|      
Želiš odustati?
Prije nego potvrdiš svoju odluku, upoznaj se s posljedicama.
Ukoliko potvrdiš odustajanje na tvoje ćemo osobno računalo postaviti cookie kako bismo te pri dolasku na portal tijekom natjecanja od 17.-23.12., prepoznali i omogućili ti nesmetano korištenje portala, bez prikazivanja ikona sponzora odnosno kontrole uz desni rub ekrana.

Istovremeno, morat ćemo ti oduzeti sve prikupljene bodove. Odustajanjem, nažalost, gubiš i pravo na osvojene nagrade.

Želiš li još uvijek odustati?
Ringeraja.hr koristi "kolačiće" za pružanje boljeg korisničkog iskustva, praćenje posjećenosti i prikaz oglasa. Postavke prihvata kolačića podesite u vašem internet pregledniku.
Nastavkom korištenja smatra se da se slažete s korištenjem kolačića u navedene svrhe. Za nastavak kliknite "U redu".   Saznajte više.

Emocionalni, socijalni i intelektualni razvoj djeteta

4.5.2010
Nakon devet mjeseci u mraku, beba se rodila. Odjednom je zaronila u svijet svjetla i zvuka, pokreta i dodira, okusa i mirisa. Senzorička burleska!

image
/11


Postoji šest iskustava koja potiču razvoj inteligencije kod djece:
 
I: Samoregulacija i zanimanje za okolinu

Nakon devet mjeseci u mraku, beba se rodila. Odjednom je zaronila u svijet svjetla i zvuka, pokreta i dodira, okusa i mirisa. Senzorička burleska! Sva ta informacija ushićuje i stimulira, ali istodobno beba mora naučiti da je informacija ne predvlada. Prvi izazov je zaprimiti tu senzoričku panoramu, ali pri tome regulirati svoju reakciju i održati spokoj. Postepeno beba pronalazi stvari koje usredotočavaju njezin interes te istodobno mogu poslužiti za samosmirivanje - mamino lice, tatin glas, meka dekica u dodiru s kožom. Malo-pomalo dojenče uči uravnotežavati rastuću svjesnost osjeta sa sposobnošću održavanja stanja mira. Tih nekoliko vještina su važne sastavne klade emocionalnog, socijalnog te intelektualnog zdravlja. Bez njih mi ne možemo učiti, ne možemo razvijati odnose s drugim ljudima, ne možemo preživjeti u našem vrlo stimulativnom okruženju. To kako dijete modulira i obrađuje osjete je važan razvojni čimbenik.

II: Bliskost


Zajedno s interesom prema okolini dolazi posebna ljubav prema svijetu međuljudskih odnosa. Ali ne bilokojih odnosa! Malo dijete želi svoje roditelje. Izdvojilo ih je kao najvažniji aspekt svojega okruženja i daje njima do znanja da su posebni. Kada ulaze u njeno vidno polje, beba se veseli, gleda ih u oči i smješi se. I u tim trenucima zajedničkih osmjeha i radosti roditelji i beba zaljubljuju se još više. Zajedno otkrivaju i produbljuju svoju intimnost. Sposobnost biti intiman formira temelj svih budućih odnosa. Iz nje beba uči da su toplina i ljubav mogući, da odnosi s ljudima mogu donositi radost. Dijete koje je to naučilo sa svojim roditeljima, izgradilo je temelj za nastavak učenja privrženosti u odnosima tijekom cijeloga svojeg života. Usvajanje tog miljokaza također učvršćuje motoričke, kognitivne i govorno-jezične vještine. Mališan uči koristiti svoje tijelo u potrazi za roditeljskim licem i dodirom, kontaktom očima ili privijanjem uz majku. Uči promatrati okolinu u potrazi za poznatim licem i zadržavati na njemu svoju pažnju do 30 sekundi i više. Uči prepoznavati glasove i izvor govora, posebno govor svojih roditelja. Sve te vještine stvaraju temelj za sposobnosti kretanja, razmišljanja i govorenja.

