/11 /11

Zbog različitih razloga mnogo hrvatske djece sa svojim roditeljima živi u inozemstvu - u Kanadi, SAD, Njemačkoj, Švicarskoj, Finskoj, Nizozemskoj i dr. Jedna od poteškoća povezana je s privikavanjem djeteta rođenog u Hrvatskoj na stranu jezičnu okolinu. Što učiniti da dijete ne zaboravi materinski jezik, odnosno da jednako dobro ovlada materinskim i stranim jezikom i da nema problema u komunikaciji s roditeljima i "vani"? Kako razvijati jezične sposobnosti u djeteta iz međunarodnog braka, kada je, na primjer, mama Hrvatica, a tata Amerikanac, jer u toj situaciji mališan ima dva materinska jezika? Da bi se djetetov govorno-jezični razvoj odvijao optimalno, potrebno je slijediti nekoliko načela:

1. Od samoga rođenja do 5.-6. godine života svaki član djetetove obitelji i uže zajednice treba komunicirati s djetetom isključivo na jednom jeziku.

U malog djeteta se od rođenja u mozgu formira shema određenog jezika (fonetičke specifičnosti - izgovor, gramatička struktura i dr.). Ako je dijete zdravo i nema teškoća u razvoj, u stanju je jednako kvalitetno stvoriti dvije odvojene sheme dvaju različitih jezika, odnosno istodobno ovladavati tim jezicima. Da bi to bilo moguće, svaka osoba koja je u kontaktu s malim djetetom (od njegova rođenja pa negdje do 5.-6. godine) treba komunicirati s djetetom isključivo na jednom jeziku i nikako ne smije miješati dva jezika! Evo nekoliko primjera:

Ako je dijete rođeno u međunarodnom braku, gdje je mama Hrvatica, a tata Amerikanac, mama može razgovarati s djetetom na hrvatskom, a tata na engleskom. Nikako nije poželjno da se mama u jednom trenutku obraća mališanu na hrvatskom, a u drugom na engleskom - mora se odlučiti za jedan jezik, a drugi jezik prepustiti drugom članu obitelji. U međusobnoj komunikaciji oba roditelja se u prisutnosti djeteta trebaju pridržavati istog pravila. Ako to nije izvedivo (npr. tata Amerikanac ne razumije hrvatski, a mama pri tome odlično govori engleski), oba roditelja trebaju komunicirati s djetetom na istom jeziku, a drugi jezik prepuštaju nekom trećem članu obitelji ili zajednice (to, na primjer, mogu biti baka i djed ili susjedi, prijatelji obitelji i dr.).

Ako hrvatska obitelj živi u inozemstvu i roditelji žele da dijete ne zaboravi materinski jezik, a istodobno ovlada jezikom strane države, oba roditelja mogu komunicirati s djetetom na hrvatskom, a poslati dijete u lokalni, odnosno ne-hrvatski, vrtić ili školu. Za zdravog i dobro razvijenog mališana bit će dovoljna i jednostavna svakodnevna komunikacija s lokalnom djecom i njihovim roditeljima koji govore samo strani jezik. Ako dovoljno rano (poželjno do 6. godine) "uronimo" dijete u prirodnu jezičnu okolinu, neće biti problema s komunikacijom. Roditelji će se čak iznenaditi koliko brzo njihov mališan ovladava stranim jezikom, mnogo brže od njih samih.

Ako se u ranoj djetetovoj dobi ne pridžavamo pravila "Jedna osoba - jedan jezik", mališan neće razlikovati da se radi o dva različita jezik i počet će ih miješati, pa će nastati potpuna jezična zbrka.

2. Poznavanje jezika, koji je svaki od roditelja odabrao za svoju komunikaciju s djetetom, treba biti savršeno.

Roditelj treba komunicirati s djetetom samo na onom jeziku koji poznaje savršeno. Govor roditelja (njegov izgovor, bogatstvo i točnost vokabulara i gramatičko oblikovanje rečenica) je primjer za dijete i dijete će naučiti govoriti upravo tako kao govori njegova mama ili tata. Zato, ako mama ne poznaje dobro strani jezik, ne bi ga trebala koristiti u komunikaciji sa svojim djetetom, jer će mu dati loš primjer. Ne smije se dogoditi situacija da majka usred razgovora sa svojim djetetom iznenada gleda u rječnik ili jednostavno navikava dijete na pogrešan izgovor ili siromašni vokabular. Ako roditelji ne vladaju stranim jezikom savršeno, ne treba pokušavati uvoditi taj jezik u svoju komunikaciju s djetetom. Neka ga podučavaju djeca s izvornog govornog područja, s kojom se druži svaki dan. Dakle, ako želite da vaš mališan nauči još jedan jezik, potrebna je još jedna osoba koja savršeno govori taj jezik i koja će komunicirati s vašim djetetom isključivo na tom jeziku.

