Regresija spavanja je normalna razvojna faza. To je prolazni period kada dijete ne spava na uobičajen način, ima poteškoća s uspavljivanjem i spavanjem.

Iako postoji nekoliko faza regresije sna, možda najuobičajenija i najviše frustrirajuća faza je ona prva - regresija spavanja oko četvrtog mjeseca života.

Regresija sna beba je termin koji se koristi kako bi se opisalo razdoblje u kojem bebe lošije spavaju i koje može potrajati od sedam dana do šest tjedana. Specifičnost regresija sna je što se uvijek poklapa s velikim životnim prekretnicama.

Rast zubića, učenje novih motoričkih vještina, uvođenje dohrane, separacijska anksioznost, mamin povratak na posao, povremene bolesti, odvikavanje od pelena i regresija spavanja – sve su to razlozi zašto dječje spavanje ima svoje uspone i padove.

Regresija spavanja je normalna razvojna faza koja se javlja nekoliko puta u djetetovom životu. To je period kada dijete ne spava na uobičajen način, ima poteškoća s uspavljivanjem i spavanjem. Dijete koje je do nedavno spavalo jako dobro sada zadaje muke roditeljima.

Djeca se tijekom tih perioda kognitivnih i/ili motoričkih skokova osjećaju uzbuđeno kao mi odrasli noć prije nekog jako važnog događaja poput vjenčanja ili diplome. Samo s razlikom što se njima tijekom perioda regresije spavanja nakupi manjak sna, pa su u začaranom krugu neispavanosti i nervoze, zbog čega onda još teže zasnivaju.

PROČITAJTE JOŠ: "Bijela buka" za uspavljivanje beba: Što je to?

Prva regresija spavanja (oko četvrtog mjeseca)

Normalno je da će dijete imati prvi poremećaj sna oko četvrtog mjeseca života. U tom razdoblju djeca se počinju samostalno okretati, doživljavati svijet u tri dimenzije, postaju im zanimljive ručice i igranje s njima, hvatanje predmeta u njihovoj blizini.

Javlja se oko 19.og tjedna, odnosno između trećeg i petog mjeseca bebina života. Radi se o trajnim promjenama u obrascu spavanja. Beba u ovom razdoblju sve manje spava u REM fazi sna. Počinje imati česte izmjene REM i nonREM faze sna tijekom noći, tijekom kojih dolazi i do buđenja. Zapravo kreće spavati poput odraslih.

Prilikom svake te izmjene ciklusa sna beba se budi i treba pomoć kako bi ponovno zaspala. Izmjene ciklusa sna baš u ovom periodu postaju jako česte. To je razlog učestalih noćnih buđenja u ovoj dobi. Ne radi se o tome da je dijete gladno, nego samo mijenja svoj obrazac spavanja.

Ako ima sposobnost samostalnog uspavljivanja, vjerojatno će se regresija spavanja osjetiti u manjoj mjeri u odnosu na dijete koje ne zna samostalno zaspati (a to je većina).

Ako ima samo jednu asocijaciju na spavanje, poput dojenja, onda će to trebati prilikom svake izmjene ciklusa sna. U ovom slučaju prva regresija spavanja će biti itekako uočljiva.

Ova regresija spavanja je također povezana s kognitivnim i motoričkim skokom u razvoju koji se tada javlja. Bebe počinju više doživljavati svijet oko sebe, svoje ruke, počinju se okretati s leđa na trbuh i obratno. Okulomotorna koordinacija postaje sve bolja i beba će biti zainteresirana za hvatanje različitih predmeta i stavljanjem svega što nađe u usta.

PROČITAJTE JOŠ: Uzrok lošeg dječjeg sna

Prva regresija spavanja izaziva vjerojatno najviše frustracija i uočljiva je kod većine djece. Pogotovo je frustrirajuća ako roditelji ne znaju da se radi o regresiji jer onda nesvjesno čine više grešaka.

Neće se zauvijek tako često buditi noću. Važno je što roditelji rade u tom periodu.

Ako dijete dobiva podoj prilikom baš svake izmjene ciklusa sna (iako je donedavno noću imalo samo 2 do 3 podoja), onda je velika vjerojatnost da ti česti noćni podoji prerastu u naviku. Roditelji misle da je regresija sna potrajala jako dugo, ali ne radi o tome, nego u tom periodu se ukorijeni navika koju dijete tada usvoji.

Zato je važno da roditelji od rođenja bebu nauče na barem dva načina uspavljivanja. Uspavljivanje dojenjem je neupitno, ali bilo bi dobro da osim podojem može zaspati na još neki način. Time se prevenira da se ne ukorijeni isključivo jedan način uspavljivanja, što se posebice događa u prvoj regresiji spavanja.

Preuzeto: Svijetsnova.hr