III: Dvosmjerna komunikacija


Kada se beba zaljubljuje u svoje roditelje, događa se zanimliva stvar. Ona shvaća da može na njih utjecati. Kada se smješi mami, mama joj uzvraća smješak. Kada pruža ručice prema tati, tata pružai svoje ruke prema njoj. Dijete iskazuje osjećaj ili namjeru a roditelji mu odgovaraju. To je početak komunikacije. Beba i njezini odrasli vode dijalog. O tim dijalozima volimo govoriti kao o otvaranju i zatvaranju ciklusa komunikacije. Kada dijete pogledom poseže za roditeljem - ono otvara ciklus. Kada mu roditelj odgovara - uzvraća pogled - nadograđuje djetetovu radnju. Kada dijete zauzvrat odgovara roditelju - osmjehom, glasanjem, pružanjem ruku ili čak okretanjem od njega - ono zatvara ciklus. Iz tog iskustva dijete prilično brzo zaključuje da je u stanju uzrokovati reakcije i djelovanja drugih ljudi i predmeta. Udara igračku i igračka stvara zvuk! Baca kocku, kocka pada na pod. Dijete shvaća da može utjecati na okolinu. Po prvi puta dijete postaje osobom s vlastitom voljom, postaje netko tko može aktivno birati što će raditi, znajući da će njegova radnja uzrokovati rezultat. Tako, dijete usvaja temeljne emocionalne, kognitivne i motoričke lekcije. Dvosmjerna komunikacija je neophodna za sve međuljudske odnose. Ona također omogućuje djeci da spoznaju sebe i svijet koji ih okružuje. Starije dijete grli učitelja i učitelj mu uzvraća zagrljaj. Ono uči da je cijenjeno. Gura drugo dijete i to dijete počinje plakati. Uči da svojim djelovanjem može nekoga povrijediti. Bez tih neophodnih iskustava dvosmjerne komunikacije dijete neće biti u stanju formirati pravu spoznaju o tome tko ono jest ili uvidjeti da u svijetu ima logike.

IV: Složena komunikacija


Kada je dijete ovladalo osnovama dvosmjerne komunikacije, broj ciklusa koje može otvarati i zatvarati brzo raste. A uz to raste i njihova složenost. Ako je ranije reagiralo jediničnom gestom, sada je dijete u stanju povezivati geste u složene odgovore. Kada vidi majku koje neko vrijeme nije bilo, može potrčati prema njoj, obgrliti je rukama i cvičati od radosti, odnosno reagirati nizom ponašanja za koja u ranijoj fazi nije bilo sposobno. Rastući gestovni rječnik omogućuje djetetu složenije načine samoizražavanja. Tako, dijete postaje kreativno. Ima široki raspon osjećanja i raznovrsni rječnik ponašanja. Na tom stupnju djeca zatvaraju do 20, 30, 40 komunikacijskih ciklusa. U međuvremenu, dijete počinje shvaćati ponašanje drugih ljudi. Prema gestama svojih roditelja može saznati je li na sigurnome ili pod prijetnjom opasnosti, je li prihvaćeno ili odbijeno, cijenjeno ili poniženo. Prije nego što se do bilo koje mjere služi govorom, dijete i njegovi roditelji vode dijaloge na važne životne teme. Dijete formira osobine svoje naravi, očekivanja drugih ljudi i osjećaj za sebe. Također niću obrasci bespomoćnosti ili svojevoljnosti te očekivanja ljubavi i poštovanja, nepravde ili uvrede. Sve to se događa prije nego dijete ovlada govorom. Putem sveobuhvatnog iskustva komunikacije dijete gradi temelj govora. Teškoće u komunikaciji često se po prvi puta otkrivaju u ovoj fazi, mnogo prije nego što je nerazvijenost govora stvarno uočljiva. Ako u dobi izme|u 12 i 20 mjeseci vaše dijete ne čini složene geste, naprimjer ne uzima vas za ruku i ne vodi prema vratima da bi se igralo vani ili ne vuče vas za sobom da mu pomognete pronaći igračku, vjerojatno je potrebna puna stručna evaluacija. Čak i ako dijete ne još govori, ali pri tome pokazuje složeni stupanj problemskog ponašanja možete pričekati i promatrati. Međutim, ako dijete ne vlada takvim predverbalnim ponašanjem, čekanje je nerazumno. Sposobnost samoizražavanja putem složenih gestovnih konverzacija izgrađuje djetetovu motoriku i vještine motoričkog planiranja. Istodobno raste i sposobnost kognitivnog shvaćanja okoline.

