ejmama
|
Primjetila sad da dosta majki zapravo nezna da je polazna namirnica adaptiranog mlijeka kravlje mlijeko i da puno nas ne zna koje mlijeko odabrati. Nešto sam pronašla na netu pa možda nekome pomogne.
Na čemu se temelji priprema zamjenskog mlijeka?
Polazna namirnica je uvijek kravlje mlijeko, koje se prilagođava posebnim prehrambenim potrebama dojenčeta u poštivanju svih zakona i propisa koji su na snazi. Europske direktive stabiliziraju sastav minimalne i maksimalne granice svakog sastojka.
Majčino mlijeko je ”zlatni standard” u prehrani dojenčeta do navršenih šest mjeseci života, kako to preporuča Svjetska zdravstvena organizacija. Sva znanstvena istraživanja usmjerena su na to da se unaprijedi sastav zamjenskog mlijeka, kako bi ono bilo što bliže majčinom mlijeku. Direktive Europske komisije za proizvodnju nove formule zamjenskog mlijeka osnivaju se na preporukama Scientific Commitee on Food (SCF) - Znanstveni komitet za hranu Europske Unije, koji je odgovoran za sigurnost hrane na temelju znanstvenih saznanja.
Nove smjernice za proizvodnju zamjenskog mlijeka za dojenčad temelje se na sadašnjoj razini znanja, kako bi mliječna formula u svoj osnovi bila što bliže sastavu majčinog mlijeka.
Zamjensko mlijeko dobiva neke nove sastojke, a promjene imaju za cilj:
- prevenciju debljine
- šećerne bolesti
- kardiovaskularnih bolesti u dobi odrasle osobe, a uzrok im mogu biti i određeni deficiti u prehrani dojenčadi i male djece.
Primjenom novih propisa mijenja se početna dječja formula s oznakama 1 i 2 (početna i follow on formula). Novi propisi počeli su stupati na snagu 2008. godine, a moraju se primijeniti tijekom 2009. Traži se jamstvo da će zamjensko mlijeko osigurati dojenčetu sve one pozitivne učinke, koje osigurava prerana majčinim mlijekom:
- bolji neurološki razvoj
- pozitivan učinak na ponašanje
- manju predispoziciju za pojavu alergije i prekomjerne težine.
Vrhunski europski stručnjaci Euopean Scientic Society s područja pedijatrije, posebice prehrane dojenčeta i gastroenterologije sudjelovali su i izradi ovakvog promijenjenog programa prehrane. U cilju približavanja majčinom mlijeku, mliječne formule obogaćene su novim komponentama.
STANDARDNE FORMULE
Standardne formule dijele se na početne i formule za nastavljanje (follow on - broj 2).
Početna (0-6 mjeseci)
Bjelančevine
U odnosu na kravlje mlijeko, koje sadrži 3.3 grama bjelančevina na 100 mL, količina bjelančevina u zamjenskom mlijeku je snižena do 1.3-1.4 grama na 100 mL, kako se ne bi opteretili još nezreli bubrezi dojenčeta. Smanjenje proteinskog unosa još je usklađeno s potrebama koje se odnose na nove krivulje rasta, koje više odgovaraju i bliže su ritmu porasta težine djeci koju majke doje. Ova prilagodba međutim je teška jer sastav aminokiselina (sastavne molekule bjlančevina) iz kravljeg mlijeka je znatno različit u odnosu na one iz majčinog mlijeka i smanjenje udjela ostaje moguće samo unutar određene granice.
Čemu služe?
Bjelančevine čine tjelesnu masu, sva tkiva u rastu i enzime, koji su esencijalni za obavljanje vitalnih funkcija organzma.
Vrhunski europski stručnjaci Euopean Scientic Society s područja pedijatrije, posebice prehrane dojenčeta i gastroenterologije sudjelovali su i izradi ovakvog promijenjenog programa prehrane. U cilju približavanja majčinom mlijeku, mliječne formule obogaćene su novim komponentama.
Na čemu se temelji priprema zamjenskog mlijeka?
