Pogledajte poznati eksperiment "Smrznuto lice" iz 1975. godine, koji se danas koristi kao standardni test za različite utjecaje na razvoj zdrave povezanosti i odnose novorođenčeta s drugim osobama.

U trenutnoj situaciji, kada se bebe također svakodnevno suočavaju s odraslima, kao i s braćom i sestrama koji nose zaštitnu masku na licu, sa znanstvenicima smo provjerili kako beba zapravo doživljava osobu bez izraza na licu ili sa skrivenim licem.

 

"Smrznuto lice"

Da izrazima lica majka i drugi odrasli generalno reagiraju na bebino ponašanje ili njegove pozive na kontakt, potvrdili su znanstvenici 1994. godine u dobro poznatoj studiji dr. Gottman-a.

Zapravo, slična znanstvena istraživanja su rađena i prije. Na web stranici Gottman Instituta možemo pronaći poznati eksperiment Smrznuto lice, kojim su 1975. godine Tronick i njegove kolege pokušali otkriti kakav efekt na bebu ima majčina depresija, koja je sprečava da reagira na bebu i odazove joj se.

Kao što vidimo na video snimku iznad, nakon samo tri minute interakcije s majkom koja ne reagira, beba počinje snažno protestirati i potpuno je emocionalno zbunjena. U stvari, ona na razne načine neprestano pokušava "probuditi" majku da joj se ponovo odazove, kao ranije. Kada svi njeni pokušaji ne pobude nikakvu majčinu reakciju, beba se povlači i očajnički okreće leđa majci.

 

PROČITAJTE JOŠ: Baby blues, poslijeporođajna depresija i psihoza

 

 Standardni test za provjeru različitih utjecaja na bebu

"Reakcija dojenčadi koju vidimo u eksperimentu Tronicka, ostaje jedna od najpotvrđenijih reakcija djeteta u razvojnoj psihologiji", kako ovaj presudni eksperiment opisuje Jason Goldman.

Ovaj test je temeljito testiran i ponavljan tijekom godina, tako da danas služi kao standardna psihološka metoda za provjeru ljudske percepcije, razlika u komunikaciji prema spolu i kulturi, individualnih razlika u stilovima povezivanja kao i utjecaja majčine depresije na bebu.

Test smrznutog lica također se danas koristi za istraživanje multikulturnih razlika, gluhoće kod novorođenčadi, novorođenčadi s Downovim sindromom, novorođenčadi izložene kokainu, autistične djece i djece s roditeljima s različitim psihopatologijama, posebno depresijom.

 

Dakle, kada beba vidi osobu s maskom, ta osoba je za nju bezizražajna osoba, što bebu emocionalno uznemirava i negativno utječe na njen emocionalni razvoj. To ozbiljno narušava djetetovu sposobnost da se poveže s osobom i razvije osjećaj sigurnosti, zbog čega su, recimo, maske u vrtiću toliko štetne.

Čak i kod starije djece, koja su racionalnija i možda razumiju što se događa oko njih, znanstvenici ne znaju sa sigurnošću kako sva ta maskirana lica utječu na njihovo poimanje ljudi, svijeta i samih sebe.

 

Izvor: Ringaraja.net