V: Emocionalne ideje


Djetetova sposobnost formiranja ideja se po prvi puta razvija u igri. Pomoću igračaka dijete plete priče, a kroz te priče eksperementira raznovrsnim namjerama i željama koje osjeća. Lutka-mama hrani lutku-bebu. Dinosauri prijete ljudima u kući. Automobili se sudaruju s drugim automobilima. Istodobno s tom ispunjenom idejama igrom dolazi do obogaćene upotrebe govora. Ispočetka dijete samo imenuje važne elemente svoje okoline - osobe o kojima ovisi, svoja omiljena jela i igračke - ili zapovijednički naređuje: "To!" S vremenom, u igri se pojavljuju dijalozi. Kasnije, uz pomoć roditelja, dijete daje nazive raznim namjerama, željama i osjećajima. Kroz ispunjenu idejama igru i proširenu upotrebu govora dijete usvaja da predmeti mogu biti zastupljeni simbolima. Prazna kutija u kojoj dijete kupa svoju lutku je simbol kupaonice. Riječ "kupanje" je simbol aktivnosti u kupaonici. Riječ "ljutit" je simbol eksplozivnog osjećanja koje nastaje unutra. Svaki simbol je ideja, apstrakcija konkretnog predmeta, radnje ili emocije koju dijete ima. Dok sve više i više eksperimentira s maštovitom igrom i govorom, raste njegova tečnost u svijetu ideja. Konačno, dijete je sposobno manipulirati idejama i upotrebljavati ih u svrhu zadovoljavanja svojih potreba. Naprimjer, ono može vidjeti, čuti i osjećati mamu kada mama nije pored njega. Sada, kada se probudi noću, umjesto da jednostavno zaplače, može je pozvati. Ponekad, da bi se smirilo, dovoljno mu je samo vizualizirati majku i pomisliti na nju. Kada je žedno, dijete može pomisliti na sok i reći: "Mamice, soka", umjesto da se nada da će majka sama saznati što ono želi. S tom novom sposobnošću manipuliranja svijetom simbola, dijete je učinilo skok na mnogo viši stupanj komunikacije i svjesnosti.

VI: Emocionalno i logičko razmišljanje

U prethodnoj fazi, djetetovo izražavanje emocija je poput nepovezanih otočića. Promjene tema se događaju u nekoliko minuta, a za odigravanje svojih emocija, dijete se služi svime na čemu zaustavi svoj pogled. U ovoj šestoj fazi dijete gradi mostove između tih otočića. Ideje se povezuju zajedno u logički redoslijed. Dok u 5. fazi dijete počinje odijevati lutku, zatim vidi bojicu, pa počinje črčkati, zatim vidi bubanj, pa se pravi da je bubnjar, u ovoj fazi emocionalnog i logičkog razmišljanja dijete povezuje dijeliće zajedno. Naprimjer, može tražiti bubnjara da svira za odjevenu lutku, a bojicom će prirediti pozivnice na predstavu. Ili, lutka će možda imati čajanku, pa telefonira prijateljima da ih pozove, priprema pića, postavlja stol i određuje mjesta za goste. U ovoj fazi dijete je kroz igru sposobno izražavati široki raspon emocija. Može čak i predvidjeti neka svoja osjećanja - ako će mama otići, bit će preplašeno. Dijete također počinje osobno i emocionalno shvaćati koncepte prostora i vremena: mama je u drugom gradu, to nije isto što i drugoj sobi; ako ja danas udarim Tomicu, Tomica se neće sutra igrati sa mnom. Dijete je također sposobno povezivati ideje u odnosu na prostorno i verbalno rješavanje problemskih situacija. Umjesto da u odvojenim kulama od kocaka vidi izolirane strukture, može ih spojiti zajedno i napraviti veliki dvorac. Dijete je u stanju odgovarati na pitanja "što", "gdje" i "zašto", uživa u raspravama, logički iskazuje svoje stavove i počinje dugo putovanje prema sve višim i višim razinama apstraktnog mišljenja. Tijekom ove faze dijete postaje još više verbalno. U izražavanju emocija još uvijek se oslanja na geste - naročito kada se radi o negativnim osjećajima, poput ljutnje i agresije - ali sada se mnogo bolje snalazi u području govora i razumije da je ideje i osjećaje moguće iskazati verbalno. Više razine mišljenja nadograđuju se na taj temelj.

Izvor: knjiga Razvoj zdravog uma autora S. Greenspana u izdanju Ostvarenja 2004.

Klikni “Like” i dodaj svoj komentar na članak:

Spavanje
Spavanje je fiziološka potreba. To je vrijeme mirovanja mišića, vrijeme u kojem se gubi kontakt s okolinom vidom, sluhom...
3
Kako uvesti pravila spavanja
Koliko je sna djeci potrebno u kojem razvojnom razdoblju? Kako postaviti granice i uvesti pravila spavanja? Kako roditel...
3
Kako uspješno dojiti?
Za uspješno dojenje potrebna je velika želja i upornost majke. Sigurni smo da će ovaj video pomoći mnogim mamama koje su...
3
Prva menstruacija nakon porođaja
Kod majki koje doje prva menstruacija obično nastupa nešto kasnije nego kod majki koje ne doje.
3





Anketa

Raspoloženje u trudnoći.
пеперутка16

Da li ste imale nagle promjene raspoloženja u trudnoći?

Oznake

Sve najbolje!

Nekoliko korisnica i korisnika koji danas slave rođendan:

Čestitamo!