|
Zvonki -> RE: buca i bundeva (24.10.2009 17:59:09)
|
Minerali i vitamini
U svakom slučaju (i ma kako god je zvali) bundevu, buću ili tikvu ne treba izbjegavati i frktati nosom kada se na stolu nađe neko jelo od nje. Može se pripremiti na bezbroj načina, ukusna je, a zbog prehrambenih osobina zaslužuje važno mjesto na jelovniku. Ponajprije, kalorijska vrijednost bundeve je malena. U 100 grama ploda ima samo 26 do 30 kalorija.
Sasvim suprotno tom kalorijskom siromaštvu, u žuto-narančastim plodovima nagomilano je silno bogatstvo minerala i vitamina. Tu je kalij važan za rad srca, fosfor i kalcij koji zajedno sudjeluju u izgradnji kostiju i zubi, željezo važno za krv, te mangan koji čuva zdravlje kože i hrskavice. Bogata je beta karotenom, poznatim snažnim antioksidansom, ali i C vitaminom, te znatnom količinom E vitamina - čuvara mladosti.
Tu su i vitamini B grupe, B1, B2 i B6, koji su izuzetno važni za energiju i živce. Fantastičan nutricionistički profil bundeve upotpunjuju i pektini, celuloza i druga biljna vlakna važna za dobru probavu. Uz sve to mogu je jesti i bolesnici, jer je lako probavljiva, piše časopis "Doktor u kući" .
Zanimacija za zube
Za one koje ni svi spomenuti superlativi ne potiču da uživaju u cucurbitama, ipak ima nade. Jer, bundeva se ne uzgaja samo radi žutog mesa, veći radi sjemenke ili koštice - omiljene zanimacije za zube. I sjemenke su odličan izvor bjelančevina, minerala i vitamina.
Sadrže mnogo beta karotena, dosta folne kiseline, mnogo kalija, fosfora i magnezija. Izuzetan su izvor bjelančevina, koje ovisno o vrsti čine do 31% ukupnog sadržaja sjemenke. U šaki sjemenki ima ih više no u mesnom odresku prosječne veličine ili dovoljno da prosječan "gricko" zadovolji pola dnevnih potreba za aminokiselinama!
Grickajući te sjemenke dobivamo i slavnu omega-3 masnu kiselinu koja je poznati čuvar srca, ali i vida i raspoloženja. Ono što svakako trebate znati kada krenete grickati superzdrave sjemenke je da su poprilično kalorične - u 100 grama ima gotovo 600 kalorija.
Istraživanja u posljednjim desetljećima sjemenkama bundeve dala su posebno mjesto - sadrže tvari nazvane kukurbitacini koje mogu spriječiti pretvaranje testosterona u mnogo jači oblik tog hormona, dihidro-testosteron koji je povezan s dobroćudnim povećanjem prostate.
Još jedan proizvod bundeve ili buće privlači pažnju gurmana i medicinara. To je bućino ulje koje sadrži malo bogatstvo nezasićenih masnih kiselina, velik postotak beta karotena, vitamina E i kalija. Lecitin iz tog ulja pomaže u sprječavanju ateroskleroze (nakupljanja štetnih plakova na stijenkama krvnih žila, što vodi srčanim bolestima), te pozitivno djeluje na snižavanje razine kolesterola u krvi.
U 100 grama bućina ulja ima 900 kalorija. Bojite li se kalorija, sjetite se da je za fantastičan okus salate dovoljna samo jedna mala žlica toga ulja. Baš kao i kod maslinovog, najbolje je bućino ulje dobiveno hladnim prešanjem.
Ljepota iz kuhinje
Buća djeluje dobro izvana, baš kao i iznutra, barem tako kaže narodna medicina. Napravite li pire od svježeg "mesa" bundeve i stavite kao masku na lice desetak minuta, ona će očistiti i suziti pore, a koža uzeti potrebne vitamine i minerale. Posebno je dobra za kožu sklonu aknama i miteserima. U posljednje je vrijeme i industrija ljepote primjenila ta stara znanja pa se u nekim proizvodima poput krema i maski namijenjenih njezi problematične kože sklone pojavi akni koriste aktvne tvari iz bundeve .
Izvor : Doktor u kući
|
|
|
|