|      
Želiš odustati?
Prije nego potvrdiš svoju odluku, upoznaj se s posljedicama.
Ukoliko potvrdiš odustajanje na tvoje ćemo osobno računalo postaviti cookie kako bismo te pri dolasku na portal tijekom natjecanja od 17.-23.12., prepoznali i omogućili ti nesmetano korištenje portala, bez prikazivanja ikona sponzora odnosno kontrole uz desni rub ekrana.

Istovremeno, morat ćemo ti oduzeti sve prikupljene bodove. Odustajanjem, nažalost, gubiš i pravo na osvojene nagrade.

Želiš li još uvijek odustati?
Ringeraja.hr koristi "kolačiće" za pružanje boljeg korisničkog iskustva, praćenje posjećenosti i prikaz oglasa. Postavke prihvata kolačića podesite u vašem internet pregledniku.
Nastavkom korištenja smatra se da se slažete s korištenjem kolačića u navedene svrhe. Za nastavak kliknite "U redu".   Saznajte više.
Promjene u načinu života vjerojatno su razlog zašto se u svijetu, pa tako i Hrvatskoj, bilježi sve veći broj astmatične djece.

image
/11


Od astme boluje između 8 i 15 posto djece, a iako ih od 40 do 80 posto do odrasle dobi ozdravi, u djetinjstvu i mladenaštvu ta im bolest zadaje mnoge problema. Međutim, istraživanje američkih znanstvenika s Jefferson Medical Collegea provedeno na djeci školske dobi  je pokazalo da od astmu pati mnogo više djece nego što se trenutačno procjenjuje. Svako četvrto dijete je u istraživanju reklo da zna da ima astmu, a čak svako treće je imalo simptome astme. U usporedbi s time, nacionalne statistike pokazuju da tek svako deseto dijete u SAD-u ima astmu. Istraživanja na djeci u New Yorku i drugim urbanim sredinama također pokazuju da je astma učestalija pojava od očekivanog.

Astma je najčešća kronična bolest u djece, karakterizirana alergijskom upalom u dišnim putovima. Simptomi su kašalj, napadaji otežanog disanja sa sviranjem u prsima, osjećaj pritiska u prsnom košu ili nedostatka zraka. Upala dišne putove čini osjetljivim na podražaje alergenima, duhanskim dimom, hladnim zrakom, naporom pa oni postaju edematozni, suženi, ispunjeni sluzi. Simptomi se nerijetko javljaju u sklopu respiratornih infekcija koje traju duže i "spuštaju se na pluća" te se roditeljima obično kaže da dijete ima bronhitis. Mogu se javiti već u dojenačkoj dobi, ali ipak češće u predškolsko doba. U mlađim dobnim skupinama astma se češće javlja u dječaka, u adolescentnoj dobi učestalost u dječaka i djevojčica je podjednaka, dok je u odrasloj dobi nešto češća u žena.

Postavljanje dijagnoze teže je što je dijete mlađe pa se bolest teže dijagnosticira u prve tri godine života. Djeca koja u ranoj životnoj dobi imaju za astmu karakteristične simptome, a koji se javljaju u sklopu respiratornih infekcija (najčešće virusnih), nakon treće godine mogu "prerasti" te simptome i ne razviti astmu. U takve djece se tada ne nalaze dodatni čimbenici rizika kao što su nasljedno opterećenje, pridružene atopijske bolesti ili preosjetljivost dišnih putova na nespecifične čimbenike (tzv. hiperreaktivnost). Astma se češće pojavljuje u djece "atopičara" koja imaju simptome drugih alergijskih bolesti, npr. alergije na hranu, atopijskog dermatitisa, alergijskog rinosinuitisa i konjuktivitisa.

Pojava simptoma bolesti u bolesnika s genetskom predispozicijom ovisno je o određenim čimbenicima okoliša. Poznato je da se djeca koja su u najranijoj dobi bila izložena nekim alergenima u okolišu u visokim koncentracijama (npr. grinjama iz kućne prašine, alergenima kućnih ljubimaca - mačka, pas), senzibiliziraju na te alergene i razvijaju simptome astme, a imaju i učestalije napadaje. Stoga se određenim mjerama kontrole mikro-okoliša može utjecati i na pojavu bolesti. Ako je bolesniku najvažniji pokretač simptoma izloženost grinjama iz kućne prašine, potrebno ga je poučiti kako ih smanjiti u svom mikro-okolišu. Tako se, na primjer, savjetuje ukloniti tepihe ili tapisone, tapecirani namještaj, teške zavjese, pernate jastuke, korištenje posebnih prekrivača za madrace, pranje rublja i posteljine na temperaturama iznad 60 stupnjeva C, često prozračivanje prostorija itd.

