/11 /11

Postoji nekoliko strategija učenja, a činjenica je da sve viši i viši razredi škole, posebice prijelaz iz razredne u predmetnu nastavu, te prijelaz iz osnovne u srednju školu, zahtjevaju od djeteta da savlada neke nove strategije učenja.

Strategije učenja

Ponavljanje
Doslovno višekratno izgovaranje elementa koji želimo upamtiti, ovu strategiju koristimo ga kada neki sadržaj moramo doslovno naučiti. Nedostatak ove strategije je da je znanje koje smo na taj način pohranili najčešće nepovezano s ostalim znanjima, i ako se na njega često ne vraćamo, zaboravit ćemo ga.

PONAVLJANJE

• gradivo iz teksta pamtim ponavljanjem.
• svoje zabilješke čitam više puta uzastopce.
• napamet učim ključne pojmove kako bih se na ispitu mogao/la bolje podsjetiti na važna područja sadržaja.
• čitajući neki tekst, pokušavam ga napamet ponoviti nakon svakog odlomka.
• na osnovi skripta ili drugih bilješki pokušavam u što većoj mjeri naučiti gradivo napamet.
• napamet učim pregled najvažnijih stručnih izraza koji sam sam izradio/la.
• napamet učim pravila ili formule.

Organizacija
Počiva na pretpostavci da se dobro organizirane informacije lakše uče i dosjećaju, npr. identifikacija najvažnijih pojmova, traženje unutrašnjih veza u gradivu (uspostava hijerarhije među ključnim informacijama).

ORGANIZACIJA

• izrađujem tablice, dijagrame i grafičke prikaze kako bi gradivo predavanja bilo bolje strukturirano.
• pravim kratke sažetke najvažnijih stvari kao podsjetnik.
• pri čitanju svojih zabilješki izrađujem shemu s najvažnijim točkama.
• pokušavam veće količine gradiva podijeliti u manje odlomke, koje zatim pojedinačno obrađujem.
• pokušavam mnoštvo pojedinosti nekog gradiva sažeti u osnovna pravila.
• u tekstovima i bilješkama podvlačim najvažnija mjesta.
• pokušavam razlikovati važne od nevažnih informacija.

Elaboracija (prorada)
Proširivanje novih informacija dodavanjem ili povezivanjem s onim što već znamo; kritičko provjeravanje gradiva.

ELABORACIJA

• pitam se je li tekst koji upravo prorađujem doista uvjerljiv.
• pokušavam uspostaviti vezu sa sadržajima srodnih predmeta.
• za nove pojmove zamišljam mogućnosti njihove praktične primjene.
• razmišljam o alternativama za tvrdnje ili zaključke koji se iznose u tekstovima koje učim.
• nove pojmove i teorije pokušavam povezati s već mi poznatim pojmovima i teorijama.
• neke si sadržaje predočavam u obliku slika.
• izmišljam konkretne primjere za određene sadržaje učenja.

Spontano javljanje strategija učenja dolazi s određenim kognitivnim i intelektualnim razvojem. Iako dijete treba imati određene intelektualne sposobnosti da bi koristilo razvijenije strategije, demonstriranjem i upozoravanjem na mogućnost uporabe, ove strategije se mogu početi primjenjivati i ranije. Tako se strategije javljaju:

• ponavljanje: 5.-6. god.
• organizacija: 8.-9. god.
• elaboracija: oko 13. god.

   

Kako si pomoći?

Iz brojne literature, izdvojili smo nekoliko osnovnih natuknica kojima vam želimo istaknuti o čemu treba voditi brigu kod uspješnog učenja, te na koji način uspješni učenici uče:

Napunite se snagom i energijom
Uspješno učenje pretpostavlja da imate dovoljno energije za učenje, da ste budni i bistri. Učiti umoran, preopterećen, „nasilu" nema efekta. Odmorite se, koliko treba, jer mozak za učenje uzima dosta energije iz organizma. Energija je neophodna za dobru koncentraciju, razumijevanje i dosjećanje gradiva. Energiju primarno dobivamo iz zdravog tijela i motivacije.
Što činiti? Za tijelo je važna zdrava i redovita prehrana, redovito dovoljno spavanja (u periodu između 23:00 i  7:00 sati), te redovna fizička aktivnost. Bitno je da ste fizički aktivni. Možete raditi kondicijski trening, vježbe istezanja i vježbe za jačanje mišića. Upišite bilo koju sportsku aktivnost, upišite se u teretanu ili barem svakodnevno idite u šetnju. Osim što su zdrave navike dobre za vještine učenja, i cijeli organizam će vam biti zdraviji.

