|      
Želiš odustati?
Prije nego potvrdiš svoju odluku, upoznaj se s posljedicama.
Ukoliko potvrdiš odustajanje, na tvoje ćemo osobno računalo namjestiti cookie, koji će nam omogućiti, da te tijekom natjecanja (14. - 18. 04. 2014.) prilikom dolaska na portal prepoznamo i omogućimo ti neometano korištenje portala, bez prikazivanja Ringerajinih ikona i ikona sponzora odnosno kontrole uz desni rub ekrana.

Istovremeno, oduzeti ćemo ti sve prikupljene bodove, a bodove će izgubiti i Ringeraja. Na žalost, odustajanjem gubiš i pravo na osvojene nagrade.

Dali još želiš odustati?

Primalje o porodu

Autor: Uredništvo Ringeraje | 4.5.2010
image

Saznajte kada rodilja treba krenuti u rodilište, kako može izbjeći epiziotomiju, koliko je važno disanje tijekom poroda, kakva je uloga primalje pri porodu i ostale važne informacije za rodilje.
Članice predsjedništva Hrvatske udruge primalja Barbara Finderle iz Rijeke, Erika Spirić iz Varaždina i Iva Podhorsky Štorek iz Zagreba odgovorile su nam na neka od najčešćih pitanja o porodu.

Kakva je uloga primalje pri porodu?
 
 U našoj zemlji, s trendom «povratka» prirodnom porodu, s minimalnim intervencijama od strane medicinskog osoblja, uloga primalje se donekle promijenila, iz čiste izvršiteljice odredaba porodničara u aktivnu i stručnu pomagačicu rodilji koja osim zadaće obavljanja medicinskih intervencija samostalno ili u suradnji s porodničarem, aktivno pomaže rodilji da prebrodi porođajnu bol i lakše donese svoje dijete na svijet.
Danas iznova počinjemo otkrivati stare, zaboravljene načine rađanja. Riječ «načine», naravno, odnosi se na tretman koji pružamo rodilji.  Primalje se u svom poslu vraćaju ženama, ponovno postaju ono što su tradicionalno bile, iskusne pratiteljice rodilja koje su u stanju uočiti probleme koji se katkad pojave.
Da bismo mogle biti pomagačice ženama u tim za njih najvažnijim trenucima, trebamo znati i razumjeti što se događa u ženinu tijelu u porođaju, kako ono funkcionira i na koji se način brani od bola.
Znamo da nema vaginalnog porođaja bez trudova, a trudove uvijek prati bol. Prag boli u ljudi je različit, jednako kao i spremnost da prožive i izdrže bol. Ako rodilje misle da bol mogu podnijeti i na druge načine osim lijekovima, preporučljivo je to i učiniti, a upravo će primalja svojim razumijevanjem tijeka prirodnoga porođaja poticati ženu i njezinu snagu, ohrabrivati rodilju.
Žena koja rađa prolazi kroz važno životno razdoblje i proživljava emocionalan i duhovan događaj koji ju često mijenja i obilježi za cijeli život. Primalja svojim znanjem, uvažavanjem želja roditelja, svojom ljudskošću i prisutnošću u rađaoničkom boksu može pridonijeti tome da porođaj bude ono što zapravo i jest – najljepši doživljaj u životu obitelji, a ne nešto što bi žena najradije zaboravila onoga časa kad za sobom zatvori vrata rodilišta.
 
Da li primalja može olakšati porod?

