|
njanja -> RE: Dohrana - obroci i mojih 100 dilema! (27.6.2011 14:04:13)
|
evo interesantni članak:
izvor: plivazdravlje.hr
Prehrana dojenčeta
U izboru mlijeka za prehranu dojenčeta uvijek valja prednost dati majčinom mlijeku, koje neka ostane jedino mlijeko dok je to moguće.
Tijekom cijele prve godine života mlijeko je glavna hrana dojenčeta. U prvih 4-6 mjeseci dojenče iz mlijeka dobiva svu potrebnu energiju i sve prehrambene tvari potrebne za rast i razvoj. Iznimku čine vitamin D i, u nekim slučajevima, željeza. No, o tome treba odlučiti liječnik. Nakon 5. ili 6. mjeseca potrebno je dojenčetu prehranu obogatiti i drugim vrstama hrane; postupnim uvođenjem voća, povrća, mesa i žitarica. U izboru mlijeka za prehranu dojenčeta uvijek valja prednost dati majčinom mlijeku, koje neka ostane jedino mlijeko dok je to moguće. U slučajevima da je nemoguće dojenče hraniti majčinim mlijekom, potrebno je svakako koristiti prilagođeno, adaptirano kravlje mlijeko u obliku različitih dječjih mlijeka u prahu. Kravlje mlijeko, koje nije posebnim tvorničkim postupkom prilagođeno - bez obzira kako razrijeđeno bilo, nije pogodno za prehranu dojenčeta.
Kako izračunati dnevnu količinu mlijeka koju dijete treba popiti u prvim mjesecima? Količina potrebne energije (kcal), koju dijete treba dobiti putem mlijeka, izračunava se prema tjelesnoj težini djeteta tako da je kod: 0-3 mj. života potrebno 100-l20 kcal/kg TT 3-12 mj. života potrebno 100 kcal/kg TT Energetska vrijednost 100 ml mlijeka - bilo majčinog, bilo adaptiranog , bilo kravljeg - je cca 70 kcal, tako da je jednostavno izračunati potrebu. Primjerice, potreba djeteta teškog 4,5 kg i starog 3 mjeseca moguće je izračunati na sljedeći način: 4,5x 120= 540 kcal, 540: 0,7=77l. Dnevnu količinu od 770 ml podijelimo na 5-6 jednakih obroka, tako da po obroku dojenče popije oko 150 ml mlijeka. Izračunata količina predstavlja optimum s kojim dijete napreduje, no naravno da je količinu mlijeka potrebno prilagoditi teku pojedinog djeteta te njegovoj individualnoj brzini rasta (uz uvjet da potrebe tog djeteta nisu značajno ispod prosječnih potreba djeteta).
Što se tiče dohrane, tj. uvođenja bilo koje hrane osim mlijeka, ona počinje u 5. mjesecu za djecu hranjenu adaptiranim mlijekom, odnosno od navršenog 6. mjeseca života za djecu koja su na majčinom mlijeku. Pritom treba poštivati nekoliko pravila: 1. Djetetu treba dati vremena da se privikne na nov okus, uvodeći jednu po jednu vrstu voća ili povrća (obično se prvo uvodi voće u obliku voćne i voćno-žitne kašice). Taj obrok zamjenjuje jedan mliječni obrok i idealno bi bilo davati ga žličicom. Pri izboru žitnih pahuljica treba dati prednost onim koje su obogaćene željezom. 2. Tijekom 2 mjeseca postupno se uvodi raznovrsna hrana (voće, povrće, meso, žitarice), a dva mliječna obroka se zamijene obrokom voća i žitarica, odnosno mesa i povrća. Od mesa treba odabrati meso peradi, ribu, te teletinu ili janjetinu. Jaja se uvode najkasnije, i to prvo žumanjak, a tek po završetku prve godine i bjelanjak. 3. Važna je i kombinacija namirnica. Potrebno je kombinirati voće sa žitaricama, odnosno povrće s mesom, i to bez mliječnih dodataka te već razrijeđeno mesnim bujonom (radi optimalne resorpcije vitamina, željeza i minerala). Piće nakon obroka može biti obična voda ili voćni sok. U dobi od 6-12 mjeseci još uvijek postoje 2 do 3 mliječna obroka, od kojih jedan može biti u obliku prerađevina (kao npr. sir ili puding) ili u obliku mliječno-žitne kašice. 4. Hranu za dojenče ne valja dodatno soliti. Krajem prve godine života dijete ima pet obroka: dva mliječna (jutro i večer), jedan mliječno-žitni, jedan povrtno-mesni te jedan voćno-žitni. To je vrijeme kada dijete jede na žličicu, pije iz čašice i kada je prihvatilo svu hranu koja se u njegovoj kući jede i pripravlja.
|
|
|
|