/11 /11

Katkad se ne zna tko ima više upitnika i pitanja kad dijete treba poći u školu: roditelji ili dijete. U mojoj višegodišnjoj praksi mnogi roditelji me zovu i pitaju što točno dijete treba znati da bi krenulo u školu. Dijete treba čisto izgovarati sve glasove, jer u protivnom ako radi kakve supstitucije, omisije ili distorzije u izgovaranju, dijete tako može čitati i krivo pisati riječi - kako izgovara, tako napiše riječ. Kao primjer možemo navesti -"Mama,današ šam biva š vuticem u palku i igali šmo še". Ako vaše dijete tako izgovara riječi, tada će ih tako i pisati. Što se tiče daljnje pripreme za školu, dijete treba imati dobro razvijenu glasovnu i slogovnu analizu i sintezu, što znači da ako postavimo djetetu da spoji riječ "S" "O" "V" "A" - treba spojiti i znati da je to riječ "SOVA" ili pitati dijete kako  bi napisalo riječ "RUKA", gdje dijete tada treba raščlaniti riječ na glasove te je i poželjno znati spojiti i raščlaniti riječ koja u sebi ima suglasničku skupinu npr. "STOL", "VRATA", "PRST"... Ako dijete nema razvijen fonematski sluh (ima poteškoće zahvaćanja glasova unutar riječi) te još ima i jezičnu slabost (agramatičan govor, krnje rečenice, siromašniji vokabular), tada je zasigurno da će imati poteškoća s glasovnom i slogovnom analizom i sintezom, što može dovesti do poteškoća s čitanjem i pisanjem ili kasnije do disleksije i disgrafije. Treba dobro procijeniti razvoj same grafomotorike, kako dijete drži olovku te je li grafomotorički spremno za školu (precrtavanje zadanih likova, pravilan slijed potezanja crte). Kod djeteta je potrebna i određena intelektualna razvijenost, gdje se podrazumijeva određena razina razvijenosti svih psihičkih funkcija koje sudjeluju u spoznavanju vanjskog svijeta (razvijenost percepcije, pamćenja, mišljenja i opće inteligencije). Na području percepcije, vrlo je važno da dijete raspolaže osjetnim podacima što opet može upućivati na rano otkrivanje deficita osjetnih organa. Na kraju predškolskog uzrasta opažanje dobiva karakter procesa koji je podčinjen određenom zadatku i usmjeren na ispitivanje situacije koja se opaža. Na osnovi prethodnog iskustva razvija se konstantnost percepcije. U tom uzrastu djeca razlikuju osnovne boje, oblik predmeta, visinu tonova, posjeduju percepciju vremena i prostora.

Istovremeno se s razvojem percepcije zapaža i daljnji razvoj pamćenja. Osim spontanog pamćenja, moguće je uspješno namjerno pamćenje. Postoji tendencija svrstavanja elemenata po sadržaju, logički, što omogućuje veći opseg pamćenja. U području mišljenja javljaju se složenija uopćavanja i nastavlja se proces sistematizacije usvojenih pojmova. Dijete te dobi može uspoređivati predmete i pojave, raditi jednostavna uopćavanja, ne samo na konkretnom predmetu, već i na skupinama sličnih predmeta.

Vrlo je važno da dijete vlada procesima sinteze, apstrakcije i generalizacije jer su to sve osnove za učenje.

Osim navedenih komponenata intelektualne razvijenosti, vrlo je važno da dijete posjeduje pažnju i to hotimičnu pažnju, koja kod malog učenika početnika varira od deset do petnaest minuta na jednom predmetu. Ta pažnja je uveliko rezultat vježbe u predškolsko doba i preduvjet za praćenje nastave i sudjelovanje u njoj. Vrlo je važno da dijete poznaje svoju okolinu kako bi pojmovi o njoj bili točniji i jasniji. Djeca koja neposredno pred školu poznaju prostorne i vremenske odnose, zatim pojmove koji omogućuju uspoređivanje kvantiteta kao i poznavanje brojeva, brže i lakše savladavaju početnu nastavu.

Ukoliko primijetite da vaše dijete ima neku od gore navedenih poteškoća, treba se hitno javiti logopedu, da se odmah napravi logopedska obrada te krene u terapiju.

Mamino sunce