U zadnje se je vrijeme porodništvo počelo humanizirati, porod i rođenje se pokušava postaviti nazad u okvire prirodnog, humanog događaja žene. Humanizacija porođaja podrazumijeva pravo svake žene na pomoć i podršku primalje.
Bez obzira što primalje u Hrvatskoj ne donose odluke o tijeku poroda, one mogu mnogo učiniti da se žena u rađaonici osjeća sigurno i opušteno.
Primalje svojim toplim nastupom pružaju ženi osjećaj da ih se razumije.
Važno je ženu ne sputavati niti joj naturati nešto što joj ne odgovara. Izuzetno je važan kontakt, međusobno uvažavanje i poštovanje.
Za rodilju je važno da može sve reći i pitati, da sa sobom donese svoj plan porođaja koji će u rodilištu poštivati (na taj način se žena vrlo brzo predstavi osoblju i isto tako brzo prenese poruku o svojim željama o načinu dovršenja poroda).
Dobra primalja ne nameće svoje stavove, potrebe ili očekivanja. Ona razumije da su otvorenost i fleksibilnost osnova pojma biti sa ženom.
Važno je ženi u porodu osigurati toplinu (deka, čarape), jer (zima) hladnoća aktivira izlučivanje adrenalina (hormona «straha»), koji koči prirodni porod.
Bol u porođaju nije ugodna i svakako je treba prevladati. Što su rodilje manje uplašene i napete, bol će biti manja i lakše će podnijeti porođaj. Važno je naučiti sve o porođaju, upoznati svoje tijelo i osjete, važno je znati kako to priopćiti onima koji u porođaju pomažu.
Kao i u trudnoći, tako i u porodu glazba ima važan i smirujući učinak i na majku i na dijete. Novorođenčad jasno prepoznaje i više voli glazbu koju su u trudnoći slušale ili pjevale njihove majke, ta ih glazba smiruje jednako kao i otkucaji majčinog srca, kako u trudnoći tako i poslije poroda.
Zato se primalja brine za odgovarajuću glazbu, koju će rodilja slušati tijekom cijelog poroda. Dapače, rodilje si mogu glazbu koju su slušale u trudnoći donijeti sa sobom u rodilište i istu slušati i u porodu. Osim akustičnog okruženja važna je i atmosfera intimnosti, stoga često stvaramo intimno i zaštitničko okruženje zamračivanjem prostorije, tihim govorom… Danas znamo da se ljudi u nekim praiskonskim ulogama ponašaju kao i svi sisavci te da prirodni porođaj neće teći onako kako želimo u atmosferi glasnih riječi, velike buke, jakog svjetla, osjećaja žene kako ju promatraju mnogi stranci. To je ujedno i jedan od razloga zašto prirodni porođaj tako često započne u gluho doba noći.
Porod zahtijeva osobine primalje – osoba koja će stajati pokraj rodilje s puno očekivanja, potpore i ljubavi i činiti će vrlo malo u konvencionalnom smislu. U većini slučajeva žena u trudovima (po)rađa dijete, a ne liječnik ili primalja koji ga samo primaju, dočekuju u svoje ruke. U prirodnom porođaju novorođenče klizne u naše ruke poput kakvog zrelog ploda.

Što mislite o porodu kod kuće uz prisutnost primalje?

Dom rodilje je najprivatnije mjesto, najviše je usmjereno na ženu, žena je opuštenija, a to omogućava oslobađanje niza hormona koji potiču i upravljaju normalnim, fiziološkim porođajem. Žene koje rađaju kod kuće već su bile izložene svojim kućnim (bakterijama, virusima, gljivicama i sl.) mikroorganizmima, imaju za njih antitijela i već su svojoj djeci u utrobi predale imunitet na te mikroorganizme (bakterije).
Niz istraživanja provedenih u Europi pokazao je da je porod kod kuće jednako tako siguran kao i onaj u bolnici ako su majke zdrave i ne postoje rizici od komplikacija prilikom porođaja. Mnogi stručnjaci smatraju porođaj u kući jednostavno idealnim; zbog toga mnoga rodilišta, kuće za rađanje i sl., pokušavaju urediti svoj prostor u „home-like“ stilu.
Niskorizični porođaj ne zahtijeva bolnički intenzivni nadzor. Rodnica nije sterilna i dijete nije sterilno kad se rodi pa nije potrebno niti sterilno okruženje za porođaj.
Za pomoć pri takvim porođajima potrebne su dobro educirane i neovisne primalje koje se mogu uspješno nositi sa većinom komplikacija i koje znaju kada ženu treba prebaciti u bolnicu. Primalje u Hrvatskoj se educiraju po srednjoškolskom programu koji ne zadovoljava kriterije za samostalni rad.

