Ringeraja.hr koristi "kolačiće" za pružanje boljeg korisničkog iskustva, praćenje posjećenosti i prikaz oglasa. Postavke prihvata kolačića podesite u vašem internet pregledniku.
eutylone u 10:14
na temi GET EUTYLONE,PROTONITAZENE AND OTHER RESEARCH CHEMICALS..Whatsapp : +255741095544
Astma je najčešća kronična bolest djece. Najčešće počinje u prvim godinama života, kada je često neprepoznata.
|
/11
Što su obilježja astme u djece?
Astma je najčešća kronična bolest djece. Najčešće počinje u prvim godinama života, kada je često neprepoznata. Već u dojenčadi česta je pojava ponavljajućih epizoda sviranja u prsima koje se nerijetko proglašavaju bronhitisima. Obično su povezane s akutnim virusnim infekcijama dišnih putova. U oko 20% djece se tijekom virusnih infekcija u prve tri godine života javljaju navedene tegobe koje u pravilu s odrastanjem prestaju. U oko 10% djece se epizode sviranja u prsima ponavljaju i poslije, odnosno javlja se astma. U ove djece česti su tzv. čimbenici rizika: podaci o alergijskim bolestima u članova obitelji, postojanje drugih atopijskih bolesti (atopijski dermatitis, alergija na hranu, alergijski rinitis), povišena razina ige protutijela i bronhalna hiperreaktivnost (npr. Pojava sviranja u prsima u naporu, kod promjena temperature okoliša ili kod izloženosti dimu cigareta).
Poznato je da djeca majki koje su pušile u trudnoći češće imaju napadaje ponavljajućeg sviranja u prsima u prvim godinama života. Značajan čimbenik rizika za razvoj senzibilizacije na određene alergene i pojavu astme su mikrookolišni čimbenici. Npr. Djeca koja su u prvim godinama života izložena visokim koncentracijama alergena grinje iz kućne prašine prije se senzibiliziraju i razviju teži stupanj bolesti, nego djeca koja su odrastala u boljim mikrookolišnim uvjetima. Stoga se razina alergena u okolišu smatra dodatnim čimbenikom rizika za razvoj astme. Djecu s recidivirajućim piskanjem potrebno je redovito kontrolirati i primjereno liječiti. Kasni početak liječenja povećava rizik težeg oblika astme.
Što je to samozbrinjavanje astme?
Samozbrinjavanje uključuje nekoliko postupaka koji su neobično važni za dugotrajnu i učinkovitu kontrolu astme:
Astma je najčešća kronična bolest djece. Najčešće počinje u prvim godinama života, kada je često neprepoznata. Već u dojenčadi česta je pojava ponavljajućih epizoda sviranja u prsima koje se nerijetko proglašavaju bronhitisima. Obično su povezane s akutnim virusnim infekcijama dišnih putova. U oko 20% djece se tijekom virusnih infekcija u prve tri godine života javljaju navedene tegobe koje u pravilu s odrastanjem prestaju. U oko 10% djece se epizode sviranja u prsima ponavljaju i poslije, odnosno javlja se astma. U ove djece česti su tzv. čimbenici rizika: podaci o alergijskim bolestima u članova obitelji, postojanje drugih atopijskih bolesti (atopijski dermatitis, alergija na hranu, alergijski rinitis), povišena razina ige protutijela i bronhalna hiperreaktivnost (npr. Pojava sviranja u prsima u naporu, kod promjena temperature okoliša ili kod izloženosti dimu cigareta).
Poznato je da djeca majki koje su pušile u trudnoći češće imaju napadaje ponavljajućeg sviranja u prsima u prvim godinama života. Značajan čimbenik rizika za razvoj senzibilizacije na određene alergene i pojavu astme su mikrookolišni čimbenici. Npr. Djeca koja su u prvim godinama života izložena visokim koncentracijama alergena grinje iz kućne prašine prije se senzibiliziraju i razviju teži stupanj bolesti, nego djeca koja su odrastala u boljim mikrookolišnim uvjetima. Stoga se razina alergena u okolišu smatra dodatnim čimbenikom rizika za razvoj astme. Djecu s recidivirajućim piskanjem potrebno je redovito kontrolirati i primjereno liječiti. Kasni početak liječenja povećava rizik težeg oblika astme.
Što je to samozbrinjavanje astme?
Samozbrinjavanje uključuje nekoliko postupaka koji su neobično važni za dugotrajnu i učinkovitu kontrolu astme:
1. Ispravno uzimanje lijekova zahtijeva vježbanje bolesnika pod kontrolom medicinskog osoblja u pravilnoj uporabi "pumpice" ili nekog drugog raspršivača. U ovom postupku osobito je važno uskladiti aktivaciju pumpice s početkom dubokog i snažnog, ne pretjerano brzog udisaja. Nakon udisanja lijeka preporučuje se zadržati dah desetak sekundi. Kako je navedeno u točki 37, uporaba praškastih lijekova (diskus), nešto je jednostavnija i ne zahtijeva opisanu koordinaciju. U napadajima astme najučinkovitija je primjena lijeka u otopini pomoću kompresorskog ili ultrazvučnog inhalatora preko maske ili usnog nastavka.
