/11 /11

Za aktualne sadržaje i vijesti iz svijeta roditeljstva i trudnoće odaberite Ringeraju kao svoj preferirani izvor na Googleu.

Postavi

Na alergije treba obratiti pažnju već iz obiteljske anamneze. Ako je poznato da jedan od roditelja ili oba roditelja imaju alergiju na neku određenu vrstu namirnica, velika je vjerojatnost da će i dijete imati povećanu sklonost izbijanju alergije.
Hoće li kod dojenčeta doći do izbijanja alergije ovisi o nizu faktora, a osim obiteljske sklonosti, važnu ulogu igra i izloženost vanjskim alergenima.

Kod dojenčadi s visokim rizikom od izbijanja alergije, preporučuje se dulje dojenje, najmanje šest mjeseci, a po mogućnosti i do godinu dana. Ukoliko majka ne doji, preporučuje se uporaba hipo-alergenog mlijeka (HA mlijeko).
U slučaju da je alergija na kravlje mlijeko potvrđena putem testova, pedijatar bi trebao preporučiti specijalno mlijeko s potpuno hidroliziranim proteinom.

Neke novije spoznaje ukazuju na to kako zaštititi dojenče od izbijanja alergije. Važno je već u trudnoći prekinuti s pušenjem (partner također!) te uravnoteženo i zdravo se hraniti.

U prvoj godini treba izbjeći uvođenje hrane s visokim alergijskim potencijalom. U tu skupinu namirnica spadaju svježe kravlje mlijeko i proizvodi od svježeg kravljeg mlijeka, jaja, riba, soja i sojini proizvodi, agrumi (oprez kod dodavanja narančinog soka!), jagode, celer, koštuničavo voće (orasi, bademi, lješnjaci), čokolada. Te namirnice treba uvoditi u prehranu postupno i tek nakon napunjenih godinu dana. U iznimnim slučajevima i mrkva može izazvati alergiju te tada u prve kašice, uz krumpir treba dodavati povrće s niskim potencijalom izazivanja alergija, a to su tikvica, bundeva, koraba, karfiol ili brokula.

Između uvođenja svake pojedinačne namirnice koja ima viši potencijal izazivanja alergije, mora proći dva tjedna. Kod uvođenja mliječnih kašica, preporučuje se priprema kašica od HA mlijeka i rižinih ili kukuruznih pahuljica.

Neki od češćih simptoma koji ukazuju na alergiju su osipi i crvenila na koži, često curenje nosa, učestale i neobjašnjive dijareje (proljevi). Ako navedeni simptomi dulje traju ili se javljaju pri kontaktu s određenom namirnicom (u dojenačkoj dobi najčešće kravljim mlijekom), potrebno je posavjetovati se s liječnikom i po mogućnosti napraviti alergijski test. U dojenačkoj dobi najčešće se testira na podnošenje proteina mlijeka i gluten.

Osim alergija na hranu često dolazi do kontaktnog dermatitisa – crvenila i ljuskanja kože uz svrbež koji zna biti vrlo neugodan za dojenče. Ono je nervozno, svrbi se, plače, nezadovoljno je. Koža djeteta može tako reagirati u doticaju s kupkama, parfemima, losionima, deterdžentima…

Tako osjetljivu kožu dojenčeta treba tretirati uljnim kupkama i indiferentnim kremama, a ako to ne pomogne na tržištu postoji dovoljan broj preparata za specijalnu njegu.

Mamino sunce