Ako dijete doma govori hrvatski, a vani na igralištu, u vrtiću ili u školi engleski ili neki drugi jezik, važno je uzeti u obzir i to da će dijete puno bolje ovladavati "jezikom ulice i škole", jer se tamo nalazi u puno raznovrsnijem i bogatijem okruženju, nego doma. Tako, u vrtiću, a poslije u školi dijete usvaja opću kulturu, književnost, a zatim i prirodno-znanstvene predmete na jeziku kojim se služi u školi. Dakle, može se dogoditi da će dijete imati puno bogatiji engleski ili njemački vokabular, nego hrvatski, jer hrvatskim se služi samo u svakodnevnoj ograničenoj komunikaciji kod kuće. Ako roditelji žele da hrvatski ne zaostaje, potrebno redovito popunjavati djetetov hrvatski vokabular, kako bi dijete moglo jednako dobro govoriti o istim stvarima na oba jezika. Zato, nastojte govoriti s djetetom o širokim temama: o kulturi, životu, ljudskim osjećajima i svakako mu puno čitajte književna djela na jeziku originala.

Osim pravila uvođenja drugog jezika, roditelji trebaju imati na umu i nekoliko specifičnih problema koji su povezani s ranom dvojezičnošću.:

1. U djece koja od rođenja istodobno usvajaju nekoliko jezika razvoj govora se obično odvija nešto sporije, nego u jednojezičnih vršnjaka.

Ako je dijete psiho-fizički zdravo, a roditelji slijede gore navedena pravila, sporiji govorni razvoj nije problematičan i smatra se normalnim. Do 7. godine će se sve stabilizirati, a dijete će, zbog savršenog poznavanja dvaju jezika, biti u velikoj prednosti.

Ali ako je dijete slabijeg zdravlja ili ako spada u "rizičnu skupinu" (v. članak "Rizična djeca"), najbolje je ipak pričekati s uvođenjem drugog jezika. U tom slučaju, po mogućnosti, prepustite dijete jednom jeziku do njegove 3. godine, a tek kasnije uvedite strani jezik. Slabijem djetetu će biti teško istodobno formirati dvije jezične sheme. Bit će bolje ako se u prve tri godine formira samo jedna shema, a zatim druga.

2. Rana dvojezičnost u djeteta iz "rizične skupine" može poduprijeti nastanak mucanja.

Da bi na vrijeme pomogli mališanu, roditelji trebaju poznavati specifičnost razvoja dječjeg govora i razlikovati uobičajena fiziološka zapinjanja o prvih simptoma graničnog i početnog mucanja. Detaljno je opisano u knjigama "Razvoj govora i prevencija govornih poremećaja u djece" i "Što učiniti s mucanjem".

3. Ako obitelj živi u inozemstvu i dijete govori hrvatski samo s roditeljima, nakon povratka u Hrvatsku, mogući su problemi u komunikaciji s hrvatskom djecom.

U neke djece s godinama se jasno formira granica između komunikacije s roditeljima kod kuće i komunikacije s "vanjskim svijetom" (prijatelji, škola i dr.). Bez obzira na nastojanja roditelja da održe kvalitetnu razinu poznavanja hrvatskog jezika, dijete može imati poteškoće u prenošenju tog jezika "na ulicu" - u spontano druženje i igranje s djecom. Ako obitelj planira povratak u domovinu, poželjno je da dijete prethodno dobije iskustvo komunikacije s hrvatskom djecom (npr. možete ga upisati u neki dječji hrvatski klub ili organizirati druženja s drugom hrvatskom djecom u inozemstvu). To će u mnogome olakšati navikavanje na novu jezičnu sredinu nakon povratka u domovinu.

4. Dijete koje se u početku školovalo u inozemstvu u lokalnoj školi, nakon povratka u Hrvatsku može imati teškoće u čitanju i pisanju.

Svakodnevna usmena govorna komunikacija u obitelji nije dovoljna da dijete dobro ovlada pismenim jezikom, jer pismeni jezik ima drugačiju, proširenu strukturu. Čitanje dječje književnosti, pisanje pisama hrvatskim rođacima i prijateljima može puno pomoći djetetu u ovladavanju jezikom. Ako obitelj planira povratak, roditelji trebaju posvetiti posebnu pažnju uvježbavanju pismenog hrvatskog jezika (pogotovo slobodnog pismenog izražavanja kroz pisanje pisama i kratkih sastavaka na razne teme). Možda će zatrebati nekoliko konsultacija ili instrukcija s učiteljem hrvatskog jezika ili logopedom.

Zato, prije nego što odlučimo na koji način jezično razvijati svoje dijete, trebamo dobro osmisliti svoju individualnu situaciju i, prema potrebi, potražiti savjet stručnjaka.


Prema Kenn Apel, "Jezik i govor od rođenja do 6. godine", u izdanju Ostvarenja.