Koje vrste poroda su po vašem mišljenju najbolje?

Uvijek je za sve, za majku i za dijete, za osoblje koje pomaže pri porodu najbolji prirodni porođaj.
Većina trudnoća i porođaja normalni su i zdravi. Majka i dijete prolaze kroz njih bez zdravstvenih poteškoća. Obiteljske veze jačaju. Otkad postoji ljudski rod postoji i prirodni vaginalni porođaj, bez tehnologije i lijekova.
Osim u iznimnim slučajevima najbolje što se može savjetovati je da bude što manje uplitanja u tijek trudova i poroda. Priroda je dizajnirala porod i rođenje kao vrhunac životnog iskustva koje majka neće nikada zaboraviti zahvaljujući dvama ključnim hormonima - oksitocinu i endorfinu. Opuštena i dobro upućena žena koja je o sebi tijekom trudnoće dobro brinula, koja dobije pravu podršku tijekom trudova te ima privatnost koja joj je potrebna da bi se osjećala sigurnom, imati će siguran i zadovoljavajući porođaj.
Najbolji položaji za rađanje su stajanje, sjedenje, čučanje i klečanje, dakle uspravni položaji. Kod uspravnog tijela dobiva se nepohodna pomoć sile teže i omogućava se trtičnoj kosti prirodni odmak 2-3cm unatrag što povećava prostor zdjelice i olakšava prolazak glavice. Ovi položaji također potpuno rasterećuju međicu i mogućnost razdora je minimalna. Horizontalni položaji, pogotovo kad se leži ravno na leđima, su najgori mogući položaji za rađanje.  Horizontalni položaji, uključujući polusjedeći položaj, jako opterećuju trtičnu kost koja zbog toga ostaje nepomična, pritišću bebinu glavicu uz majčinu aortu i tako smanjuju dovod krvi djetetu te prisiljavaju majku da rodi uzbrdo. U ovom je položaju pritisak na međicu vrlo snažan i neprirodan i često je potrebno učiniti epiziotomiju.
Uspravni položaji omogućuju lakši i sigurniji porođaj, a mogućnost kretanja pruža udobnost. Žene najbolje osjećaju što se događa u njihovom tijelu i zauzimaju položaj koji njima u tom trenutku najbolje odgovara (oslonjene na ruke i koljena, stoje s partnerom, leže na boku…).
 
Da li može rodilja izbjeći epiziotomiju?