Napad mogu pokrenuti i infekcije dišnog sustava, dim cigareta, tjelesni napor, jaki mirisi, promjene vremena, onečišćenja zraka, jake emocije, neki lijekovi... Izlaganje duhanskom dimuje važan čimbenik rizika za razvoj astme. Roditeljima djece koja imaju astmu ili predispoziciju za razvoj astme treba preporučiti prestanak pušenja i izlaganja djeteta duhanskom dimu, što važi i za majke koje puše tijekom trudnoće.

U prevenciji se ističe i važnost prehrane majčinim mlijekom i postupno uvođenje dohrane , posebno ako dijete ima simptome alergije na neku hranu. U nekih bolesnika se astmatski napad može pokrenuti uslijed alergijske reakcije na neku namirnicu, iako prilično rijetko. Kod drugih koji su alergični na peludi, može se javiti i alergija na određeno voće i povrće radi tzv. križne reaktivnosti (npr. bolesnici alergični na pelud breze mogu biti alergični i na jabuku, breskvu...).

Danas se raspravlja i o preventivnom učinku tzv. prebiotika i probiotika, određenih mikroorganizama koji se dodaju hrani ili se nalaze u određenoj hrani, a koji reguliraju crijevnu floru (npr. Bioactiv LGG), međutim, za sada nema čvrstih dokaza.

Liječenje astme kod djece je kompleksno, što je nametnulo potrebu pokretanja svjetskog projekta kojim bi se, po preporukama najuvaženijih svjetskih stručnjaka, pravodobno i najjednostavnije dijagnosticirala i liječila astma. Tako je pod okriljem Svjetske zdravstvene organizacije stvorena GINA (Globalna inicijativa za astmu), u kojoj su date smjernice u prevenciji, dijagnostici i terapiji astme, uz preporuku da se po Gina smjernicama provede šira edukacija liječnika i bolesnika u svakoj zemlji. Tako su se i u nas 1995. počele provoditi GINA smjernice kroz predavanja i seminare za liječnike određenih specijalnosti, liječnike primarne zdravstvene zaštite i ljekarnike te kroz tzv. "astma škole" za djecu i njihove roditelje. Od tada je primijećeno da je u djece postignuta bolja kontrola bolesti, podignuta je kvaliteta njihova života, smanjio se broj posjeta liječnicima, broj napadaja kao i težina astmatskih napadaja, a time i potreba za hospitalizacijom djece astmatičara.

Danas je tendencija da svaki astmatičar zajedno s roditeljima prođe edukacijski tečaj u "astma školi", gdje ih se između ostalog poučava i o načinu samokontrole bolesti. Pri tome je važno pravodobno prepoznavanje simptoma pogoršanja, mjerenje plućne funkcije u kućnim uvjetima preko mjerača vršnog protoka zraka, izabrati odgovarajuću terapiju, prepoznavanje situacija kada treba potražiti liječničku pomoć. Zato je važno roditeljima naglasiti da ne doživljavaju astmu kao "strašnu bolest", već da nauče kako prepoznati simptome bolesti da bi znali pomoći svome djetetu. Drugim riječima, neka ne izbjegavaju edukaciju u astma školama i redovite kontrole liječnika.


Udruga za zdravo i sretno djetinjstvo

 

Lino figurice skupi i nagrade pokupi
Zaigrajte novu interaktivnu memory nagradnu igru!
4
Inteligencija, kreativnost i zdrave emocije
Kako razvijati inteligenciju, kreativnost i zdrave emocije vašeg djeteta!?
3
Brzopletost
U osnovi brzopletost je kratki raspon pažnje, a i ta fluktuirajuća pažnja, ukoliko se brzopletaš baš i ne koncentrira, n...
3
Mokrenje u krevet
Noćno mokrenje je nehotično mokrenje u krevet za vrijeme sna, kod djece iznad navršene pete godine života.
3


Klikni “Like” i dodaj svoj komentar na članak:




Anketa

nezgoda
Admin

je li vam se ikad dogodilo da prezrvativ pukne u nezgodnom trenutku? ako da, što ste napravili?

ne (75%)

da, jednom (12%)

više puta (13%)


Broj svih glasova: 92

Hvala na glasovima. Glasovala/glasovao si već na svim aktualnim anketama. Možeš napraviti svoju anketu!

Oznake

Sve najbolje!

Nekoliko korisnica i korisnika koji danas slave rođendan:

Čestitamo!