Mikrobiom kože

/31 /11

Stručni skup pod nazivom  „Mikrobiom kože“ održan je prošle subote u zagrebačkom hotelu Esplanade.  Ovaj događaj primarno je bio posvećen  znanstvenim spoznajama o mikrobiomu kože, koji zadnjih godina plijeni zanimanje mnogih znanstvenika posvećenih izučavanju tog nevidljivog „eko-sustava“ naše kože.  Susret  je otvorila prof.dr.sc. Mirna Šitum, prim.dr.med., predsjednica Hrvatskog dermatovenerološkog društva - Hrvatski liječnički zbor. Sudionici su kroz pet predavanja imali priliku saznati više o boljem razumijevanju mehanizama interakcije između mikrobioma kože i prirođene imunosti.  Ovaj osobit i iznimno zanimljiv dio istraživačke dermatovenerologije kojega razvijaju najnapredniji istraživački La Roche- Posay laboratoriji La Roche-Posay, budi nadu u razvoj učinkovitijih terapija kod mnogih kroničnih dermatoza. Skup je okupio više od 100 sudionika te se održao u suradnji s dermokozmetičkom markom La Roche-Posay.

O Mirkobiomu, krovnoj temi svih predavnja, ukratko možemo reći kako kožne bakterije proizvode tvari zbog kojih neke bakterije prežive na koži, a druge ne. Nekada se smatralo da se koža ponaša kao barijera i da joj je jedina zadaća spriječiti da neželjeni organizmi uđu kroz nju. Sada znamo da je koža dinamičan organ i da je nekim organizmima koji su nam korisni dopušteno stanovati na koži. Danas smo više nego ikada svjesni da je populacija bakterija kod ljudi s kožnim oboljenjima drugačija od onih sa zdravom kožom i da simptomima bolesti prethode promjene u populaciji bakterija, koja postaje manje raznolika. Neravnoteža u mikrobiomu crijeva može uzrokovati patološka stanja probavnog sustava kao što su pretilost, rak i upalne bolesti crijeva. Poremećaj u mikrobiomu kože može dovesti do bolesti poput atopičnog dermatitisa, psorijaze i akne, a neravnoteža mikrobioma može doprinijeti i bolestima kardiovaskularnog sustava, poput ateroskleroze. Također, iako se smatra da mikobiom ima snažan utjecaj na razvoj imunološkog sustava domaćina, ujedno može biti i jedan od čimbenika patogneneze nekih autoimunih bolesti, uključujući dijabetes ili reumatoidni artritis.  O ulozi mirkobioma kože na vlasištu, aknama i atopijskom dermatisu  govorili su naši najistaknutiji stručnjaci.

Prof. dr. sc. Ines Brajac, dr. med. s Klinike za dermatovenerologiju KBC Rijeka i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci  održala je uvodno predavanje o mikrobiomu kao drugom genomu kože naglasivši kako se radi o bogatom i raznolikom skupu bakterija, gljiva i virusa koji nastanjuju ljudski organizam, nadmašuju ljudske stanice deset puta, a funkcioniraju kao nevidljivi organ koji se zove mikrobiom. Prof. Brajac je dodala: „Mikrobiom pruža zaštitu od invazije patogenih mikoroganizama, potiče imunološki odgovor, proizvodnju antimikrobnih čimbenika, sudjeluje u probavnim i respiratornim funkcijama, te potiče funkciju barijere kože i sluznica.“

Atopijski dermatitis (AD) česta je, kronično recidivirajuća, upalna bolest kože koja se tipično javlja u osoba s atopijskom konstitucijom. Ona ne samo da utječe na kvalitetu života oboljelog i njegove obitelji već predstavlja i znatan teret za zdravstveni sustav. Prevalencija AD-a je u zadnjih 30-ak godina porasla dva do tri puta te se procjenjuje da je u industrijskim zemljama zahvaćeno 15-30% djece, odnosno 2-10% odraslih. Mikrobiom kože predstavlja zajednicu mikroorganizama na površini kože, a interakcija mikrobioma s imunosnim sustavom važna je u patogenezi AD-a. Ujedno, atopija je drugi najčešći razlog zbog kojeg se konzultira dermatolog i ovaj novi pristup u razumijevanju atopične kože je prekretnica za dermatološku praksu diljem svijeta. Upravo je o temi mikrobioma kože i atopijskog dermatitisa govorila prim. dr. sc. Nives Pustišek, dr. med. s Klinike za dječje bolesti Zagreb. Prim. Pustišek je naglasila kako još od 70-ih godina prošlog stoljeća kultura mikrobioloških brisova kože bolesnika s AD-om pokazala je kolonizaciju S. aureusom u 80-90% pacijenata s ekcemom kako na zdravoj, tako i na ekcemom zahvaćenoj koži, dok se ista bakterija može kultivirati iz brisova kože u samo 5-20% zdravih ispitanika. “Iako se danas još uvijek malo zna o mikrobiomu kože te razlici u mikrobiomu za vrijeme različitih stadija AD-a, početne analize biofilma pokazuju da u fazi pogoršanja ekcema raste razina S. aureusa”, zaključila je prim. Pustišek svoje predavanje.

