/11 /11

SRETAN VAM DORUČAK!

Dok čekate glavno jelo, zadovoljite se malim zalogajima koji vam neće pokvariti apetit.
Probajte umake temeljene na jogurtu i svježim krastavcima, avokadu i rajčicama ili pireu od slatkih papričica. Poslužite ih uz svježe krastavce i mrkvu narezane na štapiće ili tostirane pogačice od punog zrna.
Kao bržu i jednostavnu opciju, preporuča se i topla juha od povrća. Ukoliko se odlučite za gotove juhe, obogatite ih s malo svježeg vrhnja ili jogurta te svježim začinskim biljem. Ne zaboravite izabrati juhe s manje soli.

Za neke Božić nije Božić bez purice, što je zapravo dobra vijest.

Ne zaboravite i drugi obavezni dio blagdanskog ručka - pečene krumpire. Krumpir je namirnica bogata škrobom, odnosno ugljikohidratima koji nam daju energiju, ali i vlaknima i drugim važnim vitaminima i mineralima. Zato, uživajte u krumpiru. Prilikom pripreme krumpira upotrebljavajte što manje masti i narežite ih na veće komade kako bi upili što manje masnoća.

U vrijeme blagdana poželjno je konzumirati veće količine različitog povrća. Većina ljudi će pojesti veće količine voća i povrća nego uobičajeno, tako se može konzumirati preporučenih pet obroka voća i povrća na dan.

U to doba godine sezona je različitog korjenastog povrća, koje doprinosi boljem okusu jela.
Prilikom kuhanja povrća, nemojte soliti vodu u kojoj se kuha povrće. Zimsko povrće može se kuhati i bez soli, a radije dodajte začinsko bilje.

Mrkva se može peći, kuhati ili naribati te dodati malo limunova soka i maslinovog ulja. Prokulice nisu baš najomiljenija namirnica svim. No, ukoliko su dodatak krumpiru i napravi se pire te doda još malo pržene slanine i sira, bit će puno zanimljivije.

Najbolji način pripreme povrća je kuhanje na pari. Za razliku od kuhanja u vodi, povrće kuhano na pari gubi manje količine vitamina. Ukoliko se povrće kuha u vodi, iskoristite istu vodu za pripremu umaka. To je zdraviji način pripreme umaka jer nećete morati upotrebljavati kocke bujona i slične dodatke koji sadrže velike količine soli.

Ukoliko želite izbjeći neugodan osjećaj prejedanja, pokušajte jesti polagano i tijekom cijelog dana. Osjećat ćete se bolje, kao da ste pojeli dovoljno i izbjeći ćete prejedanje. Kad osjetite da ste siti. pokušajte se oduprijeti porivu da pojedete još jedan zalogaj. Radije se odmorite od jela.

Popodne iskoristite za laganu šetnju, radi potrošnje kalorija koje ste unijeli za vrijeme ručka.

Blagdani su također vrijeme za isprobavanje poklona poput novog bicikla, rola ili nogometne lopte. Ukoliko pada kiša ili snijeg, zašto ne biste igrali neku od igara koje se mogu igrati i unutar doma?

Sto napraviti kad poželite sjesti pred televiziju i nešto pojesti? Uzmite nesoljene oraščiće ili sušeno voće. Klementine, mandarine i naranče bogate su vitaminom C, a sušene smokve i datulje dobar su izvor različitih vitamina i minerala.

Bez obzira na to što nastojimo sve pojesti, najčešće smo nakon blagdanskog obroka suočeni s većim količinama ostataka.

Evo nekoliko ideja kako ih iskoristiti:

• Napravite toplu zimsku juhu od ostataka purice i povrća te u nju dodajte rezance
• Napravite sendviče od ostataka pečenog mesa i različitih vrsta kruha od cijelog zrna te u njih dodajte svježu salatu
• Iskoristite voće i povrće za pripremu zdravog obroka
• Ostatke mesa također možete umotati u palačinke zajedno sa sirom te zapeći u pećnici
• Ostatke sušenog voća dodajte u žitarice prilikom doručka.


Ne zaboravite ostatke jela što prije spremiti u hladnjak (najbolje bi bilo unutar 1 do 2 sata) kako biste spriječili razvoj štetnih bakterija.

Također je bitno ostatke jela dobro podgrijati prije ponovnog konzumiranja. Hrana mora biti dovoljno podgrijana, tako da je i u sredini vruća. Ne podgrijavajte hranu više od jedan put. Ostatke obroka bi bilo najbolje iskoristiti unutar 2 dana od pripreme.