Slikovni prikaz vašeg djeteta moguć je uz pomoć ultrazvučnog aparata. Svaka trudnica trebala bi u svojoj trudnoći proći barem tri klasična (dvodimenzionalna) ultrazvučna pregleda, ako se radi o urednoj i nerizičnoj trudnoći. Ako u trudnoći postoje neke bolesti koje bi ju mogle ugrožavati, trudnoća nije postignuta prirodnim putem ili se radi o nekim specifičnim trudnoćama koje treba pomnije kontrolirati, ultrazvučnih pregleda tokom trudnoće može biti i više.

Pojava rutinskog pregleda ultrazvukom tijekom trudnoće (tri pregleda) imala je značajan utjecaj kako u medicinskom tako i osobnom pogledu. Sa stajališta ginekologa, rutinski ultrazvuk uklonio je puno pretpostavljanja u porodništvu i omogućio liječnicima veću preciznost u dijagnozama. Naprimjer, rani ultrazvuk omogućava otprilike točno vremensko određenje trajanja trudnoće što može utjecati na odluke vezane uz vremensko određenje samog poroda.

Mnoge nepravilnosti mogu se otkriti i na njih djelovati, a pomnije promatranje visokorizične trudnoće pomaže optimiziranju samog poroda kako bi se omogućio najbolji mogući ishod za trudnicu i dijete. S Vašeg stajališta, vidjeti svoju bebu daje trudnoći potpuno novu dimenziju. Sreću koju doživite kad vidite otkucaje bebinog srca nije moguće opisati. Biti svjedok razvoja, od male nakupine stanica do savršene male osobe, stvarno je čudo; cijeli proces postaje puno realniji za Vas i Vašeg partnera. Osim toga, bombardirani ste velikom količinom informacija, tako da vidjeti zdravo dijete na ultrazvuku pruža veliku sigurnost i smirenje.

Prvi ultrazvučni pregled - obično se obavlja između 10. i 11. tjedna trudnoće i obično se radi o vaginalnom ultrazvuku. Moguć je i ranije (nakon 8. tjedna), posebno kod žena koje imaju veoma uredne mjesečne cikluse, pa ranije posumnjaju u mogućnost trudnoće. Na prvom ultrazvučnom pregledu određuje se trajanje trudnoće, očekivani termin poroda, potvrđuje se smještaj unutar maternice, eventulane višeplodne trudnoće, vide se obrise glavice i utvrđuje se je li plod živ – odnosno postojanje srčanih akcija. Također je važan za isključivanje eventualnih patologija zdjelice, kao što su ciste na jajnicima i sl.). Prosječna dužina fetusa u tom periodu je oko 2.5 cm, odnosno težina oko 8 grama, no te vrijednosti variraju.

Drugi ultrazvučni pregled -  obično usljedi između 18. i 20.. tjedna trudnoće i najvažnije je redovni ultrazvuk. Na se njemu pažljivo pregledava anatomiju fetus: lubanja, mozak, kostur, lice, mokrećni sustav, probavni sustav i središnji živčani sustav, posebno kralježnica te se provjerava rad srca i ošita. Bilježi se i položaj posteljice te količina plodne vode. Ovo je roditeljima izuzetno važan pregled, jer se osim zdravlja djeteta može utvrditi i spol djeteta. Fetus sada u prosjeku bude dug oko 22-23 cm, a težak je oko 250 grama, no te vrijednosti variraju.

Treći ultrazvučni pregled – obično se radi između 32. i 34. tjedna. Tada se potvrđuje pravilan rast djeteta obavljajući određena mjerenja, mogu se otkriti potencijalne promjene koje se nisu pokazale na prijašnjim pregledima, a sada se puno bolje prikazuje i srce. Također se procjenjuje i porođajna težina djeteta te njegovo opće stanje, stanje posteljice, kvaliteta i starost plodne vode te da li se dijete okrenulo na glavicu. Fetus doseže prosječnu duljinu od oko 42 cm, odnosno težinu od oko 1.800 grama, no te vrijednosti variraju.

