/11 /11

Iako je većina sastojaka hrane poznata i dobro kvantificirana, pojedini sastojci hrane poput fitonutrijenata slabije su poznati i opisivani.

Biljke su prirodno razvile veliki broj fito-protektivnih tvari ili fitonutrijenata koji im pomažu u savladavanju gljivičnih i bakterijskih infekcija te omogućavaju prevladavanje svakodnevnih stresova iz okoline. Na primjer - svjetlo zeleni i crveni pigment koji se mogu pronaći u mrkvi, salati, rajčici i jagodama neutraliziraju štetne učinke sunčevog ultraljubičastog zračenja. Također, aromatski sastojci češnjaka i luka štite navedene namirnice od bakterijskih i virusnih infekcija. Budući da konzumiramo namirnice biljnog porijekla, konzumiramo i pojedine protektivne biljne tvari koje bi mogle imati značajnu ulogu u prevenciji razvoja različitih bolesti. Mnogi fitonutrijenti imaju antioskidativna svojstva poput vitamina C pa se mogu «suprotstavljati» slobodnim radikalima koji nastanu u organizmu. Slobodni radikali mogu pridonijeti razvoju različitih kroničnih bolesti kao što su; kardiovaskularne bolesti, rak, katarakta, upale, atritis ili Alzheimerovu bolest.

U prehrambenim smjernicama preporučuje se konzumirati više od 400 grama voća i povrća dnevno jer su navedene skupine namirnica kvalitetni izvori vitamina C, B6, E, karotenoida, folata, minerala i prehrambenih vlakana. Na primjer rajčica je značajan izvor likopena koji ima antioksidativna svojstva te antikarcinogeni učinak. Veća razina likopena u plazmi povezuje se sa smanjenom incidencijom nekih karcinoma, a posebno karcinoma prostate. No, bioiskoristljivost likopena u organizmu ovisna je o načinu konzumacije odnosno pripremi rajčice. Bioskoristljivost likopena je veća ukoliko se konzumira termički obrađena rajčica ili termički obrađen sok od rajčice nego ako se konzumira svježa rajčica ili svježi sok od rajčice.

Osim voća i povrća značajna je i uloga čaja kao namirnice biljnog porijekla. Oduševljenje znanstvenog svijeta potaknuli su baš fitonutrijenti iz čaja – flavonoidi. Tisuće flavonoida distribuira se kroz biljni svijet i većina ih ima antioksidativni učinak te mogućnost deaktivacije slobodnih radikala.

Studija provedena u Nizozemskoj potvrdila je da skupina ljudi s mjerljivo većim unosom flavonoida ima manji rizik od razvoja koronarne bolesti, nego skupina ljudi koja unosi manje količine flavonoida. Jedna šalica čaja osigurava oko 200 mg flavonoida, od kojih se većina otpušta u prvoj minuti vrenja vode. Ukoliko se pije tri šalice čaja dnevno kroz 2 tjedna, koncentracija flavonoida u krvi povećat će se za 25%, a antioksidativni učinak nije smanjen prilikom dodavanja mlijeka u čaj. Kinezi su već stoljećima uvjereni u ljekovita svojstva čaja i preporučuju ga za različit spektar tegoba poput bolje funkcije glasnica ili bolje funkcije GI sustava. Dugo vremena pretpostavljalo se da biljke sadrže tvari koje su djelotvorne pri liječenju nekih bolesti, no mehanizmi njihovog djelovanja nisu još potpuno razumljivi.

Dokazano je da antioksidanti i fitoestrogeni pridonose u prevenciji kardiovaskularnih bolesti i karcinoma, ali potpuni učinak nije još sasvim otkriven. Mnoga istraživanja u području proizvodnje hrane, usmjerena su prema razvoju biljaka sa kvalitetnijim sadržajem prehrambenih tvari npr. biljaka sa većom količinom fitokemikalija ili s većim udjelom nezasićenih masnih kiselina. Također, nastoji se smanjiti razina nepoželjnih supstanci u biljkama poput alergena, smanjiti količina kolesterola u namirnicama, ali i poboljšati kvalitetu i okus namirnice za potrošače. S obzirom da se prehrambena industrija osvrće na potrošače jer o njima i ovisi, važno je educirati potrošače o odabiru namirnica i pravilnoj prehrani koja zadovoljava njihove svakodnevne potrebe.



Izvor: Zdravlje.hr