|      
Želiš odustati?
Prije nego potvrdiš svoju odluku, upoznaj se s posljedicama.
Ukoliko potvrdiš odustajanje na tvoje ćemo osobno računalo postaviti cookie kako bismo te pri dolasku na portal tijekom natjecanja od 17.-23.12., prepoznali i omogućili ti nesmetano korištenje portala, bez prikazivanja ikona sponzora odnosno kontrole uz desni rub ekrana.

Istovremeno, morat ćemo ti oduzeti sve prikupljene bodove. Odustajanjem, nažalost, gubiš i pravo na osvojene nagrade.

Želiš li još uvijek odustati?
Ringeraja.hr koristi "kolačiće" za pružanje boljeg korisničkog iskustva, praćenje posjećenosti i prikaz oglasa. Postavke prihvata kolačića podesite u vašem internet pregledniku.
Nastavkom korištenja smatra se da se slažete s korištenjem kolačića u navedene svrhe. Za nastavak kliknite "U redu".   Saznajte više.

Održana tribina „Ni tebi, ni meni meningitis“

Uredništvo Ringeraje, 1.6.2016
Zaštita od krpeljnog meningoencefalitisa pravovremenim cijepljenjem

image
prim. Milivoj Jovančević
/21


tribina '' Ni tebi, ni meni meningitis - zaštiti se od krpeljnog meningoencefalitisa pravovremenim cijepljenjem'' u organizaciji portala Zdrava Krava i udruge ''Aktivan život'' okupila je različite stručnjake i predstavnike društva koji su kroz dinamičan razgovor odgovorili na važna pitanja te se dotaknuli tema prevencije i liječenja bolesti koje prenose krpelji. Na tribini su sudjelovali Tina Šolja, predstavnica Udruge DŠR Aktivan život, mag. kineziologije i aktivna planinarka, Mirjana Kolac, dipl. kineziologinja i planinarka, prof. Milivoj Jovančević, dr.sc., primarijus, pedijatar te dr. med Kruno Sokol, spec. epidemiolog iz Službe za epidemiologiju sa Zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar". Govorilo se o važnosti edukacije i pravovremene zaštite od krpelja prilikom boravka u prirodi za odrasle i djecu, te o važnosti imunizacije organizma od zaraznih bolesti koje prenose krpelji. Ujedno okupljeni su iz prve ruke dobili i praktične savjete od predstavnika Udruge ''Aktivan život'', kako se bezbrižno baviti sportovima na otvorenom.

 

Žarišna područja u Republici Hrvatskoj

U Republici Hrvatskoj, dvije najčešće bolesti koje prenose krpelji su krpeljni meningoencefalitis (KME) i lajmska borelioza ili lajmska bolest. U Hrvatskoj se pojavljuje srednjoeuropski tip KMEa. Javlja se ukontinentalnom području između rijeke Save i Drave (u okolici Zagreba, Varaždina, Bjelovara, Koprivnice, Križevaca, Vinkovaca) te u okolici Slavonskoga Broda. Krpelja ima i u urbanom području grada Zagreba koje se prostire do podnožja Medvednice te na samoj Medvednici (zona u kojoj ima KMEa). Od 2010. do 2014. godine u Hrvatskoj je zabilježeno 2556 slučajeva lajmske borelioze te 173 slučaja krpeljnoga meningoencefalitisa, dok su u gradu Zagrebu u istom razdoblju zabilježena 704 slučaja lajmske borelioze te 10 slučajeva krpeljnoga meningoencefalitisa. "Kada govorimo o bolestima koja prenose krpelji, riječ je o bolesti žarišta jer se krpelji nalaze u određenim zonama. Najveće žarište je na području sjeverne Hrvatske te manje žarište na području Istre. Ne mora se svatko tko je inficiran razboljeti, ali se rizik povećava ako je riječ o ubodu više krpelja", rekao je epidemiolog Kruno Sokol.

 

Primarijus Milivoj Jovančević pojasnio je detaljnije te dvije bolesti koje prenose krpelji. "Borelioza je puno češća i teža bolest koju prenose krpelji. Prilikom uboda krpelja, a ponekad prođe i mjesec dana nakon uboda, može se na koži pojaviti crvenilo i upala. U slučaju da bakterija uđe u krv, na više mjesta u tijelu mogu se pojaviti znakovi zaraze, odnosno Lajmske bolesti. Ponekad bakterija može doći i do moždanih stanica. Kako ne postoji cjepivo, bolest je važno prepoznati što ranije te se ista liječi antibioticima. Druga bolest koju krpelji prenose je Krpeljni meningoencefalitis, a virus se također ubodom krpelja može unijeti u organizam čovjeka. Sam virus se nalazi u slini krpelja i ako se bolest razvije u organizmu čovjeka i proširi krvotokom, organizam se sam pokušava izboriti. Simptomi bolesti su slični gripi te se popisuju lijekovi protiv bolova i sl.", objasnio je primarijus Milivoj Jovančević.