Pročitajte i:
Šta je zapravo ultrazvuk?
Koliko je ultrazvuk točan?
Je li ultrazvuk siguran?
Koji su ciljevi ultrazvuka?

Šta je zapravo ultrazvuk?
Ultrazvuk ili sonogram prvenstveno je razvijen tijekom Drugog svjetskog rata kako bi se otkrile neprijateljske podmornice. Ova dijagnostička tehnika zamijenila je X-zrake, za koje se sada zna da su štetne, kao metoda izbora kako bi se vidjelo bebu u maternici. Ultrazvuk koristi zvučne valove za stvaranje dvodiomenzionalne slike bebe koja je pogodna za vid.

Koliko je ultrazvuk točan?
Općenito govoreći, ultrazvuk je točniji za istraživanje specifičnih situacija, nego kad se koristi na generalan, rutinski način – djelomično stoga jer se tada educirani liječnici i bolji strojevi koriste za otkrivanje problema na koje se sumnja.

Različiti ultrazvučni aparati različite su kvalitete, pa tako možete dobiti manje ili više točna očitanja. No svakako je najvažnija osoba koja radi ultrazvučni pregled i očitava nalaze. Iako u nekim zemljama ultrazvučne preglede mogu obavljati svi koji su završili određeni tečaj, u hrvatskoj ultrazvučne preglede mogu raditi isključivo kvalificirani liječnici tako da ne trebate biti zabrinuti.

Ultrazvuk nije "oko koje sve vidi“ i najveći problem s rutinskim ultrazvukom je da i medicinski stručnjaci i pacijenti imaju nerealna očekivanja o tome što ultrazvuk uistinu može otkriti. Neka stanja poput autizma, gluhoće i cerebralne paralize nije uopće moguće otkriti pomoću ultrazvuka. Druga stanja, kao što su spina bifida i oštećenje srca, nije moguće otkriti sa stopostotnom vjerojatnošću. Ustvari, jedna trećina do jedne polovine svih nepravilnosti neće se primijetiti rutinskim ultrazvukom.
Ali, gledajući pozitivno, istraživanja su pokazala 70-80% stupanj otkrivanja teških oštećenja i smrtne opasnosti.

Je li ultrazvuk siguran?
Sigurnost ultrazvuka u porodništvu je ispitivana puno puta i u medijima se često pojavljuju članci koji govore o štetnom utjecaju na dijete. No, ako se trudnoća odvija bez problema, dovoljna su dva-tri ultrazvuka kroz cijelu trudnoću.

U studiji iz 1999, šest znanstvenika na Dublinskom sveučilištu pronašlo je da ultrazvuk uzrokuje promjene u stanicama. Patrick Brennan, glavni istraživač, rekao je: "Dugo se pretpostavljalo da ultrazvuk nema utjecaja na stanice. Sada imamo razloge za preispitati tu pretpostavku.” Daljnji dokazi da ultrazvuk ima utjecaja na stanice indicirani su u nedavnom istraživanju koje je pokazalo veći postotak ljevorukosti kod dječaka koji su bili izloženi ultrazvuku u maternici.

U časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences američki znanstvenici, pod vodstvom poznatog hrvatskog neurologa Paška Rakića, objavili su 10. kolovoza rezultate istraživanja prema kojima ultrazvuk šteti razvoju mozga nerođenih miševa, te upozoravaju da bi na sličan način mogao djelovati i na djecu.

Dr. Rakić stoga ističe da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se utvrdilo stvarno djelovanje ultrazvuka, te preporučuje da roditelji nikako ne odustaju od ultrazvuka, već da ga ne koriste prečesto radi osobne radoznalosti.

