Većina je djece ponosna i sretna zbog polaska u školu. No jedan dio djece posebno prvih dana svog školovanja može pokazivati znakove straha i panike. Emocionalna nezrelost i nespremnost za školu očitovat će se upravo u nemogućnosti samokontrole, te će takva djeca plakati ili imati izljeve agresivnosti. Da se to izbjegne kod djeteta treba poticati pozitivan stav prema školi i učitelju, što zapravo znači da roditelji trebaju djetetu o školi govoriti pozitivno, ne smiju dijete plašiti, školom te ne smiju imati pretjerano velika očekivanja. U savladavanju školskih zadataka roditelji trebaju ohrabrivati djecu govoreći «ti to možeš», te ih poticati na samostalan rad. Svaki uspjeh djeteta treba primijetiti i pohvaliti, a kaznu izbjegavati, posebno fizičku. Roditelji, pomozite svojoj djeci, budite im podrška u školovanju, pa će i za njih vrijediti polovica «Od kolijevke pa do groba najljepše je đačko doba».

Roditelji kako ste prvašiće pripremali za školu
jeste li nešto posebno ili su oni od svojih prijatelja to sve već sami savladali


_____________________________

idem micat rit...

moji imaju puno do škole. ono što vidim kod drugih meni bliskih osoba je da je dobro da dijete ide u vrtić jer se tamo itekako priprema za školu,a djeca koja uopće nisu išla u vrtić obavezna su proći malu školu.
definitivno se slažem da pozitivan stav o školi dolazi iz obitelji

Dobro kažeš, mislim da je najbolja priprema vrtić i da bi bilo poželjno da svako dijete bar jednu godinu provede u vrtiću. A i stav roditelja je bitan, ne samo na početku školovanja već kroz cijelo školovanje. Danas se nažalost prezaštitnički odnosimo prema djeci i ne dajemo im previše prilika da sami izbore neke bitke.

_____________________________

Samo luda mama...