Kesteni su na meniju prisutni još od pretpovijesti na prostorima Mediterana i Azije. U početku su uzgajani u Kini i Japanu, a potom su ih rimske legije donijele u Europu.

Drvo kestena bilo je poznato u Kini i Japanu davno prije nego što je kesten dospio u Europu. Pečeni kesteni prodavali su se na ulicama Rima u 16. stoljeću, kao što se prodaju i danas u mnogim europskim gradovima.

Castanea sativa (pitomi kesten) ili Aesculus hippocastanum L. (divlji kesten) biljke su čije plodove čovjek (a i životinje) koristi od prapovijesti. Stabla ukrašavaju parkove i vrtove svojim bogatim krošnjama. Drvo se koristi za izradu poljoprivrednih alata, kolaca i bačvi te služi i za ogrjev. Lišće je odličan pokrov u stočarstvu, a koristi se i kao krmivo. Listovi se također puno koriste u znanstvenoj medicini i farmaciji. Čaj od lista kestena bitan je sastojak sirupa protiv kašlja. Kesten se ipak najviše koristi u prehrambene svrhe.

Poznato je stotinu različitih vrsta kestena. Razlikuju se od ostalih orašastih plodova zbog nižeg udjela masti i visokog udjela škroba. Imaju posebnu teksturu, sladak i blag okus. Po nutritivnom sastavu slični su smeđoj riži, a odličan su izvor elemenata u tragovima.

Sadrži minerale, vitamine B grupe, vitamin A i C. Od minerala, bogat je kalijem i fosforom, a sadrži i kalcij, magnezij, sumpor, klor, željezo, bakar i mangan. Budući da je bogat kalijem, a siromašan natrijem, preporučuje se u dijeti bolesnika s bubrežnim i kardiovaskularnim oboljenjima.

Bjelančevine im nisu jača strana, no zato su vrlo bogati škrobom, te je od ovih plodova moguće napraviti i brašno. Kesten je jedini orašasti plod koji sadrži vitamin C, a predstavlja izvrstan izvor vitamina B6 i dobar izvor kalija i folne kiseline. Kesten je namirnica koju odlikuje nešto viša energetska vrijednost, budući da 100 grama pečenog kestena sadrži 245 kalorija.

Pitomi kesten plod je osobite teksture, blago slatkog okusa i velike hranjive vrijednosti. Za razliku od drugih orašastih plodova, sadrži malo masti, a puno ugljikohidrata (čak 45 posto škroba, poput smeđe riže). Obilje vlakana daje mu laksativno djelovanje (olakšava probavu). Cijenjen je i med od kestena (brzo kristalizira jer sadrži skoro 80-90 posto peludnih zrnaca), za smanjenje kašlja i bolju cirkulaciju.

Divlji kesten, koji nažalost nije za jelo, posjeduje i ljekovita svojstva. Najčešće se spominje kao pomoć kod proširenih vena i oštećenja kapilara, a njegovi ekstrakti koriste se za pripremu ljekovitih pripravaka.

Čaj od lista kestena (Castaneae folium) u narodnoj se medicini upotrebljava kod liječenja hripavca, bronhitisa, astme i sličnih tegoba s dišnim organima. Kora kestena (Castaneae cortex) i drvo (Castaneae lignum) bogati su taninom (sadrže više od deset posto tanina), pa se upotrebljavaju kao adstringenti (vazokonstriktori).

U simboličnom smislu kesten predstavlja prosperitet. U narodu se kaže i da plodovi kestena uklanjaju uroke, pa možda nije naodmet da tri kestena nosite u torbici za sreću (barem sad kad ih ima gotovo posvuda). Nije loše divlji kesten, onako u ljusci, staviti u prostoriju u kojoj se često boravi danju. Bilo kako bilo, kesten nam daje snagu i utječe na dobro raspoloženje.

Više o sličnim temama možetze pronaći na www.trigon.hr