/11 /11

Zagreb, 30. siječnja 2014. 

Kako živi 2,2 milijarde djece u svijetu, koliko njih i u kojim zemljama neće doživjeti 5. rođendan, dobivaju li potrebnu zdravstvenu skrb, je li im dostupna pitka voda i imaju li dovoljno hrane za pravilan rast i razvoj te odgovarajuće sanitarne uvjete i pristup obrazovanju - na ta i brojna druga pitanja odgovara UNICEF-ovo brojčano Izvješće o stanju djece u svijetu u 2014. godini.

Izvješće u svojem 30. izdanju pokazuje da je postignut velik napredak u preživljavanju djece u odnosu na 1970. godinu, kad više od 17 milijuna djece nije doživjelo svoj 5. rođendan. Za usporedbu, 2012. život je izgubilo 6.6 milijuna djece mlađe od 5 godina. Međutim, činjenica da i danas 18.000 djece svakoga dana umire prije navršenog 5. rođendana, i to najčešće od uzroka koji se mogu spriječiti, dokazuje da su još mnoge odluke, akcije i promjene nužne za preživljavanje djece. Tim više što se mnogi dječji životi mogu spasiti uz minimalna ulaganja i napor zajednice. Podaci, naime, upozoravaju na goleme nejednakosti zbog kojih djetetove životne šanse uvelike ovise o tome je li rođeno u siromašnoj ili u bogatoj zemlji, živi li u urbanoj ili u ruralnoj sredini, o ekonomskom statusu njegove obitelji te spolu. Primjerice, nedogovarajuća skrb u trudnoći i tijekom poroda odgovorna je za 300.000 mrtvorođene djece, ali i za gubitak čak 3 milijuna dječjih života u prvom mjesecu.

Zahvaljujući akcijama cijepljenja, smanjio se broj djece koja nisu preživjela zarazne bolesti. Tako je od ospica 2012. umrlo 86.000 djece u dobi do 5 godina, a samo 14 godina ranije ta je bolest odnijela čak 482.000 dječjih života. Zaostajanje u razvoju, uzrokovano pothranjenošću u ranoj dobi, u odnosu na 1990. godinu smanjeno je za 37 posto. Povećao se broj djece upisane u osnovnu školu, čak i u najnerazvijenijim zemljama: danas 81 posto djece ide u školu dok je prije 14 godina pravo na obrazovanje bilo oduzeto čak polovini sve djece u nerazvijenim zemljama, najviše u Africi i Aziji. Ipak, 57 milijuna djece trenutno je uskraćeno za pravo na osnovnoškolsko obrazovanje.

Gotovo 1,9 milijardi ljudi dobilo je od 1990. godine pristup poboljšanim sanitarnim uvjetima, a 2,1 milijarda i pitkoj vodi. Unatoč tome, svakoga dana oko 1.400 djece umire od bolesti povezanih s dijarejom zbog konzumacije zagađene vode te loših sanitarnih i higijenskih uvjeta. Izvješće donosi i druge zabrinjavajuće podatke: čak 15 posto djece u svijetu uključeno je u dječji rad, što znači da su narušena njihova prava na zaštitu od ekonomskog iskorištavanja i prava na učenje i igru. Čak 11 posto djevojčica je prisiljeno na udaju prije navršene 15. godine, što ugrožava njihovo pravo na zdravlje, obrazovanje i zaštitu. Također, jedno od troje djece u svijetu – ili 230 milijuna djece u dobi do 5 godina - službeno ne postoji. To znači da njihovo rođenje nije registrirano i da se njihova prava mogu nesmetano kršiti. Stoga ovo Izvješće šalje snažnu poruku donositeljima odluka na svim razinama da o njima, i njihovim odlukama, ovisi hoće li svako dijete dobiti mogućnost da uživa sva svoja prava i da o njemu vodimo računa i u sadašnjosti kao i u budućnosti.

Vrlo dobri osnovni indikatori kvalitete života djece u Hrvatskoj svrstavaju nas među najrazvijenije zemlje svijeta, no riječ je o prosjecima koji ne odražavaju stanje ranjivih skupina djece. Primjerice, druga istraživanja pokazuju velik nedostatak usluga za djecu s teškoćama u razvoju, napose u manjim mjestima, zbog kojeg ta djeca nerijetko završavaju u institucionalnoj skrbi. Nadalje, pravo na obrazovanje za romsku djecu i dalje predstavlja društveni izazov. Prema procjenama navedenim u Nacionalnoj strategiji za uključivanje Roma 2013.-2020. oko 70 posto romske djece ne završava osnovnu školu. Obrazovanje za većinu romske djece traje u prosjeku tek 4,5 godine.

„Prije 25 godina, svijet je dao djeci obećanje da će voditi računa o svim pravima svakog djeteta. Izvješće o stanju djece u svijetu podsjeća nas na ono što smo ostvarili u odnosu na obveze koje smo preuzeli kroz Konvenciju o pravima djeteta. Hrvatska se prema rezultatima iz ovog Izvješća svrstava u razvijenije zemlje svijeta. Primjerice, po stopi smrtnosti djece mlađe od 5 godina nalazi se na 161. mjestu od ukupno 194. I po drugim indikatorima – poput pristupa čistoj vodi, sanitarnim uvjetima, cijepljenju, tehnološkoj opremljenosti, pismenosti i drugima - Hrvatska je napredna zemlja. Međutim, ispod visokog prosjeka skrivaju se i nejednakosti. Zabrinuti smo za kvalitetu života djece koja odrastaju u institucijama, djece s teškoćama u razvoju, djece romske nacionalne manjine, djece koja žive u manjim i izoliranim mjestima, djece koja odrastaju u riziku od siromaštva. Te su skupine djece u Hrvatskoj, na žalost, još uvijek zakinute za svoja prava – neka od njih nemaju pristup svim uslugama koje su im potrebne za odgovarajući rast i razvoj, nekima je uskraćeno pravo na obrazovanje, a nekima je doslovno ukradeno djetinjstvo i odrastanje u obitelji. Stoga je i za Hrvatsku ovo još jedan podsjetnik da trebamo još puno toga učiniti kako bi svako dijete u Hrvatskoj dobilo priliku ostvariti svoje potencijale“, poručila je Valentina Otmačić, nova predstojnica UNICEF-ova ureda u Hrvatskoj.