/11 /11

“Kreativnost je dopustiti sebi greške. Umjetnost je znati koje treba zadržati.” S.Adams
Kreativnost je po definiciji mentalni proces koji uključuje stvaranje novih ideja, pojmova, rješenja problema ili novih poveznica između postojećih ideja ili pojmova.

 Kreativnost se kao pojam počela istraživati i proučavati intenzivnije početkom prošlog stoljeća, iako kao ideja postoji još od davnih vremena – već su stari Grci i Rimljani imali riječi za procese kreativnosti (poiein – napraviti).

Sam pojam kreativnosti nastao je sa kršćanskom religijom kada se opisivalo Božje stvaranje koje je definirano kao creatio – stvaranje iz ničega, što ima drugačiju definiciju od napraviti. Kreativnost se veže najčešće uz umjetničke krugove – likovnu, glazbenu i drugu umjetnost. Ali kreativnost kao proces (danas se na kreativnost gleda kao na proces, a ne kao na produkt) je moguće primijetiti na brojnim mjestima – ekonomiji, tehničkih znanostima, računarstvu, psihologiji, gospodarstvu, matematici, fizici…

Uglavnom, svaki novi razvojni skok u bilo kojoj vrsti znanosti može se zahvaliti kreativnosti pojedinca.

Otkud kreativnost?

Kreativnost se danas smatra posebnom vještinom, nezavisnom od inteligencije, darovitosti, inovativnosti, mašte… Iako je nesumnjivo da su kreativnost i inteligencija povezani, nije još uvijek do kraja rasvijetljena njihova povezanost – za sada se misli da je visoka inteligencija potrebna, ali ne i dovoljna za postizanje kreativnosti. Kreativnost kao proces definira se kao sposobnost divergentnog mišljenja.

To je vrsta mišljenja koje na zadani problem pokušava dobiti što više različitih rješenja, za razliku od konvergentnog mišljenja koje na zadani problem pokušava dobiti samo jedno, najbolje rješenje. Sposobnost divergentnog mišljenja se može razvijati tijekom godina. Činjenica je da je ta sposobnost najrazvijenija u predškolskoj dobi, dok sa školovanjem, koje je okrenuto varijanti „samo jedno ispravno rješenje“ i nije formirano tako da potiče kreativnost, urođena kreativnost opada.

Zgodan primjer za to je jedan jednostavan eksperiment: u jednom američkoj školi učenicima trećih razreda, te djeci predškolske dobi američkog vrtića postavljeno je isto pitanje – učiteljica je nacrtala kružić na ploču i pitala što je to. Odgovori učenika trećeg razreda su bili: točka ili krug. Djeca predškolske dobi, koja se još nije upoznala sa strukturom škole, je imala zanimljivije odgovore: zjenica, točkica na telefonskoj slušalici, oko od sove, prsten, kamenčić, mali planet...

Kako kreativna osoba funkcionira?

Kreativnost predstavlja, uz inteligenciju i visoku unutarnju motivaciju za postignućem, jedan od osnova nadarenosti ili talentiranosti. Proces kreativnog razmišljanja ima neke svoje zakonitosti (prema Wallas, Smith: Umjetnost razmišljanja):

•     priprema – istraživanje svih dimenzija problema – sa što više dimenzija i „kutova“ sagledati problem
•     inkubacija – problem ulazi u podsvijest pojedinca, izvana se čini da se na problemu uopće ne radi
•     nagovještaj – predosjećaj da prilazimo rješenju problema, koji se opisuje sa terminom „na vrhu jezika“
•     prosvjećenje – kreativna ideja se oslobađa iz pojedinčeve podsvijesti
•     potvrda – ideja je svjesno potvrđena i provjerena, te primijenjena

Kreativne osobe mogu i ne moraju biti produktivne. Znači ponekad kreativnost pojedinca može biti izrazito visoka, ali nema nikakvu svrhu. Da bi kreativni ljudi bili produktivni, oni moraju biti obrazovani, educirani i inteligentni. Tek tada dolazi do ideja koje mijenjaju svijet, originalnih primjena već poznatih stvari ili osmišljavanje novih predmeta, stvari, ideja…

Kreativni ljudi su originalni, nemaju volju ni želju konformirati se – prilagoditi se okolini. Fleksibilni su, okretni i domišljati. Samostalni su i neovisni, te vrlo često u sukobu – bilo s roditeljima, bilo s nastavnicima, dakle s bilo kime tko im nameće strukturu. Kreativnost je definitivno dobra i poželjna osobina, ali kao i sve osobine, uvijek je važno imati mjeru. Iako su kreativni manje osjetljivi od drugih ljudi na socijalne procjene svoje okoline, činjenica je da živimo u društvu i okruženju drugih ljudi. Te je zbog toga ponekad praktičnost potrebno staviti ispred kreativnosti.

Kako vježbati vještinu kreativnosti podučit ću vas u sljedećem članku, a do tada, kao pravi kreativci pokušajte smisliti što više primjena jedne cigle. Na taj način izvanredno vježbate svoje divergentno mišljenje.

Izvori:
Spencer A. Rathus: Temelji psihologije, Naklada Slap, JAstrebarsko, 2000.
B.M.Vitale: Jednorozi su stvarni - pristup učenju desnom hemisferom mozga, Ostvarenje, Zagreb, 2004.
Miroslav Huzjak:  Darovitost, talent i kreativnost u odgojnom procesu,  Odgojne znanosti, Vol. 8, br. 1, 2006, str. 289-300
http://www.creativityinstitute.com/

Obiteljski centar Virovitičko-podravske županije