/11 /11

Većina osoba koja gleda dnevnik, redovito prati vijesti odnosno dnevnu štampu, svjesna je noćne more socioekonomske naravi koja je zahvatila i našu državu. U takvim uvjetima, nitko nije pošteđen, a životni stil začinjen je opasnim, stresnim i intenzivnim izazovima. Već fino utaban trag krize posljedicu ostavlja kroz veći osjećaj pritiska, porast nasilja, suicida i mentalnih poremećaja ili u najmanju ruku štetne razine osjećaja napetosti. Postojeći ekonomski uvjeti pogoršavaju stres koji predstavlja smetnju u svakodnevnom pokušaju ostvarivanja životno važnih zadataka i postizanja promjena.

Stres izazvan socioekonomskom krizom fizička je komponenta u narušavanju imunološkog sustava i zdravlja općenito. Ono također može ostaviti i ozbiljne posljedice na mentalno zdravlje.

I sami ste se sigurno našli u situaciji onako preplavljeni zahtjevima i obvezama, da vam je teško opustiti se i okrenuti konstruktivnom rješavanju zadataka. Ponekad su takve situacije popraćene osjećajima tjeskobe i bespomoćnosti. A ponekad nas stres natjera i da potražimo utjehu u duhanu, alkoholu, i lijekovima, što, naprotiv, dodatno pogoršava situaciju.

Mnoga istraživanja pokazuju da stres nakon nekog izvjesnog vremena utječe na funkcioniranje mozga te uzrokuje kemijsku neuravnoteženost što može izazvati teškoće u pamćenju i koncentraciji, povećati razdražljivost i onemogućiti osobu da se smiri. Kako bi se očuvalo fizičko i mentalno zdravlje, te ponovno postigao unutarnji mir, potrebno je naučiti kako kontrolirati i nositi se sa stresom, tjeskobom i pesimizmom.

Sreća je u tome da, bez obzira koliko situacija bila ozbiljna, uvijek postoje načini koji će svima uljepšati, obogatiti i promijeniti život. Pitate se kako? Lijepo, pozabavite se osobom za koju ste do sada uvijek imali najmanje vremena. Pozabavite se sobom.

Na putu do ostvarenja vaših pozitivnih promjena u životu, potrebno je promijeniti način dosadašnjeg razmišljanja, koje je negativno i obeshrabrujuće. Umjesto tjeskobnog stava, zauzmite stav ratnika: ‘Ja sam snažan/na.’, ‘Ja sam zahvalan/na’, ‘Ja nisam sam/a’, ‘Ja mogu prebroditi još jednu krizu.’.

Potrebno je smanjiti stimulanse. Stres, anksioznost, insomnija i neprestano razmišljanje o problemima, posljedica su između ostalog konzumacije kofeina koji stimulira centralni živčani sistem.

Postoje mnoge tehnike opuštanja i relaksacije. Uz pomoć stručnjaka i malo dobre volje, možete svladati tehnike disanja koje podrazumijevaju duboko disanje iz dijafragme a ne plitko iz grla. Na taj način reducirat će se anksioznost, čak i ako vam posao i druge životne okolnosti sada uzimaju puno vremena. Također dobiti ćete druge beneficije kao što su snizivanje krvnog tlaka i stabilan rad otkucaja srca.

Osobe koje su duže vrijeme izložene stresu često doživljavaju ‘paraliziranost’ od straha i muke, pa nisu u mogućnosti funkcionirati u datom trenutku. Ukoliko se možete prepoznati u toj situaciji ili nekoj od gornjih situacija, svakako je preporučljivo da pronađete osobu kojoj ćete povjeriti svoje emocije i tražiti savjet.

Depresija, tjeskoba, bespomoćnost, pomanjkanje vlastitih vrijednosti i negativno razmišljanje promijenjiva su stanja koja se često tretiraju u psihoterapijskom tretmanu.

Socioekonomski problemi su kompleksni i ne rješavaju se preko noći, ali su rješivi i privremeni. I dok je donekle van vaše moći da utječete na postojeću krizu, imate mogućnost odrediti način na koji će ona utjecati na vas i vašu obitelj.