prim dr. sc. Nives Pustišek, dr.med., specijalist dermatologije i venerologije, subspecijalist dječje dermatologije odgovorila je na najčešća pitanja Ringerajaca postavljena na forumu na temu atopijskog dermatitisa.

1.      Treba li kod atopijskog dermatitisa raditi alergo testiranja i ako da, od koje dobi?

 

Atopijski dermatitis je bolest iz skupine atopijskih bolesti i često je udružena s drugim bolestima atopijske skupine kao što su alergija na hranu, alergijski rinitis i alergijska astma. Tipičan početak atopijskog dermatitisa je između drugog i šestog mjeseca života; u više od 80% djece bolest počinje do pete godine života. Često se zna desiti da atopijski dermatitis kod djece vrtićke dobi prijeđe u astmu, odnosno kod veće djece u alergijski rinitis. Prijelaz jedne alergije u drugu, danas je poznat pod nazivom „atopijski marš“. U najmanje djece, srednje teški i teški oblik atopijskog dermatitisa često je udružen sa alergijom na hranu. Najčešći alergeni iz hrane su kravlje mlijeko, jaja, soja, gluten, pšenično brašno, kikiriki, orašasti plodovi, riba i školjke. Ukoliko se postavi sumnja na alergiju na hranu, pogotovo ako dijete uz kožne simptome ima i druge kao nenapredovanje na tjelesnoj masi, povraćanje, proljevi i slično, učinit će se alergo obrada. Dob nije ograničenje za alergo obradu, pa će se ona učiniti, ako se postavi sumnja na alergiju i kod najmanjeg djeteta. U nešto starije djece, pogotovo u djece koja uz kožne simptome imaju i dišnu simptomatologiju, učinit će se testiranje na inhalatorne alergene.

Ukoliko dijete ima blagi oblik atopijskog dermatitisa, i/ili dermatitis koji se pojavljuje samo u zimskim, hladnijim mjesecima, i/ili nema simptome od strane drugih organskih sustava (respiratorni ili probavni), alergo obrada neće biti potrebna. 

2.      Je li uvijek potrebno koristiti kortikosteroide ukoliko ostale kreme ne pomognu?

Liječenje atopijskog dermatitisa uključuje pravilnu njegu kože, izbjegavanje čimbenika pogoršanja ekcema, lokalnu protuupalnu terapiju, a u težim slučajevima bolesti fototerapiju i imunosupresivnu terapiju. Lokalna protuupalna terapija uključuje lokalnu kortikosteroidnu terapiju i lokalnu terapiju imunomodulatorima. Pravilnom njegom suhe atopijske kože i izbjegavanjem čimbenika pogoršanja ekcema nastojimo bolest držati pod kontrolom. Na žalost, atopijski dermatitis, obilježava kronično recidivirajući tijek i pojava ekcema. U toj fazi bolesti lokalna kortikosteroidna terapija je i dalje prva linija terapije koja smiruje dermatitis, vrlo brzo dovodi do smirenja upale, ekcema i svrbeža. Kortikosteroidi su hormoni kore nadbubrežne žlijezde i odlični su lijekovi, ali se moraju koristiti uz nadzor (evidenciju primjene i potrošnje). Upravo se u „školi o atopiji“ roditelji educiraju kako da pravilno koriste lokalnu kortiksoteroidnu terapiju, kako da pravilno evidentiraju potrošnju. Upravo na taj način nestaje strah od lokalne kortikosteroidne terapije koji je u dermatologiji poznat pod nazivom „kortikofobija“.

3.      Pomaže li vitamin D3 ublažiti simptome atopijskog dermatitisa?

U novije se vrijeme sve više govori o učinku vitamina D na smirivanje simptoma atopijskog dermatitisa. Učinak vitamina D na dermatitis još uvijek nije u potpunosti jasan i vjerojatno se ostvaruje preko regulacije kožnog mikrobioma, odnosno podizanja razine antimikrobnih peptida u koži, koji su sniženi kod atopijskog dermatitisa. Trenutno se provode studije o učinku vitamina D na atopijski dermatitis, ali se prate i moguće neželjene pojave. Više o vitaminu D i atopijskom dermatitisu očekujemo u skoroj budućnosti. 

4.      Podrazumijeva li pojava atopijskog dermatitisa nužno i neku vrstu alergije?

 

Atopijski dermatitis ne mora nužno biti udružen sa nekom vrstom alergije. Naime, novije klasifikacije atopijskog dermatitisa, predlažu da se razlikuju dva oblika bolesti: alergijski tzv. atopijski ekcem (povišene vrijednosti ukupnog imunoglobulina E u krvi, pozitivan nalaz specifičnih imunoglobulin E protutijela na nutritivne i/ili inhalatorne alergene u krvi, i/ili pozitivan prick-test na nutritivne i/ili inhalacijske alergene) i nealergijski tzv. neatopijski ekcem (vrijednosti ukupnog imunoglobulin E nisu povišene, negativan nalaz specifičnih imunoglobulin E -protutijela i prick-testa).

Olakšanje tegoba povezanih s atopijskim dermatitisom daju i razni balzami, emolijenti i kreme za izrazito suhu i kožu sklonu atopijskom dermatitisu.

Jedna takva inovacija laboratrija La Roche-Posay proizašla iz 25 godina istraživanja je i LIPIKAR Baume AP+ s novim aktivnim sastojkom Aqua Posae Filiformis, pomaže djelovati na odlučujuće čimbenike kod kože sklone atopiji:

• Ponovno uspostavljanje i stabilizaciju ravnoteže kožnog mikrobioma.
• obnavljanje i očuvanje zaštitne funkcije kožne barijere.

 

Formula je obogaćena:

• Niacinamidom.
• i karite maslacem (20%).

Sadrži minimalan broj sastojaka pomno odabranih zbog svoje učinkovitosti i sigurnosti. Bez parfema, je i bez parabena.

S novom teksturom koja se brzo se upija, što omogućava lakšu i brzu dnevnu primjenu. Ne ostavlja masan ni ljepljiv osjećaj.

Tri Ringerajca čije najmanje muče tegobe povezane s atopijskim dermatitisom La Roche-Posay odlučio je nagraditi s po jednim Lipikar balzamom LIPIKAR Baume AP+.

Sve što trebate učiniti je na e-mail adresu info@ringeraja.hr poslati nam odgovor na pitanje: Prije koliko godina su Laboratoriji La Roche-Posay stvorili liniju LIPIKAR? Odgovore potražite na stranicama La Roche-Posay Hrvatska i pošaljite nam ih najkasnije do petka 15.04. do 12h. Dobitnici će biti odabrani slučajnim odabirom i obaviješteni o dobitku e-mailom. Ne zaboravite nam poslati i osobne podatke radi slanja nagrada.