/11 /11

Fizičko zlostavljanje

Odnosi se na namjerno nanošenje ozljeda djetetu fizičkim putem od strane roditelja ili odraslih osoba, ali i na nesprečavanje istog. Ovo uključuje udaranje, šamaranje, nanošenje opeklina, bacanje na pod ili niz stepenice, vezanje uz radijator ili ormar, uskraćivanje hrane, zatvaranje na tavan ili u podrum, davanje otrovnih sredstava, alkohola ili neodgovarajućih lijekova, pokušaje utapanja ili davljenja djeteta, tresenje djeteta.

Fizičko zlostavljanje najčešće je vidljivo na koži djeteta, a uzrokuje različite ozljede kao što su: modrice, opekline, prijelome kostiju, unutarnje ozljede i oštećenja mozga. U najekstremnijim slučajevima može uzrokovati smrt. Djeca koja su fizički zlostavljana često imaju probleme  u ponašanju, komunikaciji, nisko samopoštovanje, agresivni su i skloniji fizičkom rješavanju sukoba u odnosu na ne zlostavljanu djecu.

Indikatori

• fizički indikatori za koje je značajno da se nalaze na neuobičajenim mjestima, različitih su stupnjeva zacijeljivanja, boje i oblika. To su uglavnom: neobjašnjive modrice, ljudski ugrizi, iščupana kosa, neobjašnjive opekline (npr. od cigareta), neobjašnjivi prijelomi, posjekotine ili ogrebotine.
• indikativno ponašanje samodestruktivno ponašanje, povučenost ili agresivnost, neugoda pri fizičkom kontaktu, dijete ranije dolazi u školu ili kasni, ima strah od odlaska kući, kronično bježi od kuće, žali se na bolove ili se kreće s nelagodom, s obzirom na vrijeme nosi neprikladnu odjeću, kojom skriva tijelo.

Emocionalno zlostavljanje

Emocionalno zlostavljanje odnosi se na slučajeve kada roditelji trajno propuštaju iskazivanje ljubavi i pažnje svojoj djeci. (Ono se iskazuje kroz prijetnje, izrugivanja, viku, ponižavanje od strane odraslih, kao i kroz neprihvaćanje djetetovih potreba za ljubavlju i brigom važnom za djetetov normalan psihički razvoj). Vrlo čest oblik emocionalnog zlostavljanja predstavlja manipulacija dječjim osjećajima od strane odraslih osoba sa svrhom rješavanja nekih vlastitih problema (npr. u slučajvima rastave braka)  kao i svjedočenje nasilju u obitelji, iako samo dijete nije izravno žrtva tog nasilja. Ove situacije uzrokuju gubitak samopozdanja i samopoštovanja kod djeteta, ono postaje povučeno i nervozno.

Emocionalno zlostavljanje pogađa djecu vrlo duboko. Ako je dugotrajnije može izazvati i snažnije i jače posljedice od fizičkog zlostavljanja. Djeca su ta kojima je potrebna ljubav, ohrabrivanje i pohvala od roditelja kako bi se osjećala sretno i izrasla u sigurne i samopouzdane osobe. Ako odrasli stalno prijete djetetu ili su ljuti, sarkastični i kritični, kod djece se stvara osjećaj nevoljenosti, ona počinju gledati na sebe kao da uopće nisu vrijedna i ne zaslužuju biti voljena. Sve to može imati ozbiljne posljedice na ličnost djeteta i može stvarati velike poteškoće u formiranju uspješnih veza u odrasloj dobi.

Indikatori

• fizički indikatori poremećaji govora, kašnjenje u fizičkom razvoju, ovisnosti, povećanje ozbiljnosti postojećih stanja kao što su astma ili alergija.
• indikativno ponašanje poremećaji navika (ljuljane, sisanje prsta), antisocijalno ili destruktivno ponašanje, pasivnost ili agresivnost ekstremi u ponašanju, delinkvencija, kašnjenje u psihičkom razvoju.