U porodu ne smijemo žuriti. Žena mora sama pronaći najudobniji položaj.
Kada tiska, ona mora imati osjećaj pečenja, jer tada automatski zadržava tiskanje.
U drugom porodnom dobu, bez obzira na način na koji žena rađa, primalja joj na međicu stavlja tople obloge. Topli oblozi povećavaju lokalnu temperaturu, smanjuju spazam mišića i samim time ženu rastezanje međice manje boli. Ako je potrebno, međicu neposredno prije poroda mažemo uljem.
Međici je potrebno dati dovoljno vremena za širenje. Koža je prirodno elastična i može se izvrsno rastezati, ali se ne može rastegnuti za jednu ili dvije sekunde. Do rastezanja mora doći postupno. Jedna od najvažnijih stvari koje primalja koja pomaže ženi pri porođaju čini za očuvanje međice, je da ženi daje vremena, a ne da je stalno potiče na tiskanje. Kad se pojavi djetetova glavica ne treba požurivati porod, već nježno masirati međicu dok se prevlači preko djetetove glavice. U takvim situacijama se koža dovoljno proširi da bi se prilagodila glavici uz, u najgorem slučaju neznatno površinsko pucanje, a često nikakvo.
Kod takvog pristupa porodu postoji puno manja potreba za urezom međice, a porođaj bez epiziotomije je za ženu prava blagodat, pogotovo u prvim danima nakon poroda.
Ne postoji podatak koji bi potkrijepio potrebu za rutinskom epiziotomijom. Danas je znanost dokazala kako je rutinsko izvođenje epiziotomije potpuno nepotrebno, te ona, kada i bude učinjena, mora imati svoju medicinsku indikaciju. Epiziotomija je primjer kako se u kliničkoj praksi uvjerenje da žensko tijelo ne može roditi na zdrav način bez intervencija, može uistinu pobijediti tako da se epiziotomija jednostavno ne izvodi.
Samomasaža međice kroz trudnoću, odnosno pred kraj trudnoće, može biti korisna i neke žene ju primjenjuju. Prema stručnim podacima nije dokazano da to pomaže, ali ne može odmoći ni naštetiti.

Koliko je važno pravilno disanje tijekom poroda?
 
Priprema za porod neophodan je dio edukacije svake trudnice, kao i njenog partnera ili bliske osobe koja će prisustvovati porodu. Priprema obuhvaća svladavanje tehnike disanja i opuštanja, tehniku izgona i upoznavanja mogućnosti fizičke aktivnosti tijekom porođaja.
Tehnike disanja svakako pomažu rodilji da bude pribranija i da aktivno sudjeluje u porođaju. Pravilnim disanjem osigurava se dovoljna količina kisika i dobra izmjena zraka, što pogoduje boljem stanju djeteta i duljoj izdržljivosti rodilje. Ipak, disanje je naša automatska funkcija i odvija se nesvijesno. Stoga je opet najvažnije da se žena osjeća sigurnom, bez napetosti i straha. Prestrašena žena zaboravit će naučeno disanje i u velikoj napetosti neće joj uspijevati „disati kako treba“, a ona opuštena će disati pravilno ako i nije učila tehnike voljnog disanja.

Kakvo je Vaše mišljenje o epiduralnoj analgeziji?

To je, poput svih intervencija, mač sa dvije oštrice. Kada se daje u odgovarajućim uvjetima, u pravom trenutku i kada je primjenjuje vješt anesteziolog, može biti idealna. To posebno vrijedi za porode stimulirane oksitocinom, kada su trudovi neobično snažni, ali i kada porod sporo napreduje, žena je iscrpljena i treba joj nekakvo olakšanje, stanje bez boli kako bi se opustila.
Epiduralna analgezija blokira mudrost tijela i narušava dvosmjernu  komunikaciju između majke i djeteta. Majka neće osjetiti informacije koje joj šalje tijelo o tome koji da položaj zauzme kako bi djetetu olakšala prolaz kroz porođajni kanal. To je jedna od funkcija porođajnih bolova. Da biste ih ublažili, prirodno premještate svoje tijelo u položaje koji najviše odgovaraju procesu poroda.

Što mislite o carskom rezu bez medicinskih indikacija?

Primalje su na (neki) svaki način čuvari prirodnog porođaja i nikako ne mogu odobravati carski rez, koji je velika operacija sa svim pripadajućim rizicima i komplikacijama, bez medicinskih indikacija. Unatoč mišljenju mnogih laika, carski rez nije način porođaja u kojem se majka i dijete «ne muče» i može imati kratkoročne i dugoročne posljedice za oboje, od lakših do vrlo teških. Za nas, primalje, carski rez je «carski» jer spašava majke i djecu onda kada je to potrebno i kada bi zbog nemogućnosti prirodnog porođaja jedno ili drugo, ili pak oboje, izgubili zdravlje ili čak život. 
 
Kada bi trudnica trebala krenuti u rodilište?

