamo mnoštvo mogućnosti razgovarati s kim god želimo, o čemu god želimo, kad god želimo i ostvariti slobodnu dvosmjernu komunikaciju što je naše pravo, no i tada se moramo držati nekih pravila zdrave komunikacije.

Potrebno je voditi računa o svakoj riječi koju pišemo ili prosljeđujemo drugima.

Jedna kriva riječ može se pretvoriti u nezaustavljivu bujicu koja potapa gotovo svakoga tko s njom dođe u kontakt.

Na Viber grupu „Koronavirus.hr“ službene stranice Vlade, poslana je obavijest na koji način ispravno komunicirati o koronavirusu preko interneta.

PROČITAJTE JOŠ: BLOG: Pohvala kao jedan od temelja zdravog razvoja

Pod naslovom Infodemija definiranom kao:

„Informacijsko preobilje koje se u prvome redu odnosi na širenje lažnih vijesti, dezinformacija i teorija zavjere povezanih s koronavirusom u medijima, na internetu ili na društvenim mrežama“

... u nekoliko su natuknica pokušali pojasniti što bi bila kultura internet komunikacije odnosno kako ne širiti lažne vijesti:

1. Ako na svojim društvenim mrežama koristite fraze poput: „Izvješća kažu…“ „Tvrdi se…“ „Objavljeno je…“ „Prema istraživanjima…“ – te su fraze općenite i ne možete znati iz kojeg točno izvora dolaze i da li ih je netko izmijenio svojim mišljenjem dok nisu stigle do vas.

2. Objave kao što su: „Liječnik iz Unicefa tvrdi…“ ili „Kako javlja student iz Wuhana…“ primamljive su i egzotične poput proglašenja svakog oboljenja koronavirusom

Krizni stožer upozorava da se suzdržite od dijeljenja takvih informacija već da potražite točne informacije na stranicama organizacija kao što su WHO (Svjetska zdravstvena organizacija), CDC (Centar za kontrolu bolesti i prevenciju) ili HZJZ (Hrvatski zavod za javno zdravstvo) koji redovito ažuriraju provjerene informacije.

Ovom je obavijesti Krizni stožer povukao zaista dobar potez jer je svima u koristi da čitamo provjerene vijesti.

PROČITAJTE JOŠ: BLOG: Koji je vaš stil roditeljstva?

Širenjem krivih informacija dovodimo društvo u stanje u kojem se više ne vjeruje nikome i ljude počinju moriti misli o velikim zavjerama.

Uvijek se pitajte kako će djelovati neka vijest na druge ljude, hoće li im koristiti ili štetiti? Svakako razmislite da li ta vijest širi strah među ljudima? Koliko god racionalni i školovani bili, nitko nije imun na takve vijesti.

Budite jedni od „dobrih duhova“ interneta i primjenjujte ta pravila na sve s čime dođete u kontakt. Čuvajte jedni druge i odgovorno i zdravo komunicirajte te ćemo time stvoriti zdravo i odgovorno društvo za našu djecu. Društvo u kojem svi žudimo živjeti.

Maja Ružić - Već dugi niz godina educira roditelje i djecu o tome na koji način stvoriti zdravu i odgovornu zajednicu u kojoj će se svi poštivati i pomagati jedni drugima. Nije li to opis zajednice u kojoj biste i Vi željeli živjeti?

Više o tome čitajte na njezinom blogu "Just flow"

Više o njoj i njenom radu možete pročitati na njenoj FB stranici i Instagram profilu, Pinterest-u i YouTube-u!