Polazna namirnica je uvijek kravlje mlijeko, koje se prilagođava posebnim prehrambenim potrebama dojenčeta u poštivanju svih zakona i propisa koji su na snazi. Europske direktive stabiliziraju sastav minimalne i maksimalne granice svakog sastojka.
STANDARDNE FORMULE
Standardne formule dijele se na početne i formule za nastavljanje (follow on - broj 2).
Početna (0-6 mjeseci)
Bjelančevine
U odnosu na kravlje mlijeko, koje sadrži 3.3 grama bjelančevina na 100 mL, količina bjelančevina u zamjenskom mlijeku je snižena do 1.3-1.4 grama na 100 mL, kako se ne bi opteretili još nezreli bubrezi dojenčeta. Smanjenje proteinskog unosa još je usklađeno s potrebama koje se odnose na nove krivulje rasta, koje više odgovaraju i bliže su ritmu porasta težine djeci koju majke doje. Ova prilagodba međutim je teška jer sastav aminokiselina (sastavne molekule bjlančevina) iz kravljeg mlijeka je znatno različit u odnosu na one iz majčinog mlijeka i smanjenje udjela ostaje moguće samo unutar određene granice.
Čemu služe?
Bjelančevine čine tjelesnu masu, sva tkiva u rastu i enzime, koji su esencijalni za obavljanje vitalnih funkcija organizma.
Šećeri (ugljikohidrati)
Mliječni šećer - laktoza, povećava se na razinu koju sadrži majčino mlijeko, kako bi se uskladio unos energije.
Čemu služe?
Opskrbljuju energijom i u određenoj količini oligosaharidi mogu pridonijeti formiranju crijevne flore (korisnih bakterija).
Masti
U odnosu na kravlje mlijeko, koje pretežno sadrži zasićene (tj. sastoje se od zasićenih masnih kiselina), povećavaju se količine nezasićenih (jednostruko i višestruko).
Čemu služe?
Zasićene i jednostruko nezasićene masti daju energiju, a višestruko nezasićene i njihovi derivati imaju primarnu ulogu kao sastavni dio stanične membrane u svim tkivima, a posebice središnjeg živčanog sustava (mozak i leđna moždina).
Minerali i oligoelementi
Dodaju se zamjenskom mlijeku, osobito željezo i cink, ali i drugi.
Čemu služe?
Željezo ulazi u sastav krvne boje - hemoglobina, prenoseći kisik stanicama, a cink ima važnu ulogu za obrambeni sustav organizma (imunitet).
Vitamini
Normalno se dodaju zamjenskom mlijeku vitamini: A, C, D i K.
Čemu služe?
Vitamini su tvari koje organizam ne može sam stvarati, a neophodne su za sve funkcije organizma i za stanični metabolizam.
Zlatno pravilo kod prehrane dojenčeta zamjenskim mlijekom
U prehrani dojenčadi koja se hrane zamjenskim mlijekom treba poštovati neka pravila, kako bi se izbjegao rizik prekomjerne težine i debljine.
• Ako se koristi mlijeko u prahu, treba slijediti upute koje se nalaze na ambalaži i ne koristiti obilniju dozu od ravno napunjene mjerice. Normalno je tako napunjena mjerica dostatna za svakih 30 ml vode.
• Mlijeko, koje je već gotovo za uporabu (tekuće formule), ne predstavlja tu vrstu problema.
• Dijete se ne smije prisiljavati da dovrši sav sadržaj koji je u bočici, ali isto kao i kad se hrani na prsima, treba ga hraniti kada ono traži, a ne prema satu. Treba poštovati signale koje šalje mami kada je gladno ili žedno. Dijete gotovo nikada za svaki obrok ne posiše jednaku količinu mlijeka.
• Ne treba popustiti napasti da se prerano dodaje mlijeku druga namirnica (keksi, rižine pahuljie). Zapravo je i za dojenčad koja su na prehrani zamjenskim mlijekom (obično se govori o umjetnoj prehrani jer jedina prirodna je majčino mlijeko), samo mliječna prehrana dostatna je do šest mjeseci, iznimno ranije ako to savjetuje pedijatar koji prati dijete.
