Zdravlje trudnice, ali i djeteta koje će se tek  roditi uvelike ovisi o prehrani tijekom trudnoće. Najvažnija je  kvaliteta, a ne količina.   
 	Idealan omjer 
 	BJELANČEVINE 
 	 UGLJIKOHIDRATI 
 	MINERALI 
 	VITAMINI 
 	TEKUĆINA 
 	BROJ OBROKA 
  	Od žgaravice pati svaka druga trudnica   
 Trudnoća znači debljanje  i, ako ste žena koja drži do sebe, to će vas sigurno zabrinuti. Ako ste  još i žena koja brine o zdravlju, ionako vodite računa o tome što jedete  i je li vam prehrana dovoljno zdrava. O tome ćete naročito brinuti u  trudnoći, kad je to posebno važno - koliko zbog vas, tako i zbog  djeteta. Jer, zdravlje djeteta koje će se tek roditi uvelike ovisi o  vašoj prehrani tijekom trudnoće. Dakle, što i koliko jesti u trudnoći? 
 Pogreška  koju čine mnoge žene je uvjerenje da moraju jesti za dvoje, a to je  varka. Možda se čini logičnim da ćete trebati više energije zato što  nosite "dodatni teret" i zato da biste udovoljili potrebama čeda. Ipak,  nije tako jer se vaš metabolizam privremeno usporava, pa su potrebe za  energijom manje. Tijelo bolje čuva masnoću, kako bi je unaprijed  osiguralo dovoljno za dojenje. To je vjerojatno evolucijski mehanizam  razvijen da ženama kamenog doba pomogne pri preživljavanju razdoblja  nestašice. Najvažnije je jesti kvalitetno, ne samo radi vas, nego da bi  dijete bilo zdravo i primjerene težine i dužine kad se rodi. Predebele  trudnice izloženije su bolestima, osobito eklampsiji i preeklampsiji, a  osim toga prepun želudac pritišće jetru i bubrege. Pravilna prehrana je  ona koja je uravnotežena po kvaliteti i količini. Budući da se  kalorijama izražava energetska vrijednost namirnica, treba paziti da  njihov unos ne bude pretjerano Američka istraživanja pokazuju da trudna  žena treba oko 2000 dnevno, osim u posljednja tri mjeseca kad joj treba  još 200 kalorija (dojenje, ipak, zahtijeva više kalorija - 300 do 400  više tijekom prva tri mjeseca). Da biste provjerili dobivate li  prehranom dovoljno kalorija, najbolje je vagati se svakoga tjedna:  dobijete li više od pola kilograma, pretjerali ste! 
 Prehrana mora  sadržavati tvari što spadaju u tri osnovne kategorije: bjelančevine,  masti i ugljikohidrati. Zatim slijede mineralne soli i vitamini, koji  zapravo nisu hrana, ali su potrebni za dobro funkcioniranje organizma.   
 Idealan  omjer   
 Različite namirnice sadrže različite kombinacije  bjelančevina, masti i ugljikohidrata, triju osnovnih skupina hranjivih  tvari. Neke su bogatije bjelančevinama, a sadrže manje masti i šećera  (krto meso, riba, nemasni sirevi), druge su bogatije šećerima, a imaju  manje bjelančevina i masti (tjestenina, riža, kruh, marmelada, med),  ostale su bogate mastima, a ostalih hranjivih tvari imaju manje (maslac,  ulje, slanina). Prehrana mora biti sastavljena od različitih namirnica,  što sadrže različite kombinacije hranjivih tvari.   
 BJELANČEVINE   
 Dnevna  potreba trudnice za bjelančevinama je 1,5 g za svaki njezin kilogram, u  prosjeku, 8 dag dnevno. Bjelančevine se nalaze u namirnicama  životinjskog (meso, sir i mliječni proizvodi, piletina, riba, salame) i  biljnog podrijetla (mahunarke, voće). Mlijeko ima veliku hranjivu  vrijednost, sadrži bjelančevine, masti i šećere, pa predstavlja  kompletnu namirnicu. Ipak, u trudnoći ga ne trebate pretjerano piti.  Meso je najbogatiji izvor bjelančevina, ali ga nemojte previše jesti.  Dobar izvor bjelančevina su mahunarke (grah, grašak, leća, suha i  svježa). Jedanput tjedno jedite jetra ili druge iznutrice: Potrebu za  mastima prije svega valja zadovoljiti uljima biljnog podrijetla  (maslinovim, suncokretovim), a ne preporučuju se masti životinjskog  podrijetla (maslac, mast, slanina). Izbjegavajte i vrhnje. Dnevni unos  masti ne smije biti viši od 7 dag (oko 630 kalorija).   