O utjecaju mikrobioma kože i aknama govorila je  prof. dr. sc. Zrinka Bukvić Mokos, dr. med. Klinika za dermatovenerologiju Kliničkog bolničkog centra Zagreb i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.  Novija istraživanja mikrobioma kože u akne pokazala su da je P. acnes dominantna bakterija kako u predjelu lezija tako i na nepromijenjenoj koži. Dodatnim metagenomičkim analizama sojeva P. acnes utvrđena je razlika u strukturi genoma P. acnes u predjelu lezija u odnosu na zdravu kožu, odnosno dominaciju sojeva RT4 i RT5 u predjelu lezija te soja RT6 na zdravoj koži. Prof. Bukvić Mokos istaknula je: “Navedene spoznaje te bolje razumijevanje mehanizama interakcije između mikrobioma kože i prirođene imunosti ukazuju na značaj reguliranja ravnoteže mikrobioma kože u liječenju akne te mogu unaprijediti terapijski pristup kod ove česte bolesti”.

Zanimljivo predavanje Ivane Borgudan, La Roche-Posay medical area managera,  bilo je fokusirano na posljednjoj inovaciji u njezi kože sklone aknama: EFFACLAR DUO [+]. Radi se o korektivnoj njezi koja sadrži pojačano djelovanje protiv nepravilnosti, spriječava nastanak tragova te ujednačuje teksturu kože lica. Borgudan je istaknula kako jače nepravilnosti predstavljaju opasnost od trajnog oštećenja kože:  razvojni ciklus nepravilnosti može završiti dugotrajnim tragovima na koži lica u obliku crvenih ili smeđih pigmentacijskih mrlja.  Upravo je stoga La Roche- Posay formula koja  sadrži patentiran ceramid Procerad™ izravno odgovorna u aktivnom djelovanju protiv nepravilnosti te zaštiti od pojave crvenih ili smeđih mrlja.

Mikrobiom kože i vlasišta  bila je zaključna tema predavanja prof. dr. sc. Mihael Skerlev, dr. med. s Klinike za dermatovenerologiju Kliničkog bolničkog centra Zagreb i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Prof. Skerlev se osvrnuo na činjenicu kako  danas ne postoji gotovo nijedna suvremenija studija o značenju mikororganizama u etiopatogenezi bilo koje bolesti, a da pri tom pojam „mikrobioma” nije izravno ili neizravno uključen. Danas je utvrđeno da kvasci roda Malassezia (M.) spp. čine oko 45% ukupne mikroflore (danas „mikrobioma“) zdravog vlasišta, 74% mikrobioma kod stanja koje jednostavno nazivamo perutavošću (u tom slučaju najčešće izolirana vrsta je M. restricta) i 83% mikrobioma kod seborojičkog dermatitisa. Djelovanjem lipaza koje „proizvode“ gljive roda Malassezia nastaju slobodne masne kiseline kao metabolički produkt, koje, uz alternativni put aktivacije komplementa, posljedično dovode do upale i pojave ljuski kao sastavnog dijela kliničke slike dematoza vlasišta karakteriziranih perutanjem. “Poremećaj ravnoteže mikrobioma može dovesti do pojave bolesti, odnosno do „odstupanja od standarda“, tako da se, npr., djelovanjem na ponovnu uspostavu ravnoteže unutar mikrobioma vlasišta redovnom primjenom adekvatnih dermatokozmetičkih pripravaka, pokušava doprinijeti boljoj kvaliteti zdravlja. Takve terapijske opcije, u načelu, nisu agresivne i trebale bi postati dio životnih navika potencijalnog bolesnika. Implementacija ovakvog, u određenom smislu i holističkog terapijskog pristupa može, vjerujemo,  učinkovito doprinijeti eliminaciji ili smanjenju neugodnih tegoba i znakova bolesti.  To bi trebao biti naš cilj “, zaključio je svoje predavanje prof. Skerlev.