U rodilište bi trebalo krenuti sa dobro uhodanim pravim trudovima.
Treba znati da se pod kraj trudnoće javljaju tzv. pripremni trudovi, koji ne mijenjaju nalaz na cerviksu, ali pripremaju i majku i dijete za skoro nadolazeći porod. Ti trudovi se ne javljaju u pravilnim vremenskim razmacima i nakon nekog vremena prestaju i na njih se ne treba obazirati. Trajanje jednog takvog truda je oko pola minute.
Pravi trudovi se javljaju u pravilnim vremenskim razmacima, razmaci između trudova su s vremenom sve kraći, a intenzitet truda sve jači. Pravi trud traje punu minutu, a nekad i koju sekundu dulje. Ne treba juriti u rodilište s prvim trudom, pogotovo ako su rodilje prvorotke i stanuju u blizini rodilišta.
Ako počne curiti plodna voda, preporuča se otići u rodilište ako i nema trudova.

Možete li našim trudnicama dati nekoliko savjeta za lakši porod?

Bilo bi dobro da se osvijeste kako laki porođaj nije = brzi porođaj. S intervencijama (prokidanje vodenjaka) i lijekovima lako je pojačati trudove i ubrzati porođaj za mnogo sati. No, takav je porođaj puno bolniji i češće zahtijeva narkotike ili epiduralnu za ublažavanje boli. Pri porođaju je izuzetno važno da žena ne bude sama, da je s njom osoba koja joj ulijeva povjerenje, koja diše s njom, drži je za ruku, masira po kralježnici, tješi je i ohrabruje. Potpora puna suosjećanja za vrijeme porođaja može smanjiti potrebu za farmakološkim ublažavanjem bolova i poboljšati iskustvo rađanja. Rodilja ne smije biti ni gladna ni žedna, glad i žeđ također koče porođaj. Masaža leđa, pritisak, pokret, ljuljanje zdjelice, toplina, glazba… sve to može u fiziološkom porođaju smanjiti bol. Žena je sposobna svojom snagom roditi dijete – žensko je tijelo vrlo moćno, snažno, izdržljivo i naprosto «programirano izvesti porođaj» . Uz dobru glazbu vrijeme brže prolazi, rodilje su opuštenije, trudovi manje bole, a glazba ugodno djeluje i na dijete, koje također tijekom porođaja doživljava trenutke straha i boli. Zdrava rodilja, dobro pripremljena za porođaj trebala bi sama izabrati najpogodniji položaj tijekom porođaja. To je vrlo važno jer izravno utječe na njeno pozitivno iskustvo - spoznaju da je sposobna kontrolirati postupke tijekom porođaja, očuvati nadzor nad stanjem, opustiti se. Znanje o porodnim položajima i priprema u trudnoći pomaže ženama da u porodu upotrijebe svoje vlastite instinkte, sposobnosti, moć i na taj način imaju potpun doživljaj poroda. Svaka trudnica koja dozvoli svom tijelu da rodi zapravo je rekla «da» porođaju. A kad žena porođaju kaže «da», hormoni oksitocin i endorfin (tzv. hormoni sreće) izlučuju se neometeno i vrlo snažno i zbog toga porođaj dobro napreduje. Najveća razina tih hormona u krvi je u trenutku izgona što, u trenutku rođenja bebe, rezultira euforičnim osjećajem potpune sreće u majke i djetetom koje je, zbog izostanka lijekova u krvotoku, vrlo vitalno, živahno i voljno za početak dojenja. Ovaj je osjećaj najbolje opisala jedna žena riječima: «Osjećala sam se kao Majka Zemlja i Gospodarica Svemira – sve odjednom!».

Klikni “Like” i dodaj svoj komentar na članak:



Anketa

Oznake

Sve najbolje!

Nekoliko korisnica i korisnika koji danas slave rođendan:

Čestitamo!