|      
Želiš odustati?
Prije nego potvrdiš svoju odluku, upoznaj se s posljedicama.
Ukoliko potvrdiš odustajanje, na tvoje ćemo osobno računalo namjestiti cookie, koji će nam omogućiti, da te tijekom natjecanja (15. - 19. 09. 2014.) prilikom dolaska na portal prepoznamo i omogućimo ti neometano korištenje portala, bez prikazivanja Ringerajinih ikona i ikona sponzora odnosno kontrole uz desni rub ekrana.

Istovremeno, morat ćemo ti oduzeti sve prikupljene bodove. Na žalost, odustajanjem gubiš i pravo na osvojene nagrade.

Želiš li još uvijek odustati?

Maškare i običaji

Autor: Ana Metikoš (Anne) | 4.5.2010
image

Fašnik, karneval ili mesopust su lokalni nazivi za narodno slavlje kojim se obilježava skori kraj zime i početak proljetnih dana.

Danas je fašnik
Najljepši je dan
Dajte nam nešto
pa idemo van.


Fašnik, karneval ili mesopust su lokalni nazivi za narodno slavlje kojim se obilježava skori kraj zime i početak proljetnih dana. Među najstarijim i najpoznatijim pokladnim svečanostima u Hrvatskoj jesu Riječki karneval i Samoborski fašnik.

Običaj je da maškare (neparni broj, najmanje tri) idu od kuće do kuće, pjevaju pjesme i skupljaju slatkiše i novac.

U mnogim gradovima organiziraju se fašničke povorke. I mali i veliki koračaju i plešu uz glazbu u smješnim kostimima, kostimima iz mašte ili crtića. U povorci svoje mjesto imaju i najmanji. U organizaciji vrtića i škola djeca su jednako zamaskirama – cvjetići, oblaci, gusari, životinje. Uglavnom su hitovi povorke i imaju najbrojnije gledateljstvo.
Karneval ima svog kralja i kraljicu. Obično dobivaju ključeve grada od gradonačelnika. Posebnost karnevala je sudjelovanje tzv. zvončara, ogrnutih ovčjom kožom i sa zvonom oko pojasa. Prema starijim su pričama pastiri u proljeće, idući za ovcama u šume podno Platka, navlačili ovčje kože i vješali oko struka kravlja zvonca, odvraćajući tako zle sile od svojih životinja. Svojom strašnom pojavom, neobuzdanom snagom ritualnih pokreta i zvonjavom, zvončari najavljuju uzmicanje zime pred Suncem, a njihove su maske spomenici proljeću.
Uz Fašnik vežu se naravno i ulični zabavljači: klaunovi, ulični sviraći, žongleri.

Međutim, za puk je vrijeme pred korizmu postalo vrijeme neobuzdanog uživanja u hrani, piću i zabavi pod maskama. Tako hrvatski jezik karneval naziva i "pokladama", što dolazi od starohrvatskog glagola "klasti" - prerušavati se. Običaj poklada rasprostranjen je po čitavoj Hrvatskoj: krafne i krpice s kiselim zeljem u Zagorju, kobasice, buhtle, štrudle i pogačice s čvarcima u Slavoniji, kroštule s bademima, smokvenjak, presnac od mladog ovčjeg sira i kolači od maruna u Kaštavini i Ćićariji, fritule i kroštule u splitskoj regiji.

Paljenje Fašnika ili krijesa tradicionalan je običaj kojim se obilježava kraj karnevalskih ludovanja i povratak svakodnevici. Krpeni lutak koji simbolizira Fašnika pali se na lomači, a s njim u pepelu nestaju i svi grijesi i nestašluci počinjeni za trajanja karnevala. Mesopusni običaji vuku korijene iz davnina, a pretpostavlja se da su “grde maske” glasnim veseljem rastjerivale zle sile i prizivale proljeće.

Nekad davno ljudi su maskiranjem pokušavali dozvati bogove i udobrovoljiti ih, štiteći se tako od nesreća i nepogoda. Riječ “carneval” prema nekima podrijetlo vuče od latinskog izraza carrum novalis, kojim su Rimljani svečano otvarali svoja slavlja. Prema drugima, riječ je o latinskom pozdravu “Carne vale!” ili “Zbogom mesu!”

Fašnik može biti od velike važnosti za vaše najmlađe. Djeca imaju urođenu potrebu da maštaju, da dobro pobijedi zlo, da pokažu da su i oni veliki, samostalni i da imaju moć. Iz tog razloga se dječaci najčešće prerušavaju u akcijske junake , a djevojčice u vile i princeze. Fašnik nudi sve to u okružju zabave i zajedništva.

Klikni “Like” i dodaj svoj komentar na članak:




Anketa

Škola
Kantrida

Vaše dijete kao prvašić-

Oznake

Sve najbolje!

Nekoliko korisnica i korisnika koji danas slave rođendan:

Čestitamo!