Kako će reagirati prvo dijete uvelike ovisi o dobi djeteta.

/11 /11

Pozitivna promjena u odnosu na prvo dijete jest da se roditelji sad najčešće puno bolje snalaze u raznim poslovima vezanim uz njegu djeteta, osjećaju se sigurniji, samopouzdaniji, manje ih plaši i uznemiruje svaki djetetov plač. Sve one stvari koje su kod prvog djeteta predstavljale izazov - mijenjanje pelena, hranjenje, kupanje… sad se obavljaju s lakoćom. No, posla je puno, valja se skrbiti za bebu, ne zanemariti starije dijete i stoga nerijetko roditelji uskoro bivaju vrlo iscrpljeni. Kod nekih se žena nakon porođaja javljaju promjene raspoloženja i depresivnost tzv. “baby blues”, što može biti vrlo neugodno i uznemirujuće i važno je da se ukoliko kod sebe primijetite takve promjene, ne mučite već što prije posavjetujete s liječnikom.

Katkad roditelji strahuju da će dolaskom nove bebe izgubiti bliskost i povezanost s prvim djetetom, no otkriju da prirodno nalaze način da podijele svoju ljubav, obuhvaćajući svu djecu koju imaju.

Poteškoća koja se često javlja nakon rođenja drugog djeteta jest da roditelji tijekom prvih nekoliko mjeseci nakon porođaja nemaju gotovo uopće vremena za sebe. Neprestano biti u ulozi oca ili majke psihološki je vrlo iscrpljujuće. Stoga je važno redovito osigurati bar neko vrijeme “samo za sebe” te isto tako i vrijeme sami sa svojim partnerom! Dobra organizacija vremena može pomoći da se održi emocionalna stabilnost i kvalitetni odnosi supružnika.

Reakcije prvog djeteta

Kako će reagirati prvo dijete uvelike ovisi o dobi djeteta. Mlađa djeca će teže verbalno izraziti svoje osjećaje te češće reagiraju regresijom, tj. počnu se ponašati kao da su se vratili na raniju razvojnu stepenicu – mogu primjerice ponovno posegnuti za dudom koju su već bili odbacili, ponovo tražiti svoju bočicu, početi tepati i slično. Druga djeca pak mogu tražiti pažnju odbijanjem hrane, neposluhom, burnim plačem.

PROČITAJTE JOŠ: Dozvolite djetetu da bude dijete!

Što je dijete starije to će lakše moći prepoznati i riječima izraziti što osjeća. Najčešće su neugodne reakcije prolazne i mogu se olakšati ako roditelji pažljivo promatraju i slušaju starije dijete te unaprijed dogovore tko će mu i na koji način posvetiti dodatnu pažnju.

Korisno je već tijekom trudnoće pripremati dijete i pomoći mu da uspostavi vezu s nerođenim bratom/sestrom – primjerice razgovarati o tome kako zamišlja da će beba izgledati, kako će mu kao stariji brat/sestra pomoći, uključiti dijete da sudjeluje u pripremi sobe/stvari za bebu, razgovarati s djecom koja već imaju braću i sestre itd. Što je uloga “brat-sestra” unaprijed bolje pripremljena, to će se dijete lakše u njoj snaći.

Utjecaj redoslijeda rođenja na osobine djeteta

U psihologiji postoji niz istraživanja i teorija koje se bave utjecajem redoslijeda rođenja na psihološki razvoj i ličnost djeteta. Jedna od prvih bila je teorija redoslijeda rođenja Alfreda Adlera. Prema njemu je “drugo dijete” često buntovnije i borbenije od prvorođenog, sklonije natjecanju. Kasnije teorije na različite načine opisuju određene karakteristike djece za koje smatraju da su pod velikim utjecajem položaja unutar obitelji (prvorođena djeca inicijativna, ambiciozna…). Ukoliko je razlika između djece veća od pet godina, drugorođeno dijete kao da je ponovo u ulozi prvorođenog.

Drugi pak autori smatraju da nije tako bitno samo po sebi je li dijete rođeno kao prvo, drugo, treće… već da je bitan odnos roditelja i djece te braće i sestara međusobno. Što su roditelji svjesniji i pažljivije vode računa o djeci i sebi samima, to je veća vjerojatnost da će svi zajedno uživati u toplini, ljubavi i radosti u obitelji koju zajedno grade.
 

Mamino sunce