Učite planski!
Iako „kampanjsko" učenje ponekad korisno, činjenica je da učenje mora biti svakodnevna aktivnost ako očekujemo vidjeti ikakve rezultate. Stjecanje znanja je sistematski posao, a ne rezultat raspoloženja ili slučajnih uvjeta. Odlični učenici sebi postavljaju ciljeve učenja i izrađuju vlastiti program i plan učenja. Oni planiraju svoje učenje (koji dan se što uči, sukladno s rasporedom sati)i tako postižu da se u najkraće vrijeme, s najmanje truda, postignu najbolji rezultat.
Što činiti? Prvi korak pri izradi plana učenja je da velike količine gradiva raspodijelite na manje, savladive cjeline. Zatim je potrebno te cjeline rasporediti tijekom nekog vremenskog perioda (npr. 3 dana). Učiti po planu znači u prvom redu unaprijed predvidjeti vrijeme za učenje.

Učiti korak po korak!
Ključno je da se učenje događa često i redovito, te da se svaki put dobro savlada mala cjelina. Potrebno je da ste stalno usmjereni na ostvarenje svojih ciljeva učenja, što znači da učite kontinuirano! Točno je da mi nismo uvijek jednako sposobni ni raspoloženi za učenje, ali uspjeh u učenju zavisi dobrim dijelom o tome, koliko smo uspjeli stvoriti naviku sistematskog, svakodnevnog, vremenski unaprijed točno određenog učenja.
Što činiti? Redovito, po mogućnosti svaki dan, učite manje cjeline i dobro ih naučite. Općenito, nastojite steći naviku svakodnevnog učenja. Neka to bude BAREM jedan sat u danu, ali svaki dan, kako bi imali naviku i jednostavno prestali razmišljati o tome da li mi se da učiti ili mi se ne da učiti. Ići u školu nije izbor - to je nešto što se mora. Ne mora se u tome svaki dan uživati, ali si svatko sam može napraviti da mu škola i školske obaveze budu što jednostavnije - a jednostavnije je svaki dan učiti po jedan sat, nego vikend pred ispit učiti po 6 sati.

Pripremite se za svako učenje!
Odvojiti vremena za pripremu učenja. Osigurajte vanjske uvjete povoljne za dobru koncentraciju. Pripazite također da znate s kojim ciljem učite, u okviru kojeg većeg poglavlja je upravo ovo koje učite, zašto to učite, što ste učili prije tog poglavlja, što ćete učiti poslije. Smještanjem gradiva u veću cjelinu dobivate osjećaj svrhovitosti učenja.
Što činiti? To znači - pogasite mobitele, kompjuter, televizor, radio... Unatoč tome što netko misli tako, ne može se dobro učiti uz pratnju muzike - mozak dio svojih kapaciteta koristi za podsvjesno praćenje muzike, a ne za zapamćivanje gradiva. Imajte isto mjesto za učenje, odite na WC prije učenja, pripremite si čašu vode, najedite se... Dakle, unaprijed izbacite sve moguće izgovore kojima bi mogli skratiti ili prekinuti svoje učenje, ukratko - pripremite se. Isto tako, pregledajte dosadašnje gradivo koje ste učili, pregledajte ono što trebate danas naučiti, pogledajte si plan učenja, ukoliko ga imate. Prije samog učenja stvorite si sliku što sve danas trebate naučiti. Za to vam treba nekoliko minuta, a upravo takva priprema vam daje osjećaj sigurnosti i svrhovitosti učenja.