Prijelazno zamjensko mlijeko (follow on formula) od 6-12 mjeseci
Ova mliječna formula (obično označena brojem 2) razlikuje se od početne po većoj količini bjelančevina (30% više), koja je i dalje smanjena u odnosu na kravlje mlijeko. I dalje je ova slijedna formula obogaćena mineralima, vitaminima i oligoelementima.
Mlijeko za skladan rast (nakon godine dana)
Sadrži veće količine željeza u odnosu na kravlje mlijeko, dok je unos bjelančevina i mineralnih soli smanjen. Preporuka je ne davati djetetu kravlje mlijeko prije navršene godine dana u cilju sprječavanja debljine i povećane tjelesne težine jer sadrži previše bjelančevina. S druge strane, bilo bi bolje preporučiti kravlje mlijeko tek s navršene dvije godine jer se tako prehrana bolje prilagođava prehrambenim potrebama djece.
EVOLUCIJA ZAMJENSKIH MLIJEKA
Novosti u istraživanju
Izbor mliječne formule - zamjenskog mlijeka za dojenčad - koje je najbolje prilagođeno potrebama djeteta spada u nadležnost izabranog pedijatra.
Smanjena količina bjelančevina
U neke mliječne formule dodaje se alfa-laktoalbumin, koji dozvoljava još manji udio bjelančevina, čime se približava količini koja se nalazi u majčinom mlijeku. Ova bjelančevina bogata je triptofanom esencijalnom aminokiselinom (organizam ju ne može sam stvarati), a neophodna je u sintezi bjelančevina: normalna bi količina bila ispod one u majčinom mlijeku, čime bi se proteinski unos previše smanjio. Da bi se ta zapreka uklonila, dodaje se alfa-laktoalbumin, koji ga sadrži u značajnoj količini.
Koja je svrha?
Stručnjaci stavljajući u omjer udio bjelančevina koji sadrže mliječne formule, smatraju da preveliki unos (uglavnom dvostruki od onoga u majčinom mlijeku) povećava rizik pretjerane težine i debljine. Uslijed toga nastoji se što je više moguće smanjiti unos ove prehrambene tvari.
Višestruko nezasićene masne kiseline dugih lanaca
Mješavine biljnih ulja koje se koriste u pripremi formula nisu u stanju dati kvalitetu majčinog mlijeka jer im nedostaju višestruko nezasićene masne kiseline dugih lanaca. Radi se o omega 3 i omega 6, koje organizam ne može sam stvoriti, a naročito njihove derivate vrlo dugih lanaca, koji ne mogu uvijek biti sintetizirani na odgovarajući način i moraju biti dodane prehrani. Stoga neka zamjenska mlijeka danas sadrže višestruko nezasićene masne kiseline dugih lanaca.
Koja je svrha?
Kratica DHA označava višestruko nezasićenu masnu kiselinu dugih lanaca - omega 3 i AA - arahidonska kiselina - zapravo masna kiselina omega 6 dugih lanaca su od neobične važnosti u razvoju oka i središnjeg živčanog sustava.
Biljna ulja bogata betapalmitatom
Neke nove mliječne formule koriste mješavinu biljnih ulja, koja su bogata betapalmitatom, trigliceridom (mast) u kojem se palmitinska kiselina nalazi na istoj poziciji kao i u majčinom mlijeku. Trigliceridi se sastoje od tri masne kiseline. U biljnim uljima, koja normalno ulaze u sastav mliječne formule, nalazi se također palmitinska kiselina, samo na drugoj poziciji.
Koja je svrha?
Iz zamjenskog mlijeka, koje sadrži betapalmitat bolje se apsorbiraju masti.
Prebiotici
Majčino mlijeko bogato je oligosaharidima, posebnim šećerima koji potiču razvoj korisne crijevne flore, koja imaju zaštitnu ulogu u sprječavanju infekcije. Zbog te posebne uloge u neke formule dodaju se nutrijenti, koji stimuliraju rast bifidoflore (tzv. dobrih bakterija). Danas se najčešće zbog toga što imaju sigurnu učinkovitost dodaju fruktooligosaharidi, galaktoligosaharidi.
Koja je svrha?
