/11 /11

Što je to?

Dva do šest dana nakon poroda većina žena osjeti da su im dojke gotovo preko noći postale teške, veće, osjetno punije, napetije i osjetljivije na dodir. To je normalno stanje koje se događa uslijed dotjecanja velike količine krvi i limfe u dojku i povećanog stvaranja i nakupljanja mlijeka u dojci. Ako majka neredovito doji i/ili beba nedovoljno učinkovito prazni dojku u prvim danima nakon poroda, normalna fiziološka punoća dojki može prerasti najprije u neki oblik prepunjenosti dojki, a zatim dovesti i do zastoja mlijeka, te u krajnjem slučaju do bakterijske upale dojke - mastitisa. Nažalost, nemali broj majki upravo na taj način započinje svoj dojiljski staž što mnogima od njih dojenje učini preteškim i prezahtjevnim te ih prerano navede na odluku o konačnom odustajanju od dojenja.   

Kako spriječiti?

Kako bi spriječila da normalna fiziološka punoća dojki nakon poroda preraste u prepunjenost, majka bi trebala:

• dojiti dovoljno često (minimalno 8-12 obroka u 24 sata, te nikako ne preskakati podoje noću)
• dojiti bez ikakvih vremenskih ograničenja, dakle dozvoliti bebi da sama završi podoj (ispusti dojku ili zaspe)
• paziti da beba doji u ispravnom položaju te da pravilno ustima zahvaća dojku. To je važan preduvjet učinkovitog pražnjenja dojke.
• ako je iz nekog razloga onemogućena dojiti svoju bebu, izdajati se u približno jednakom rasporedu kao što bi dojila.

PROČITAJTE JOŠ: Dojenje novorođenčeta

Nakon što dođu iz rodilišta kući, neke se majke ponekad oduševe činjenicom što je njihova beba dobar "spavač" pa od podoja do podoja prođe i više od četiri sata. Poneke bebe čak prespavaju gotovo cijelu noć. Ipak, majke bi morale biti svjesne da je to ujedno i potencijalna opasnost za razvoj prepunjenosti dojki i zastoja mlijeka. Stoga je na početku, dok se ne uspostavi ravnoteža između ponude i potražnje mlijeka, mnogo bolje male pospance probuditi za podoj u slučaju ako spavaju duže od tri sata u komadu. Ako beba noću spava uz majku, dovoljno je da majka blago bradavicom prijeđe uz rub bebinih usnica i većina beba će refleksno otvoriti usta i prihvatiti dojku.

Prepunjenost dojki se može pojaviti u bilo kojem periodu dojenja ako beba siše nedovoljno često i/ili nedovoljno učinkovito. Tako se, osim nakon poroda, prepunjenost dojki često pojavljuje i kod majki koje nakon porodiljnog dopusta ponovno krenu na posao te im se dnevni podoji naglo prorijede. Nemali broj već iskusnih "dugodojilja" se barem jednom suoči s opasno prepunjenom dojkom kada u dnevnom rasporedu punom različitih zbivanja majka zbog nekog razloga odgađa podoj pa dijete (koje već ima dovoljan broj obroka krute hrane) jednostavno "ne stigne" ili "zaboravi" obaviti i svoj redoviti obrok na prsima.

Simptomi

Prepunjenost se može pojaviti samo u području oko areole, a može biti zahvaćena i cijela dojka. U većine žena simptomi su slični: dojka je otečena, nabrekla, topla i vrlo osjetljiva na dodir. Koža dojke izgleda napeta i sjajna, a iz dubine se osjeća pulsiranje. Moguće je da majka ima nešto povišenu temperaturu i da se osjet bola širi prema pazuhu. Ako se prepunjenost pojavi samo u području areole onda majka može osjetiti da joj je areola na dodir tvrda poput vrha nosa ili dlana. Često se u tom slučaju bradavica proširi u svom promjeru i gotovo se "uvuče" u tijelo dojke zbog čega beba može imati problema sa zahvaćanjem dojke.
 

Što učiniti?

Ako se dogodi da majka osjeti i prepozna neke od simptoma prepunjenosti dojke, iznimno je važno reagirati odmah i započeti tretman:

• Treba nastojati dojiti najmanje svakih sat i pol do najviše dva sata, računajući od početka jednog podoja do početka drugog podoja. Osobito je važno paziti na ispravan položaj na dojci i način kako beba zahvaća dojku. Ne ograničavati vrijeme trajanja podoja nego prepustiti bebi da sama završi podoj  (beba će sama ispustiti dojku ili zaspati).
• Prije podoja se treba istuširati toplom vodom ili na prepunjenu dojku staviti topli oblog. Istovremeno je dobro masirati dojku kružnim pokretima u smjeru prema bradavici.
• I za vrijeme podoja majka može masirati dojku laganim kružnim pokretima u smjeru prema bradavici.
• Ako mama procijeni da beba ne doji dovoljno dugo pa i nakon podoja osjeća da je dojka još uvijek napeta, obavezno je treba izdojiti, ručno ili izdajalicom.
• Između podoja na prepunjenu dojku je dobro staviti hladne obloge. U tu svrhu može poslužiti vrećica zamrznutog graška (koji se zbog sipkosti dobro oblikuje po tijelu dojke) ili list ohlađenog kupusa. Čim primijeti da otečenost dojke počinje splašnjavati, hladne obloge treba ukinuti, a 15–ak minuta prije sljedećeg podoja opet započeti s toplim oblozima.
• Za ublažavanje boli, mama smije uzeti neki od lijekova na bazi paracetamola.
• Ako je samo područje areole prepunjeno, potrebno je kratko se izdojiti prije svakog podoja kako bi napetost areole popustila, bradavica se vratila u svoje normalno stanje te na taj način omogućila bebi da lakše ustima zahvati dojku.

Svaka prepunjenost dojki pa čak i ona najteža, uz optimalan se tretman može izliječiti, a prvi znaci poboljšanja pokazat će se unutar 12 do 48 sati.

Pravilan i pravovremeni tretman najbolji je način da se spriječe moguće nove komplikacije:

• beba može imati problema s ispravnim zahvaćanjem dojke što može biti uzrok neučinkovitih podoja i u konačnici rezultirati slabijim prirastom na težini, a majci priskrbiti bolne i ranjave bradavice
• povećava se  rizik od razvoja upale - mastitisa
• oštećenja mliječnih kanalića kasnije mogu utjecati na slabiji dotok i proizvodnju mlijeka.

Neke su majke neodlučne kad je u pitanju izdajanje jer se boje da bi ono moglo još i pogoršati problem. No, izdajanjem manje količine mlijeka poboljšava se prokrvljenost dojke i prohodnost mliječnih kanalića čime se omogućuje da beba lakše zahvati prepunjenu dojku i učinkovitije je isprazni. Ne zaboravite da je učinkovito i potpuno pražnjenje dojke (dojenjem ili izdajanjem) ujedno i najbolja prevencija od mogućih mnogih problema u dojenju.

PROČITAJTE JOŠ: Čuvanje izdojenog mlijeka: koliko dugo i gdje?

Da ne zaboravite!

Nakon dva do tri tjedna učinkovitog dojenja, dojke obično splasnu i postanu meke na dodir. To je period kada mnoge majke pomisle kako su "ostale bez mlijeka" ili ga "više nemaju dovoljno". No, i ovo stanje je potpuno očekivano i normalno jer meke dojke samo znače da je došlo do ravnoteže ponude i potražnje i da majčino tijelo proizvodi točno onoliko mlijeka koliko dijete svojim sisanjem i traži.

Roda.hr/tekstovi