 

Kako sam virus može uzrokovati i teške posljedice poput poremećaja svijesti, poremećaja govora i oštećenja moždanih živaca vrlo je važna pravovremena zaštiti. Dobra vijest je kako osim općih uvjeta zaštite, postoji i mogućnost cijepljenja protiv virusa krpeljnog meningoencefalitisa (KME).  "Zemlje poput Austrije imaju cjepivo protiv virusa krpeljnog meningoencefalitisa pod obaveznim, a cjepivo svakako predstavlja mjeru zaštite od bolesti '', rekao je epidemiolog Kruno Sokol.

 

Krpeljni meningoencefalitis (KME)

Inkubacija bolesti uglavnom traje od 7 do 14 dana (2 – 28 dana), a bolest karakterizira bifazičan tijek. Prva faza bolesti, koja se javlja u dvije trećine zaraženih osoba (viremična faza u kojoj se virus umnaža lokalno u kožnim stanicama, a potom odlazi u regionalne limfne čvorove i putem limfnih putova u krvotok), manifestira se simptomima nalik gripi. Ta faza obično traje od jednoga do dvadeset dana, a samo u manjeg broja osoba progredira u sekundarnu fazu, za koju je karakteristično da počinje naglo, uz visoku temperaturu, glavobolju, znakove zahvaćenosti središnjega živčanog sustava (SŽS), odnosno upalu moždanih ovojnica (meningitis) praćenu jakom glavoboljom, mučninom, kočenjem šije i vrata te fotofobijom. Rjeđe progredira do upale mozga (encefalitisa), koja se manifestira pospanošću, vrtoglavicom, zimicom, tresavicom, poremećajem svijesti, poremećajem govora, oštećenjem moždanih živaca, itd. U približno 40 posto bolesnika sa znakovima encefalitisa, bolest uzrokuje trajno oštećenje središnjega živčanog sustava (sekvele) i kognitivne ispade karakteristične za postencefalitički sindrom. Bolest ne mora nužno imati bifazičan tijek – može  biti prisutna samo prva faza ili bolest odmah može početi drugom fazom. U najtežim slučajevima može doći do paralize disanja, poremećaja svijesti ili smrtnoga ishoda. Prijavljen omjer bolesti i smrtnoga ishoda (engl. case-fatality rate) iznosi ≥ 20% za dalekoistočni podtip, 6 – 8% za sibirski podtip te 1 – 2% za srednjoeuropski podtip virusa KMEa (24). Rekonvalescencija odnosno  faza oporavka obično je dugotrajna te praćena glavoboljom i klonulošću. Dijagnoza se postavlja na temelju epidemiološke ankete (boravka u prirodi) i kliničke slike, a potvrđuje se izolacijom virusa i serološkom dijagnostikom. Nema specifičnoga liječenja za KME i provode se isključivo simptomatske mjere.

 

Lajmska borelioza (Lajmska bolest)

To je bolest koju također prenose krpelji, a uzrokuje ju spiroheta roda Borrelia burgdorferi. Za prijenos spirohete Borrelia burgdorferi potrebno je više od 24 sata (36 – 48 sati). Bolest zahvaća više sustava, a najčešće kožu, zglobove, srce i živčani sustav.  Izvor zaraze za krpelje su razne vrste mišolikih sisavaca: šumski, žutogrli i poljski miševi, riđa voluharica, puh i ptice. Prenosilac  bolesti u Europi, pa tako i u Republici Hrvatskoj, je običan ili šumski krpelj Ixodes ricinus. Infekcija u čovjeka najčešće prolazi  neprimjetno. U velikoga broja osoba (70 – 80%) pojavljuje se kao prstenasta kožna promjena (migrirajući eritem) na mjestu ugriza,  koja se javlja 7 do 14 dana nakon ugriza i uklanjanja krpelja i postupno se širi u prosjeku 1 cm dnevno, dok sredina postaje sve  bljeđa. Ne smije se zamijeniti s crvenilom uzrokovanim iritacijom od ugriza krpelja, koja nestaje unutar 24 do 48 sati.