Promiču stvaranje crijevne flore, koja ima značajnu ulogu za pravilnu funkciju crijeva i poboljšava imunološki odgovor organizma.
Probiotici
Neka zamjenska mlijeka sadrže i dodane probiotike, tj. žive mikroorganizme, koji su korisni za zdravlje organizma. Ulogu korisne crijevne flore najbolje se može shvatiti u slučaju kada dođe do poremećaja zbog liječenja antibioticima jer oni ne djeluju selektivno. Uz štetne bakterije uništavaju se i one korisne, što remeti funkciju crijeva.
Koja je svrha?
Pridonose stvaranju ekosustava u crijevu, koji štiti bifidobakterije i djeluju protiv infekcije.
ŠTO ZNAČE SPECIJALNE MLIJEČNE FORMULE?
• To su formule koje su namijenjene za prehranu djece koja imaju posebne prehrambene potrebe kroz određeno vrijeme kraćeg ili dužeg trajanja. U ovu skupinu spadaju djeca alergična na bjelančevine kravljeg mlijeka, zatim ona s problemima malapsorpcije i nekim drugim crijevnim poremećajima (enteropatija), nepodnošljivost laktoze (mliječnog šećera), koja se javlja nakon infektivnih proljeva (postenteritički sindrom), zahtijeva posebnu prehranu, kao i gastroezofagealni refluks (vraćanje hrane iz želuca u jednjak uz slabo napredovanje dojenčeta).
• Ako je postavljena dijagnoza alergije na bjelančevine kravljeg mlijeka, ako postoji problem malapsorpcije ili se radi o nekoj drugoj enteropatiji, propisuju se hidrolizirane formule. Hidrolizacija je industrijski proces u kojem su bjelančevine kravljeg mlijeka tako prilagođene (razgrađene do molekularne razine) da zadovoljavaju djetetove potrebe. Hidrolizirane formule razlikuju se prema sastavu i mora ih propisati pedijatar slijedom specifičnih okolnosti.
• Kožni poremećaji, kao što je atopijski dermatitis (ekcem), proljev i povraćanje, koji se javljaju nakon prehrane standardnim zamjenskim mlijekom, mogu biti znak alergije na bjelančevine kravljeg mlijeka. Posebno ozbiljnu situaciju predstavljaju malapsorpcije, koje su povezane sa slabim napredovanjem ili zaostajanjem u rastu djeteta.
• Posebne mliječne formule - antiregurgitacijske - daju se djeci koja pate od gastroezofagealnog refluksa. Takve mliječne formule zbog svoje etikete često se rabe preširoko u odnosu na stvarnu indikaciju. Obično bljuckanje dojenčeta, koje dobro napreduje je normalna, fiziološka pojava i ne zahtijeva nikakvu posebnu prehranu. Dojenče koje pati od gastroezofagealnog refluksa ne može dobro napredovati i to je značajan simptom poremećaja kojeg mogu pratiti i respiratorne smetnje.
• Postoje posebne mlijene formule, koje su razrađene za skupinu metaboličkih bolesti. Jedna od takvih bolesti je galaktosemija. Budući da mliječni šećer - laktoza sadrži molekulu glukoze i molekulu galaktoze, koju zbog prirođenog nedostatka enzima organizam ne može koristiti, dijete ne napreduje. Uz to zbog nakupljanja galaktoze u organizmu dolazi do oštećenja jetre i mozga te drugih organa djeteta, ako se bolest na vrijeme ne prepozna (simptomi se javljaju ubrzo po rođenju). U prehrani se koriste specijalne formule na bazi soje, koje ne sadrže laktozu.
IZBOR MLIJEČNE FORMULE
U širokoj ponudi zamjenskih mlijeka, ako je to neophodno jer majka ne doji, svakako treba izbor prepustiti pedijatru, a ne roditeljima ili brojnim nestručnim savjetima. Pedijatar će na temelju pregleda procijeniti treba li dojenčetu zamjensko mlijeko i koje će za njega biti odgovarajuće. Svakako je danas, kada na tržištu postoji široka ponuda, bolje izabrati suvremene formule renomiranih proizvođača, koje sadrže višestruko nezasićene masne kiseline dugih lanaca, prebiotike, probiotike, betapalmitat i reduciranu količinu bjelančevina. No i to može biti samo napomena jer ne postoji nijedno znanstveno tijelo koje može dati vjerodostojne preporuke u tom smislu. Zlatni standard, tj. idealni model je onaj koji omogućuje jednake parametre rasta i razvoja kakve imaju djeca na prirodnoj prehrani. Još ne postoji zamjensko mlijeko koje uspijeva apsolutno dostići taj optimalni objektiv.
