Postoje razne teorije kada je najbolje početi, a većina se znanstvenika slaže da je idealno početi što prije. (Foto: freepik)

/11 /11

Roditelji se često pitaju kada početi s učenjem jezika - je li od rođenja prerano ili polaskom u školu prekasno. Moderna lingvistička istraživanja pokazala su da je rano učenje jezika preduvjet za njihovo svladavanje, ali i lakše učenje ostalih predmeta kasnije.

Što je bilingvizam?

Dvojezičnost (bilingvizam, lat. bilinguis) se definira kao sposobnost pojedinca, grupe ili naroda da se služi dvama jezicima.

Kada govorimo o bilingvizmu potrebno je razlikovati nekoliko termina:

• Rani bilingvizam -  usvajanje oba jezika do  četvrte godine;
• Kasni bilingvizam -  usvajanje drugog jezika poslije četvrte godine života;
• Simetrični bilingvizam - označava podjednako poznavanje oba jezika;
• Asimetrični bilinvizam -  označava slabije poznavanje drugog jezika (pasivni i nereciptivni bilingvizam). 

Postoje razne teorije kada je najbolje početi, a većina se znanstvenika slaže da je idealno početi što prije, u najranijoj dobi paralelno s materinjim. Preporučljivo je da se dijete  izloži istovremeno materinjem  i stranom jeziku kako bi ono spontano usvojilo oba. U jednoj će fazi doći i do miješanja jezika odnosno ubacivanja nepoznatih riječi iz jednog jezika u drugi, ali će s vremenom to nestati i oba će jezika djelovati kao zasebne cjeline.

PROČITAJTE JOŠ: Muzika je neprocjenjiva za razvoj djece

U razdoblju između  4. i 6. godine života dijete najbolje uči jezik kroz zabavne sadržaje: igru, pjesmice, brojalice, glumu, a automatski usvaja intonaciju, ritam, strukturu i izgovor stranog jezika.  To dakako ovisi o vanjskim i unutarnjim faktorima jezičnog okruženja , didaktičnim materijalima i metodama, raspoloživom vremenu.  Preporučljivo je da dijete krene s učenjem jezika do desete godine jer sposobnost učenja jezika slabi s godinama.

U učenju stranog jezika veliku važnost ima profesor koji kroz opuštenu prijateljsku atmosferu stvara uvjete za spontanu komunikaciju bez straha od pogreške i eksperimentiranja s jezikom.

Učenje stranog jezika od malih nogu pozitivno se odražava na razvoj djetetovih intelektualnih sposobnosti jer potiče veću fleksibilnost u razmišljanju, bolji osjećaj za jezik te stvara dobru podlogu za jezičnu nastavu u školi. Također oplemenjuje duhovni razvoj jer dijete razvija toleranciju i poštivanje stranih kultura te ljubav prema jeziku i književnosti.

Daniela Dapas, prof., Škola stranih jezika "Smart"