O studiji su izvijestili mnogobrojni svjetski mediji, uključujući CNN, Reuters i The New York Times, a u Hrvatskoj Jutarnji list, Net potal i drugi. Članak možete skinuti u pdf formatu na web stranici časopisa "Proceedings of the National Academy of Sciences". Naslov članka je "Prenatal exposure to ultrasound waves impacts neuronal migration in mice".

Koji su ciljevi ultrazvuka?
Primarni cilj rutinskog ultrazvuka je vidjeti je li sve u redu s djetetom. Nasreću, to je tako kod većine djece, ali nažalost tu je i mala vjerojatnost da će se primijetiti neka nepravilnost.

Za pacijenticu je važno da razumije točno što se ocjenjuje i koje nepravilnosti se mogu otkriti ultrazvukom. Često podrazumijevamo da samim pristankom na ultrazvuk želite i biti informirani ako se pronađe neka nepravilnost. To nije uvijek tako. Ako nećete reagirati na određene nepravilnosti, možda ni ne želite znati za njih.

Nema točnih i netočnih odgovora, samo osobna uvjerenja i mišljenja. Važno je da je vaš liječnik upoznat s vašim mišljenjem i da ga poštuje. Ovo su neke nepravilnosti koje se mogu otkriti ultrazvukom:

Ultrazvuk se obavlja u različitim stadijima trudnoće i iz raznih razloga. Važno je napraviti razliku između rutinskog ultrazvuka i specijalističkih pregleda ultrazvukom. Idealno vrijeme za ultrazvuk i idealan broj rutinskih ultrazvuka je još uvijek tema mnogih debata i ovisi i o dostupnosti resursa i obučenom osoblju kao i o medicinskoj opravdanosti.

Što je ultrazvučni nalaz nuhalnog nabora?
Ovo je dio ultrazvučnog pregleda za Downov sindrom. Mjeri se nakupina tekućine iza bebinog vrata (nuhalni nabor). Djeca s Downovim sindromom obično imaju deblji nuhalni nabor. Pomoću ovih mjerenja, kombiniranih s krvnim testovima i podacima o dobi pacijentice, moguće je točno izračunati rizik od Downovog sindroma. Ako je rizik visok, pacijentici se nudi dodatni test (amniocenteza ili CVS - chorionic villus sampling, odnosno analiza korionskih resica). Vrlo važno je da se pacijentici prije testa jasno objasni rizik njegovog izvođenja.

Što znače ultrazvučne kratice na nalazu?
Uobičajene kratice s kojima ćete se susresti tijekom ultrazvuka su:

BPD – Biparietal Diameter (biparijetalni dijametar). Tjemene kosti su dvije velike kosti koje formiraju strane lubanje. BPD mjeri razmak između dvije tjemene kosti.

HC – Head Circumference (opseg glave). Odnos opsege glave i BPD-a određuje je li glava normalnog oblika.

AC – Abdominal circumference (opseg trbuha)

FL – Femur length (duljina bedrene kosti)

EFW – Estimated fetal weight (procijenjena težina djeteta)

Koliko je točna procjena porođajne težine ultrazvukom?
Procjene porođajne težine djeteta može se procijeniti s točnošću od 500-600 grama više ili manje u odnosu na dobiveni nalaz. Zato će vam najčešće na samom nalazu i pisati od-do procijenjena težina djeteta. Točnost nalaza ovisi i o kvaliteti ultrazvučnog uređaja, pa lošiji uređaji mogu u procijeni "pogriješiti" i za 1000 g. Ukoliko se radi o kritičnim težinama, znatno iznad ili znatno ispod prosjeka, liječnik će vas vjerovatno prvo uputiti na još jedan ultrazvučni pregled na nekom drugom tipu ultrazvučnog aparata (najčešeće u specijaliziranim klinikama).

(Odgovor članu Bebys)

(Odgovor članu Bebys)

(Odgovor članu Bebys)

(Odgovor članu Bebys)