Kožna  promjena vidljiva je kao prstenasto ili difuzno crvenilo okruglasta ili eliptična oblika, koje može biti popraćeno visokom  temperaturom i općim simptomima kao što su pečenje, crvenilo, bolnost te povećanje regionalnih limfnih čvorova. U toj se fazi  bolesti bolesnici najčešće javljaju liječniku radi pregleda. Nakon nekog vremena, crvenilo spontano nestaje, pa ljudi misle da su problemi nestali. Nažalost, nakon nekoliko tjedana može doći do širenja spiroheta krvlju i zahvaćanja drugih organa, posebno mišićno-koštanoga sustava, srca, zglobova i živčanoga sustava. Liječenje se provodi antibioticima i učinkovito je u prvoj fazi bolesti, pa je poželjno terapiju početi što ranije kako bi se izbjeglekomplikacije na ostalim organima u tijelu. Lajmska borelioza javlja se uglavnom u kontinentalnom dijelu Hrvatske, a najveći broj oboljelih registrira se u razdoblju od svibnja do lipnja.

 

Važna je zaštita od krpelja, ali i samopregled nakon boravka u prirodi

Kada je riječ o općim mjerama zaštite, primarijus Milivoj Jovančević, ali i Mirjana Kolac, dipl. kineziologinja i planinarka te Tina Šolja, predstavnica Udruge DŠR Aktivan život, mag. kineziologije i aktivna planinarka naveli su kako je važno prilikom boravka u prirodi koristiti utabane staze, nositi odjeću koja pokriva sve dijelove tijela i nakon povratka kući oprati odjeću i obaviti samopregled. Poželjno je nositi i svjetliju odjeću jer su krpelji na njoj uočljiviji. Naime, krpelj ne ubode odmah jer traži povoljno mjesto te stoga prije uboda na odjeći ili tijelu može biti nekoliko minuta pa do nekoliko sati.

 

Tina Šolja iz Udruge DŠR Aktivan život je dodala kako je poželjno nositi odjeću skliskih materijala jer će se krpelj teže uhvatiti, a osim utabanih puteva, poželjno je koristiti i šire puteve jer se krpelji nalaze na nižim granama. Svi govornici su se složili kako je jedna od mjera zaštite i nanošenje sredstva za odbijanje insekata. No, dok je učinkovitost sredstva za odbijanje insekata upitna, cijepljenje je učinkovita preventivna mjera.

 

Rizik od zaraze je veći pri višestrukim ubodima krpelja

Iako je rizik od zaraze kod svih koji borave u prirodi isti, opasnost se bitno povećava višestrukim i čestim izlaganjem ubodima krpelja. Stoga se cijepljenje protiv KME preporučuje osobama koje zbog svog posla borave u prirodi na područjima gdje postoje prirodna žarišta krpelja, kao i osobama koje povremeno borave u prirodi, a kao što su izletnici, kamperi, planinari, lovci, turisti. Cijepljenje se provodi u Službi za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Andrija Štampar. Cijepljenje se provodi u tri doze, no već određeno vrijeme nakon druge doze postoji zadovoljavajuća zaštita, oko 98 posto, kod cijepljenih osoba.

 

Preporuke kod uboda krpelja

"Kada krpelj ubode, potrebno je određeno vrijeme da dođe do krvnih žila. Preporuka je da se krpelj ne premazuje uljem ili alkoholom jer će se krpelj ugušiti te će osjećaj ugroženosti ili njegova iznenadna smrt prouzročiti puštanje sadržaja trbušne šupljine, a tako se lako prenosi  zaraza. Preporuka je Centra za kontrolu bolesti da se krpelj tankom pincetom uhvati što bliže tijelu i nakon toga lagano povuče gore. Ne smije se okretati. Nakon što se izvadi krpelj je i dalje zarazan te ga je potrebno staviti u alkoholnu otopinu i dezinfincirati ruke. Prilikom vađenja se savjetuje i nošenje medicinskih rukavica.", naveo je primarijus Milivoj Jovančević.

Spriječite dijete u grickanju noktiju
Grickanje noktiju je često način na koji djeca oslobađaju intenzivnih ali prolaznih napetosti koje im se događaju.
4
10 roditeljskih pogrešaka
Ne uspoređujte ga, ne kudite ga, ne varajte ga, već ohrabrite svoje dijete i budite dosljedni.
3
Djeca i samostalnost
Nerijetko se događa da djeca do pred polazak u školu ne znaju sama svezati vezice na cipelama, zakopčati pravilno gumbe,...
3
Probavne smetnje kod djece
U ljetno vrijeme mnoga djeca mogu patiti od probavnih smetnji. Saznajte kako im možete pomoći na prirodan način.
3


Klikni “Like” i dodaj svoj komentar na članak:




Anketa

Doručak
L.P.

Doručkujete li ujutro?

Da (61%)

Ne (19%)

ponekad (20%)


Broj svih glasova: 89

Hvala na glasovima. Glasovala/glasovao si već na svim aktualnim anketama. Možeš napraviti svoju anketu!

Oznake

Sve najbolje!

Nekoliko korisnica i korisnika koji danas slave rođendan:

Čestitamo!