/11 /11

Na alergije treba obratiti pažnju već iz obiteljske anamneze. Ako je poznato da jedan od roditelja ili oba roditelja imaju alergiju na neku određenu vrstu namirnica, velika je vjerojatnost da će i dijete imati povećanu sklonost izbijanju alergije.
Hoće li kod dojenčeta doći do izbijanja alergije ovisi o nizu faktora, a osim obiteljske sklonosti, važnu ulogu igra i izloženost vanjskim alergenima.

Kod dojenčadi s visokim rizikom od izbijanja alergije, preporučuje se dulje dojenje, najmanje šest mjeseci, a po mogućnosti i do godinu dana. Ukoliko majka ne doji, preporučuje se uporaba hipo-alergenog mlijeka (HA mlijeko).
U slučaju da je alergija na kravlje mlijeko potvrđena putem testova, pedijatar bi trebao preporučiti specijalno mlijeko s potpuno hidroliziranim proteinom.

Neke novije spoznaje ukazuju na to kako zaštititi dojenče od izbijanja alergije. Važno je već u trudnoći prekinuti s pušenjem (partner također!) te uravnoteženo i zdravo se hraniti.

U prvoj godini treba izbjeći uvođenje hrane s visokim alergijskim potencijalom. U tu skupinu namirnica spadaju svježe kravlje mlijeko i proizvodi od svježeg kravljeg mlijeka, jaja, riba, soja i sojini proizvodi, agrumi (oprez kod dodavanja narančinog soka!), jagode, celer, koštuničavo voće (orasi, bademi, lješnjaci), čokolada. Te namirnice treba uvoditi u prehranu postupno i tek nakon napunjenih godinu dana. U iznimnim slučajevima i mrkva može izazvati alergiju te tada u prve kašice, uz krumpir treba dodavati povrće s niskim potencijalom izazivanja alergija, a to su tikvica, bundeva, koraba, karfiol ili brokula.

Između uvođenja svake pojedinačne namirnice koja ima viši potencijal izazivanja alergije, mora proći dva tjedna. Kod uvođenja mliječnih kašica, preporučuje se priprema kašica od HA mlijeka i rižinih ili kukuruznih pahuljica.

Neki od češćih simptoma koji ukazuju na alergiju su osipi i crvenila na koži, često curenje nosa, učestale i neobjašnjive dijareje (proljevi). Ako navedeni simptomi dulje traju ili se javljaju pri kontaktu s određenom namirnicom (u dojenačkoj dobi najčešće kravljim mlijekom), potrebno je posavjetovati se s liječnikom i po mogućnosti napraviti alergijski test. U dojenačkoj dobi najčešće se testira na podnošenje proteina mlijeka i gluten.

Osim alergija na hranu često dolazi do kontaktnog dermatitisa – crvenila i ljuskanja kože uz svrbež koji zna biti vrlo neugodan za dojenče. Ono je nervozno, svrbi se, plače, nezadovoljno je. Koža djeteta može tako reagirati u doticaju s kupkama, parfemima, losionima, deterdžentima…

Tako osjetljivu kožu dojenčeta treba tretirati uljnim kupkama i indiferentnim kremama, a ako to ne pomogne na tržištu postoji dovoljan broj preparata za specijalnu njegu.

Mamino sunce