Znatnom broju su dodane spomenute nove molekule, ali teško da one sadrže sve. Majčino mlijeko ostaje model kojeg je sastav nemoguće oponašati u potpunosti i to treba sasvim jasno naglasiti.
Znatnom broju su dodane spomenute nove molekule, ali teško da one sadrže sve. Majčino mlijeko ostaje model kojeg je sastav nemoguće oponašati u potpunosti i to treba sasvim jasno naglasiti.
Pedijatar će prema svojem iskustvu stečenom tijekom niza godina i praćenja potreba djeteta donijeti odluku o izboru mlijeka, koje ima određene karakteristike. Svakako vodeći računa o tome da se sprijeći prevelika težina kao i rizik neuravnotežene prehrane za rast djeteta, dajući prednost tvarima koje su u stanju regulirati crijevnu floru (prebiotici). Važno je i stalno upotpunjavati, prema individualnim potrebama odrediti proizvode, koji sadrže nove molekularne sastojke korisne djetetovom zdravlju i u pravoj količini.
KOJE MLIJEKO NAKON NAVRŠENIH 6 MJESECI?
Bilo je određeno razdoblje, kada se je držalo da je uvođenje kravljeg mlijeka u prehranu dojenčeta svojevrsni test ”zrelosti”. Danas se sva istraživnja slažu u tome da je puno bolje čekati barem prvi rođendan za uvođenje kravljeg mlijeka u prehranu jer se radi o namirnici koja je vrlo bogata bjelančevinama. Bolje je dati prijelazno mlijeko (follow on formula). U budućosti je poželjan jedan jedinstveni tip zamjenskog mlijeka za prvih 12 mjeseci: u osnovi ovakvog stava je mišljenje da sva zamjenska mlijeka teže k imitaciji majčinog mlijeka, idealne hrane za prvih 12 mjeseci, ali i nakon toga. Kroz to cijelo vremensko razdoblje sastav ostaje gotovo bez promjene. I zamjenska mlijeka mogu se temeljiti na istom principu. U Europi se još ne očekuje ta razina mišljenja jer prevladava strah od pothranjenosti - rizik koji se odnosi ponajviše na zemlje europskog istoka, uzimajući u obzir one gdje postoji sklonost povećanoj težini i debljni. Zbog toga unos proteina prijelaznih mlijeka još uvijek ostaje relativno visok.
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Kako bi se jamčila potpuna sigurnost u konzmiranju zamjenskog mlijeka prema uputi EFSA, treba imati na umu da mlijeka u prahu ne mogu biti savršeno sterilna. Infektivni mikroorganizmi, kao jedna vrsta enterobaktera (Enterobacter Sakazkii) mogu preživjeti tijekom procesa i umnažati se u formuli, koja je priređena za uporabu, no to se događa iznimno rijetko. Stoga proizvođači napominju da se jednom priređeno mlijeko ne smije čuvati. Temperatura vode kojom se priprema formula može biti zagrijana i nešto više (obično se preporuča na 50° C) na 70° C i zatim se priređeno mlijeko rashladi na poželjnu temperaturu.
Autor: Prim. mr.sc. dr. Ružica Duplančić-Šimunjak, pedijatrica
Članak preuzet iz časopisa Bebe, veljača 2009.
_____________________________
H 07 E 09
|
Ringeraja.hr koristi "kolačiće" za pružanje boljeg korisničkog iskustva, praćenje posjećenosti i prikaz oglasa. Postavke prihvata kolačića podesite u vašem internet pregledniku.
Saznajte više.
Odštampaj
Kad nekuda idemo nosim termosicu i prah.