Seksualno zlostavljanje

Odnosi se na slučajeve u kojima odrasla osoba prisiljava dijete da sudjeluje u nekoj seksualnoj aktivnosti, koristeći pri tome dijete kako bi zadovoljila svoje vlastite želje. To može uključivati milovanje, masturbaciju, oralni, vaginalni ili analni odnos ili izlaganje djece pornografskim videosnimkama, knjigama, časopisima i drugom materijalu.

Seksualno zlostavljanje može imati vrlo štetne i dugoročne posljedice. To nije problem koji će proći s odrastanjem. Djeca koja su seksualno zlostavljana mogu odrasti u problematične odrasle osobe koje često imaju nisko samopoštovanje, osjećaj krivnje i srama. Također,  istraživanja su pokazala da seksualno zlostavljana djeca mogu i sama postati zlostavljači kada odrastu ili mogu birati veze u kojima dolazi do nasilja ili zlostavljanja.

Seksualno zlostavljana djeca su u potpunost bespomoćna jer ne mogu i ne smiju govoriti o zlostavljanju, te su  ovisna o odraslima koji bi trebali prepoznati njihov poziv u pomoć i pružiti im odgovarajuću pomoć. Znakovi prema kojima bi odrasli mogli prepoznati seksualno zlostavljanje su:

Indikatori

• fizički indikatori: poderano, zamrljano ili okrvavljeno donje rublje, bolovi ili svrbež u području genitalija, bolovi pri hodanju ili sjedenju, modrice ili krvarenje genitalija, spolne bolesti, česte urinarne ili gljivične infekcije.
• indikativno ponašanje: povučenost ili kronična depresivnost, izrazita zavodljivost, obrtanje spolnih uloga, pretjerana zabrinutost za braću/sestre, nisko samopoštovanje, nedostatak samopovjerenja, umanjuje svoju vrijednost, problemi s vršnjacima, nagle velike promjene u težini (gubitak ili povećanje), pokušaji samoubojstva, loša emocionalna kontrola, nagli problemi u školi, nelagoda pri fizičkom kontaktu ili fizičkoj blizini, pokazivanje neprikladne seksualne igre ili razumijevanja seksa s obzirom na dob, promiskuitet.

Zanemarivanje

Zanemarivanje može imati štetne posljedice za razvoj djeteta kao i zlostavljanje. Ono predstavlja nezadovoljavanje djetetovih osnovnih potreba poput odgovarajuće hrane, odjeće, uvjeta stanovanja, medicinske skrbi i školovanja, a roditelj ili skrbnik ima mogućnosti za njihovo zadovoljenje. Također, zanemarivanje predstavlja i ostavljanje same kod kuće djece koja su premlada da se brinu o sebi, prepuštanje djece neadekvatnom nadzoru, nepažnja prema emocionalnim potrebama djeteta, dijete nitko ne sluša i ne obazire se na njegove potrebe i želje. Nitko mu neće reći "Vidi kako si lijepo nacrtao crtež" ili "Primjećujem da te danas nešto muči...".

Zanemarena djeca obično pokazuju znakove da su na neki način nesretna. S vremenom kako dijete odrasta zanemarivanje postaje njegova svakodnevica i ono ga počinje smatrati "normalnim", a posljedice koje ostavlja vide se osim u tjelesnom izgledu (izgladnjelost, neodgovarajuća odjeća za vremenske prilike) i u ponašanju djeteta (povučenost ili agresivnost), njegovom emocionalnom životu, odnosu s vršnjacima, neuspjehu u školi i sl. Jedna od čestih zabluda koje vladaju jest da loši materijalni uvjeti mogu predstavljati rizik za zanemarivanje djeteta, ali to ne znači da sve siromašne obitelji zanemaruju djecu.

Indikatori

• fizički indikatori: napuštanje, nezadovoljene medicinske potrebe, konzistentni nedostatak nadzora, stalna glad, neprikladna odjeća, higijenska zapuštenost, uši, napuhnuti trbuh, izgladnio izgled, dijete ne napreduje u razvoju.
• indikativno ponašanje: stalno pokazuje umor ili bolest, spavanje na nastavi, krađa hrane, prosjačenje od vršnjaka, izjavljuje da roditelja/staratelja nema kod kuće, često izostaje iz škole ili kasni, samodestruktivnost, napuštanje škole.