|
tikica_69 -> Obrada ejakulata u medicinski potpomognutoj reprodukciji (1.11.2009 14:18:09)
|
Malo skolice i novog znanja! [image]http://www.ringeraja.hr/forum/smileys/smiley36.gif[/image]
Ejakulat se sastoji od spermija, sekreta spolnih žlijezda i sekreta epididimisa. Volumen humanog ejakulata vrlo je promjenjiv, uglavnom je između 2-6 ml. Vrijednost pH ejakulata je između 7,2-8,2. Neposredno nakon ejakulacije sjeme čovjeka je koagulirano, no likvefakcija (razgradnja koaguluma) je obično završena nakon 30 minuta. Po kriterijima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), normozoospermiju definiraju: volumen ejakulata od 2 do 6 ml, koncentracija spermija ≥20 milijuna/ml ejakulata, udio pokretnih spermija ≥50% i udio spermija normalne morfologije barem 30%.
U liječenju muške neplodnosti koriste se različite metode asistirajuće reprodukcije. Neplodnost muškaraca sa smanjenom koncentracijom i normalnom pokretljivošću (oligozoospermija), ili normalnom koncentracijom i blago smanjenom pokretljivošću (asthenozoospermija) mogu se liječiti postupcima IUI ili ITI.
Sjeme se dobiva masturbacijom u sterilnu posudicu oko 2 sata prije inseminacije. Nakon likvefakcije ejakulata na sobnoj temperaturi odredi se broj i pokretljivost spermija. Priprema sjemena za inseminaciju sastoji se u odstranjivanju sjemene tekućine i staničnih elemenata. To se postiže na dva načina. Jedna metoda koristi odvajanje spermija na gradijentu gustoće, npr. 47% i 90% otopine PureSperma, Percolla ili sličnog. Centrifugiranjem u talogu ostaju pokretni spermiji koji se odvoje i isperu, te ukoncentriraju u 0,5 ml inseminacijskog medija. Druga metoda je “swim-up” tehnika kod koje se ejakulat razrijedi s medijem i centrifugira. Tekući dio suspenzije se odstrani, talog se nadsloji medijem i spermiji ostave u inkubatoru 30 do 60 minuta. U gornjem sloju medija nalaze se pokretni spermiji, taj se dio odvoji i koristi za inseminaciju.
Spermiji moraju proći procese kapacitacije i akrosomske reakcije da bi bili spremni za oplodnju jajne stanice. Kapacitacija je proces funkcionalnog sazrijevanja spermija koji uključuje reorganizaciju površine stanične membrane, micanje inhibitornog dekapacitacijskog faktora, promjene u staničnom metabolizmu, protoku iona i pokretljivosti spermija. Kapacitacija in vivo započinje prolaskom spermija kroz sluz cerviksa ili in vitro tijekom obrade sjemena u mediju. Promijenjeni fiziološki status spermija koji rezultira u promjenama kretanja koje postaje asimetrično progresivno, i promjene na membrani spermija pripremaju spermije za započinjanje funkcionalne akrosomske reakcije. Akrosomska reakcija se dešava na zoni pellucidi gdje se nalazi protein ZP3 odgovoran za vezanje spermija i započinjanje akrosomske reakcije.
Akrosomska reakcije je egzocitozni proces koji uključuje spajanje plazmatske i vanjske akrosomske membrane spermija, te otpuštanje akrosomskog matriksa koji sadrži brojne enzime od kojih je najvažnija serinska proteaza akrozin, i druge hidrolitičke enzime: hijaluronidazu, neuraminidazu, kiselu fosfatazu i esteraze.
|
|
|
|