 UGLJIKOHIDRATI   
 Većinu  kalorija iz prehrane treba dobiti iz ugljikohidrata, a oni se ne nalaze  samo u šećeru, nego i u medu, marmeladi, tjestenini, kruhu, riži,  palenti, krumpiru itd. Dobar izvor ugljikohidrata je i svježe voće, što  nikad ne smije izostati iz jelovnika trudnice.   
 MINERALI   
 Elementi  što nemaju kalorijsku vrijednost, ali su neophodni i za majku i za  dijete, su minerali. 
 Željezo, kalcij i fosfor najvažniji su među  njima, osobito u posljednjim mjesecima trudnoće. Kalcij je neophodan za  izgradnju kosti i hrskavice djeteta, ali ga treba biti dovoljno zato da  dijete ne bi trošilo majčine rezerve, neophodne u razdoblju dojenja.  Stoga trudnica treba barem 1,3 g kalcija dnevno, a najviše ga ima u  mliječnim proizvodima. Željeza je potrebno oko 20 mg dnevno, a važno je  za stvaranje crvenih krvnih tjelešaca u djetetovoj krvi. Ima ga u  povrću, osobito u mrkvi i špinatu. Uravnotežena prehrana osigurava  dovoljan unos željeza, pa tada ne trebate uzimati preparate željeza. I  fosfor je važan mineral za izgradnju kosti, mišića i živčanog sustava  djeteta. Namirnice bogate fosforom su sirevi, suhe mahunarke, riba, meso  i suho voće.   
 VITAMINI   
 Potreba za vitaminima osobito je  velika u trudnoći. Većinu možete dobiti uravnoteženom prehranom, a nije  li zadovoljavajuća, trebate, po preporuci liječnika, uzimati vitaminske  dodatke. 
 Vitamini A i D nalaze se u mlijeku, siru, jajima, a djetetu  su neophodni za dobru apsorpciju kalcija i fosfora. Vitamini skupine B  nalaze se u povrću, pivskom kvascu, jetri itd., a vitamina C najviše ima  u svježim sokovima od limuna i naranči, u kiviju, luku, rajčici,  paprici. Vitamina E ima u zelenoj salati i pšeničnim klicama, a vitamina  K u povrću, osobito cvjetači, rajčici i špinatu.   
 TEKUĆINA   
 Trudnica  treba oko 2,5 litre tekućine dnevno, i to vode, voćnih sokova, juha od  mesa ili povrća, mlijeka.   
 BROJ OBROKA   
 Najveća je greška  preskočiti doručak. Najbolje je uzimati tri glavna obroka; a pred kraj  trudnoće i četiri.   
 Od žgaravice pati svaka druga trudnica   
 Gotovo  50 posto trudnica pati od žgaravice, žarenja u prsima i gornjem dijelu  trbušne šupljine, koju ponekad prati neugodni okus u ustima ili  podrigivanje. Trudnica može osjetiti i bol u prsima, posebice nakon  saginjanja ili kad legne. Zašto su trudnice toliko podložne žgaravici? U  trudnoći mišići koji odvajaju gornji dio želuca od jednjaka postaju  labavi (kao i mnogi drugi mišići), što omogućava ulazak želučane  kiseline u jednjak i nadražuje njegovu osjetljivu sluznicu U poodmakloj  trudnoći stanje se pogoršava jer maternica, šireći se, pritišće želudac.  Žgaravica u trudnoći je bezopasna i gotovo uvijek nestaje nakon  porođaja. 
 Ova se tegoba može svesti na najmanju moguću mjeru  izbjegavanjem obilnih obroka, masne, slatke i kisele hrane. Treba jesti  blagu hranu bogatu vlaknima i piti mnogo tekućine. Nemojte leći odmah  nakon obroka, a uzglavlje kreveta treba biti povišeno. Ako se tegoba  time ne riješi, otiđite liječniku koji će vam prepisati antacid, lijek  protiv želučane kiseline.  
 Izvor:http://www.plivazdravlje.hr/?section=arhiva&cat=h&acat=h&show=1&id=150