Učite s razumijevanjem i povezujte gradivo!
Najvažnije je dobro razumjeti glavnu poruku autora ili opću ideju gradiva kojeg učite. Neuspješni učenici nastoje jednostavno upamtiti što više pojedinih podataka - često bez razumijevanja. Odlični učenici povezuju novo gradivo s širim kontekstom i drugim izvorima znanja. Time je i kvaliteta njihovog znanja bolja, jer imaju uvid u odnose pohranjenih sadržaja i mogu razlikovati bitne od nebitnih informacija.
Što činiti? Uvijek nastojite nove informacije smisleno organizirati i povezati. Istražujte a) kako su nove informacije međusobno povezane b) kako je novo i staro znanje povezano i c) kako su nove informacije povezane s vlastitim iskustvom i svakodnevnim životom. To će vam omogućiti da bolje razumijete cijelo gradivo, a samim time ćete ga i bolje zapamtiti.

Učite od općeg prema pojedinačnom!
Dobra organizacija informacija bit je svakog efikasnog pohranjivanja velikog broja podataka, a ljudsko pamćenje nije izuzetak. Tako odlični učenici ne doživljavaju gradivo kao veliku masu nepovezanih dijelova, već kao veliku smislenu cjelinu, koja je povezana i s svakodnevnim životom. Oni promatraju pojedine dijelove kao dio veće cjeline, cijelog gradiva ili barem dijela gradiva. Ako učite povijest, povežite trenutno gradivo s onim što je bilo prije, onime što se dešavalo u drugim zemljama u određenom vremenu. Takvo učenje olakšava razumijevanje i pamćenje pojedinih podataka.
Što činiti? Nastojite uvijek dobiti globalni pregled nad gradivom i dobro naučite tu opću strukturu. Ona vam postaje kostur na koji se pojedine informacija mogu dobro povezati. Koristite sadržaje knjiga, sažetke, naslove i podnaslove i crtajte kognitivne mape. Za svaki pojam koji učite pitajte se: Što je nadređeni pojam? Što je podređeni pojam? Na taj način jedan dio gradiva koji učite povezujete sa cjelinom.

Odlični učenici pamte prvenstveno ključne informacije!
Uvijek je najvažnije izdvojiti ključne informacije iz teksta. To ne može biti više od 7 do 9 pojmova - ali zaista ključnih. Ako znate tih 7 do 9 pojmova dobro objasniti, znate i većinu gradiva.
Što činiti? Kao prvo - ponavljajte redovito! Pri tome se pokušajte što više gradiva dosjetiti iz glave. Kod ponavljanja vam mogu biti od velike koristi različita pomagala, kao što je kartice za učenje, mnemotehnike, Internet, filmovi...

Vizualizirajte gradivo!
Odlični učenici tijekom učenja stvaraju žive, zanimljive slike pojedinih informacija ili opisanih događaja. Vizualizirati informaciju znači pokušati stvoriti sliku onoga što želimo zapamtiti. Na taj se način aktivira veći dio mozga i te slike postaju znaci za dosjećanje informacija. Osim toga, ako gradivo učite samo na jedan način, samo ga se na jedan način možete i dosjetiti. Na što više načina učite, imate i više načina za dosjećanje, više tzv. ključeva pamćenja.
Što činiti? Kod učenja svako malo stanite i zamislite neku sliku koja opisuje gradivo. Ako npr. učite o bitci kod Waterloo-a zamislite brodove, engleske zastave na jednima, francuske na drugima, predočite si kako se more pjeni, topovi dime itd.

Testirajte svoje znanje!
Odlični učenici ne prepuštaju uspjeh učenja slučaju. Oni sami provjeravaju da li su upamtili najvažnije podatke te da li su dobro razumjeli gradivo.
Što činiti? Nakon učenja ispitajte sebe tako da samostalno pokušate ponoviti najvažnije dijelove gradiva svojim riječima ili pokušajte odgovoriti na pitanja vezana uz gradivo. Možda najkvalitetnije ispitivanje je ispitivanje u paru, tj. da vas netko pita i da mu morate objasniti gradivo. Ponavljanje gradiva nije da povremeno pogledavate u knjigu i probate sve ispričati. Ponavljajte tako da crtate nešto što ste učili, da nacrtate shemu, ili kognitivnu mapu gradiva koje učite. Na taj način s gradivom i dalje nešto „radite", te ga preispitujući se, ponavljate.

Obiteljski centar Virovitičko - podravske županije