2. Mjerenje vršnog protoka (PEF) i vođenje dnevnika astme. PEF se mjeri jednostavnim mjeračem, najčešće ujutro i navečer, te u pogošanjima. Mjerenje se vrši svakodnevno, u standardnim uvjetima. Važno je PEF mjeriti u isto vrijeme jer su vrijednosti podložne spontanim dnevnim varijacijama. Jutarnji PEF je uvijek lošiji od večernjeg. Mjerenje se vrši i u pogoršanju bolesti kako bi bolesnik mogao procijeniti težinu napadaja. Rezultati se bilježe u dnevnik vršnog protoka. Ovaj zapis pomaže liječniku u procjeni stupnja kontrole astme te nudi podatke o pogoršanjima bolesti, njihovim uzrocima, te učincima i primjerenosti liječenja.
3. Razumijevanje načina djelovanja pojedinih lijekova osobito je važno. Svaki Bolesnik s astmom treba uza se imati lijek za brzo olakšavanje disanja ("pumpica" salbutamola). Pri pogoršanju se preporučuje uzeti dva udaha lijeka za olakšanje disanja, a ako izostane značajnije poboljšanje potrebno je ponoviti postupak. Važno je izbjeći paniku koja dodatno otežava pravilno udisanje lijeka. Dogovoreni plan postupaka u pogoršanju bolesti najučinkovitije sprečava paniku i neprimjerene postupke. Osnovni lijekovi moraju se uzimati redovito, svakodnevno u dozama koje su sukladne stupnju težine bolesti. Plan liječenja i hitnih postupaka sastavlja se individualno uzimajući u obzir dob, edukaciju, navike i suradljivost bolesnika te značajke njegove astme. Bolesnik mora znati da u hitnim stanjima ne pomaže uzimanje lijekova u obliku tableta ili kapsula, jer je početak njihovog djelovanja odgođen.
4. Prepoznavanje i izbjegavanje uzroka astme bitno je za uspješno liječenje astme. Uklanjanjem najčešćih alergena i iritansa iz bolesnikova okoliša može se spriječiti pogoršanje, te omogućiti liječenje manjim dozama lijekova. Najčešći pokretači astme su grinje kućne prašine, duhanski dim, alergeni kućnih životinja, pelud, virusne infekcije i napor.
Kako bismo smanjili koncentraciju grinja u kućnoj prašini potrebno je posteljinu prati na temperaturi iznad 55°C, sušiti u sušilici ili na suncu, odstraniti sagove i zavjese iz spavaće sobe, izbjegavati tapecirani namještaj, a plišane igračke često prati, ukloniti kućne ljubimce iz mikrookoliša astmatičkog bolesnika, ne pušiti u kući, te ne voditi djecu koja boluju od astme na mjesta gdje se puši.
Infekcije treba prevenirati cijepljenjem ako je moguće, a u slučaju njihove pojave potrebno je povisiti dozu osnovnih lijekova za vrijeme infekcije i nekoliko tjedana nakon nje.
Izbjegavati treba provjetravanje prostorija i boravak u prirodi kada je koncentracija peludi najveća. Kondicioniranje zraka može biti korisno ako se aparati dobro održavaju uz redovitu izmjenu filtera.
U slučaju sezonske, peludima uzrokovane astme važno je poznavanje peludnoga kalendara za područje u kojem bolesnik živi. Iz njega bolesnik može saznati vrijeme najintenzivnijeg cvjetanja pojedine biljke. U našem podneblju razlikuje se vegetacija kontinentalnog i primorskog pojasa. U kontinentalnom pojasu polinacije nema zimi, a tijekom ljeta i visokih temperatura broj peludnih zrnaca je manji. U velikim gradovima ovog pojasa, zbog lokalno povišene temperature, pelud je u zraku prisutna tijekom cijele godine. Iz praktičnih razloga važno je znati da lijeska cvate u veljači, stabla, osobito breza, od polovine travnja do konca svibnja, a da trave cvatu najduže (svibanj/lipanj-kolovoz). Od kolovoza do listopada cvatu korovi. U primorskom pojasu važna je rana polinacija čempresa (siječanj-veljača), masline (travanj-svibanj/lipanj), te dugotrajna polinacija trava i korova. U Hrvatskoj su glede koncentracije peludi najpovoljnija područja Istra, Gorski kotar, južnodalmatinske planine i otoci.
Utječu li meteorološki čimbenici na astmu?
Bolesnici s astmom osjetljivi su na promjenu temperature, tlaka i vlažnosti zraka. Nepovoljna stanja su područja niskog tlaka (ciklona) s prolazom fronte (velike temperaturne razlike). Tada je i razina atmosferskih zagađenja veća, što uz hladni zrak kao dokazani pokretač astme i visoku vlažnost može uzrokovati pogoršanje astme. Preporučuje se stjecanje navike praćenja vremenske prognoze. Za vrijeme nepovoljnih vremenskih uvjeta treba smanjiti fizičke aktivnosti, a liječenje prilagoditi izmijenjenim meteorološkim prilikama.
Klikni “Like” i dodaj svoj komentar na članak:
Kada prvi put u šetnju nakon povišene temp...
Smijem li i kada dijete nakon preležane viroze voditi u šetnju odnosno koliko brzo nakon što je dijete imalo temperaturu...
4
Smijem li i kada dijete nakon preležane viroze voditi u šetnju odnosno koliko brzo nakon što je dijete imalo temperaturu...
4
Loš školski uspjeh djeteta - što učiniti?
Vjerojatno nema djeteta koje nije barem jednom dobilo lošu ocjenu ili lošiju od očekivane.4
Vjerojatno nema djeteta koje nije barem jednom dobilo lošu ocjenu ili lošiju od očekivane.
4
10 roditeljskih pogrešaka koje treba izbje...
...I alternativni načini suočavanja s izazovima roditeljstva2
...I alternativni načini suočavanja s izazovima roditeljstva
2
